• Počinje glasanje online zajednice: Glasaj i podrži svog favorita :)

    Nakon izbora 10 timova finalista i tromjesečne inkubacije koju su prošli s mentorima, konkurs za Nagradu za društvene promjene ulazi u završnu fazu – izbor pobjednika. Od danas do 30. septembra na sajtu https://montenegro.socialimpactaward.net/ svi zainteresovani mogu glasati za svog favorita, odnosno za tim koji prema njihovoj ocjeni ima najbolji projekat društvenog biznisa i najveći potencijal da riješi konkretan društveni problem. Glasovima online zajednice biće odabran jedan pobjednički tim, dok će preostala tri odabrati stručni žiri nakon finalnih prezentacija u oktobru.

    Predstavljamo 10 finalista koji su zavrijedili priliku da rade na sebi i razvoju svojih ideja u sklopu najvećeg evropskog programa podrške društvenom preduzetništvu mladih, Social Impact Award (SIA).  Više o njihovim idejama možete pročitati u nastavku teksta:

    1. Prezla se bavi rješavanjem pitanja otpada hrane i zagađenja okoline koji taj otpad uzrokuje, razvijanjem platforme/aplikacije koja će omogućiti restoranima, hotelima i prodavnicama da višak dnevne ponude i hranu kojoj ističe rok trajanja, proda po povoljnijoj cijeni. Članovi tima su: Jovana Čađenović i Dragana Vujović.
    2. osNovčić se bavi rješavanjem nedovoljne finansijske pismenosti kod djece. Na zabavan način kroz “gejmifikovanu” aplikaciju žele da postaknu djecu da olakšaju buduće odluke o potrošnji, štednji, organizaciji i boljem i optimizovanijem razmišljanju o novcu. Članovi tima su: Andrija Orešković, Veselin Lazarević, Mathea Aragović i Ivan Aragović.
    3. „Shoesee” osmislila je srednjoškolka Maša Stanić. Ona je došla na ideju da se bavi proizvodnjom pametnih cipela za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. U njima bi se nalazili ultrazvučni senzori koji detektuju predmete u okolini poput stepenica, kanti ili dolaznih ljudi i upozoravaju ih putem vibracije. Zahvaljujući ovom proizvodu, slijepe i slabovide osobe mogu slobodno da se kreću.
    4. Accessible Montenegro predstavlja aplikaciju za mobilne telefone na kojoj će biti prikazane sve lokacije koje su pristupačne za osobe sa invaliditetom, a tvorac ove ideje je Admir Skenderi. Pod lokacijama se podrazumijevaju ugostiteljski objekti, hotelski i privatni smještaj, turističke atrakcije, kulturne ustanove itd.
    5. Komunumo se bavi rješavanjem ključnih problema sa kojima se suočavaju migranti u Crnoj Gori/zemlji domaćina. Njihova ideja je da razviju platformu koja uključuje veb stranicu za učenje maternjeg jezika Crne Gore/države domaćina i mobilnu aplikaciju, kao i digitalni ispit za ocjenjivanje znanja jezika. Članovi tima su: Milica Dedić i Zoran Mastilović.
    6. EDmental se bavi informisanjem o različitostima u mentalnom funkcionisanju djece putem slikovnica, kako bi ona razvila posebnu sliku o sebi i osjećaj pripadnosti upkos svojim poteškoćama. Članovi tima su: Ana Saveljić i Luka Radulović.
    7. Apopol želi spriječiti povećan broj uginuća pčela usled naglih vremenskih promjena, kao i pospješiti usporen pčelinji rast i razvoj. Na ovaj način imaju za cilj očuvati pčele koje su od izuzetne važnosti ljudskom rodu, kao i da promovišu pčelarstvo. Članovi tima su: Vasilija Leković, Elena Vemić, Emina Zlatanić, Jana Tomić i Nikola Pupović.
    8. Second mall predstavlja “online” tržni centar u kom će svi korisnici biti u mogućnosti da otvore svoj profil (mini prodavnicu) putem koje će prodavati korišćenu garderobu, kako bi na taj način primarno čuvali životnu sredinu. Članovi tima su: Jelena Rakčević i Teodora Brajević.
    9. BioINForming se bavi pružanjem besplatnih obrazovnih sadržaja iz bioinformatike zainteresovanim mladim studentima iz svih društvenih sredina. Mentorstvom nove generacije bioinformatičara žele da promovišu inovacije i ekonomski razvoj u Crnoj Gori. Članovi tima su: Katarina Elez, Selle Bandstra, Marco Anteghini i Krsto Vujović.
    10. Igraj.me kroz zabavno-edukativnu igricu sa tematikom Crne Gore i svih njenih opština žele da pomognu kako djeci,
      tako i odraslima da uče o istoriji i kulturi naše države. Članovi tima su: Sofija Milić, Valentina Alorić i Suzana Mazalica.

    Na ceremoniji dodjele nagrada u oktobru, u The Chedi Luštica Bay hotelu biće proglašene najbolje tri (3) ideje od strane stručnog žirija, koji će činiti predstavnici akademske i biznis zajednice, profesionalaca i eskperata iz različitih oblasti. One će dobiti mentorsku podršku za realizaciju ideje, bespovratni početni kapital u iznosu od po 1.500 eura koji uz programsku podršku, obezbeđuje Erste banka. Pored toga, osvajaju i putovanje na međunarodni SIA Samit koji se ove godine održava u Beču. Na ovom događaju biće proglašeni i rezultati glasanja online zajednice, a tim koji bude imao najveći broj glasova dobija priliku da zajedno sa svojim kolegama otputuje u Beč i stekne dodatna znanja i iskustva koja će im značiti pri realizaciji njihove ideje.

    O dosadašnjim aktivnostima Social Impact Award programa u Crnoj Gori:

    U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

     

  • OsNovčić: Mobilna aplikacija za edukaciju djece o finansijskoj pismenosti

     

    1. Prijavili ste se za Social Impact Award program i odabrani ste među 10 finalista. Šta Vas je motivisalo da se prijavite za ovaj program i ko čini tim „Osnovčić“?

    SIA takmičenje nam je djelovalo kao idealna prilika da se prijavimo sa našom idejom, s obzirom da samo takmičenje daje naglasak na socijalnu odgovornost, a suština, srž naše ideje je upravo to – odgovornost prema djeci. Za sada OsNovčić čine 4 člana: Mathea, Andrija, Ivan i Veselin. Ivan je grafički dizajner i on će biti zaduežn za dizajn naše aplikacije. Mathea je sociološkinja, a Andrija i Veselin su developeri.

    1. Recite nam nešto više o ideji koju želite da realizujete? Zašto baš edukacije djece o finansijskoj pismenosti?

    OsNovčić je mobilna aplikacija koja u formi mini igara uči djecu o finansijskim terminima koji su im do tada nepoznati, i kako da na bolji način raspolažu novcem. Na taj način njih oslobađamo straha od nepoznatnih pojmova i dajemo im podsticaj da o tome dalje i sami istražuju. Smatramo da je edukacija djece o finansijskoj pismenosti od izuzetnog značaja za cjelokupno društvo, i da djecu treba na vrijeme natjerati da razmišljaju o ovim pojmovima kako bi bili spremni na sve što ih čeka u bliskoj budućnosti, a OsNovčić je idealna prilika za to.

    1. Trenutno se nalazite u fazi rada sa mentorima i pripremate se za završno takmičenje, a to je prezentovanje ideja stručnom žiriju. Recite nam nešto više o radu sa vašom mentorkom Bojanom Femić Radosavović i zbog čega vam je značajna njena podrška?

    Za našu mentorku Bojanu Femić Radosavović imamo samo riječi hvale, i kad bi birali riječi sa kojima bi je opisali to bi bio surovi profesionalizam. Od nje imamo svu vrstu podrške i drago nam je da smo nju izabrali za mentora s obzirom da su usmjerenja koja smo dobili od nje bila od izuzetne važnosti kako za nas članove tima tako i za cjelokupni projekat OsNovčića. Posebno nam pomaže u pripremi prezentacije same ideje, kako bi predstavili ideju na pravi način.

    1. Nagradu žirija dobijaju tri tima, dok četvrti tim proglašava šira zajednica tako što će glasati za omiljenu ideju, a svi finalisti su dobili zadatak da snimite video u kojem javnosti predstavljate svoju ideju. Po čemu se „Osnovčić“ razlikuje od ostalih, zašto bi neko trebao baš za vas da glasa?

    Glas za OsNovčić je glas za finansijsku pismenost naše djece a samim tim društvena odgovornost je još veća. Smatramo da OsNovčić nije samo još jedan proizvod koji djeca mogu koristiti već potreba samog cjelokupnog društva ukoliko mislimo na buduće generacije koje dolaze.

    1.   Da li imate neki savjet za mlade osobe koje imaju preduzetničku ideju, a možda se još uvijek nisu usudili da se prijave i rade na njoj?

    Savjet za mlade ljude koji imaju bilo kakvu ideju jeste da pokušavaju, prijavljuju se na takmičenja, i da budu uporni. Jednostavno nemaju šta da izgube, mogu samo da dobiju. Proaktivnošću steći će se iskustvo koje će im se isplatiti u budućnosti.

     

             Izvor naslovne: OsNovčić

             Autor: Portal Makanje

  • Ko je stručni žiri tim koji će proglasiti pobjednike SIA programa?

    U periodu od jula do septembra SIA finalisti će aktivno raditi sa svojim mentorkama i mentorima na razvoju svojih preduzetničkih ideja. Njihov rast i razvoj pratiće mentori, a nakon tromjesečne edukacije i rada na njihovim ciljevima, imaće priliku da široj javnosti prezentuju svoje ideje.

    Na Cermoniji dodjele nagrada koja će se održati prvog oktobra ove godine u The Chedy Luštica Bay hotelu, stručni žiri će birati tri pobjedničke ekipe koje osvajaju po 1.500 EUR novčane podrške, odlazak na SIA Samit u Beču i dalju mentorsku podršku.

    Pobjednici će biti birani na osnovu tri kriterijuma: inovativnost, stepen izvodljivosti i društvenog uticaja. U ovom teškom zadatku, pomoći će nam: Biljana Šćepanović, ministarka Nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore; Vesna Matijević, samostalna finansijska savjetnica za privredu u Erste banci; Gordana Kaluđerović, samostalna referentkinja za kredite i garancije u Investiciono razvojnom fondu Crne Gore; Ivan Šoć, IT stručnjak iz oblasti sajber bezbjednosti; Danijela Radeč šefica odjeljenja za preduzetništvo u Sekretarijatu za podršku biznis zajednici Glavnog grada; Mileva Seratlić, menadžerka eksternih komunikacija u Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora; Dušan Banović, direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju u kompaniji Crnogorski Telekom; Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore; Milena Lipovina – Božović, docentkinja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore; Milica Vukotić, dekanica Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije, a ujedno i redovna profesorica na Univerzitetu Donja Gorica; Marija Janković, dekanica Fakulteta za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, vanredni profesor na ekonomskoj i marketinškoj grupi predmeta.

    U daljem tekstu možete pronaći njihove kratke biografije:

    Biljana Šćepanović (ministarka Nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore)

    Vanredna je profesorka Univerziteta Crne Gore za oblast čelične, spregnute i drvene konstrukcije na Građevinskom i Arhitektonskom fakultetu.

    Rođena je 1973. godine u Titogradu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, kao đak generacije. Uz diplomu „Luča I“, dobitnik je brojnih nagrada na republičkim i saveznim takmičenjima iz oblasti arhitekture i građevinarstva, fizike i matematike. Diplomirala je na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, sa prosječnom ocjenom 9.79 što je bio i najveći ostvareni prosjek od osnivanja Građevinskog fakulteta.

    Bila je prodekanka na Građevinskom fakultetu i predsjednik Odbora za doktorske studije Univerziteta Crne Gore.

    Vesna Matijević (samostalna finansijska savjetnica za privredu u Erste banci)

    Rođena je 1984. godine u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Zvanje diplomiranog ekonomiste menadžmenta stekla je nakon četvorogodišnjih studija na American College of Management and Technology u Dubrovniku, dio američkog koledža Rochester Institute of Technology. Erste banci se pridružila 2011. godine, na mjestu finansijskog savjetnika za privredu u filijali u Kotoru.

    Gordana Kaluđerović (samostalna referentkinja za kredite i garancije u Investiciono razvojnom fondu Crne Gore)

    Prethodno je bila zaposlena u Hypo Alpe Adria banci na poslovima stručnog saradnika za razvoj proizvoda i obezbjeđivanje kvaliteta, kao i poslovima višeg stručnog saradnika za kredite i garancije i finansijski lizing. Tečno govori engleski i njemački jezik.

    Ivan Šoć (IT stručnjak iz oblasti sajber bezbjednosti)

    Posjeduje bogato iskustvo i u programiranju, robotici i automatizaciji. Posvećen je razvoju različitih naučno-tehnoloških rješenja i inovacione IT oblasti u Crnoj Gori. Jedan od osnivača i suosnivača između ostalih i firmi Kodio, MediaMind, brenda FiveG. Po njegovom mišljenju razvoj IT industrije u Crnoj Gori bi trebao da se izvozno orijentiše u oblasti različitih softverskih rješenja, jer je to ulaz na globalno tržište čime se podiže i standard domaćeg tržišta i uslova rada.

    Danijela Radeč (šefica odjeljenja za preduzetništvo u Sekretarijatu za podršku biznis zajednici Glavnog grada)

    Svoje radno angažovanje započela je u Glavnom gradu Podgorica – Sekretarijatu za preduzetništvo 1998. godine kao savjetnica za poljoprivredu. Službeni je degustator vina, učestvuje u radu Komisije, Ministarstva poljoprivrede, za utvrđivanje količine i kvalitetne kategorije vina. Učestvuje u radu Komisije za organoleptičko ocjenjivanje vina na regionalnim i svjetskim takmičenjima.

    U toku svojih redovnih zadataka donosi i realizuje Program aktivnosti na stimulisanju preduzetništva u Glavnom gradu Podgorica, a članica je Komisije za podršku ženskom preduzetništvu.

    Mileva Seratlić (menadžerka eksternih komunikacija u Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora)

    Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore, na smjeru Novinarstvo, a već 14 godina je u svijetu komunikacija. Prvi radni angažman ostvarila je kao novinarka, a nakon toga je svoju karijeru nastavila u PR službi Ministarstva finansija Crne Gore, a potom deceniju u vodećoj crnogorskoj agenciji za komunikacije, Represent Communications.

    Dušan Banović (direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju u kompaniji Crnogorski Telekom)

    Svoju karijeru je započeo u Internetu Crna Gora, još kao student 2000. godine i obavljao je različite funkcije u tehničkom sektoru. Od kada je Internet Crna Gora postao integralni dio Telekoma, obavljao je različite menadžerske funkcije u odjeljenjima za tehnologiju i korporativnu strategiju, a 2012. godine imenovan je za direktora marketinga za poslovne korisnike, koju je veoma uspješno obavljao u periodu od tri godine.

    Dušan 2015. godine postaje direktor za B2B (Business to business) segment poslovanja i operativnu izvrsnost, a početkom 2017. godine postaje odgovoran i za domen koorporativne strategije i interne komunikacije kao direktor za B2B segment i strategiju. Iste godine preuzima odgovornost za B2C segment poslovanja i postaje član Menadžment komiteta, a od 2018. zadužen je i za brigu o korisničkom iskustvu.

    Mladen Perazić (direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore)

    Kontinuirano je angažovan na vođenju obrazovnih aktivnosti i koordinaciji uloge privrede u procesu reforme nacionalnog obrazovnog sistema Crne Gore, izradi zakonskih i podzakonskih propisa iz ove oblasti, realizaciji poslovnog obrazovanja, međunarodnoj saradnji privrede u oblasti razvoj obrazovanja, implementaciji novih trendova u menadžmentu ljudskih resursa, istraživanja trendova u oblasti tržišta rada, razvoj sistema menadžementa kvaliteta, koordinacija aktivnosti vezane za promociju razvoja sistema kvaliteta itd. Od 2003. godine je i predavač (vanredni profesor) na Univerzitetu „Mediteran“ u Podgorici.

    Milena Lipovina – Božović (docentkinja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore)

    Pored preko 15 godina akademskog iskustva, bila je državna sekretarka za ekonomske razvojne politike u Ministarstvu ekonomskog razvoja u periodu od decembra 2020. godine do aprila 2022. godina. Radila je kao nacionalni konsultant na nekoliko projekata za međunarodne organizacije.

    Član je Odbora direktora Fonda za inovacije Crne Gore. Njene oblasti istraživanja od posebnog interesovanja su: makroekonomski modeli i analize, kvantitativna ekonomija, inovacije, istraživanje marketinga itd.

    Autor je većeg broja naučnih i stručnih radova koji se nalaze u relevantnim naučnim časopisima. Učestvovala je na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim konferencijama i boravila je radi usavršavanja na fakultetima u Udinama, Londonu, Ljubljani, Pitsburgu, Londonu, Nici i Beču.

    Milica Vukotić (dekanica Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije, a ujedno i redovna profesorica na Univerzitetu Donja Gorica)

    Diplomirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a magistrirala je Međunarodnu ekonomiju i finansije na Brandeis Univerzitetu u Bostonu kao stipendista Ministarstva spoljnih poslova SAD-a. Doktorirala je u oblasti ekonomije na Univerzitetu Crne Gore.

    Prije nego što je počela da predaje na Univerzitetu Donja Gorica, predavala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

    Na Institutu za strateške studije i projekcije obavlja funkciju višeg analitičara i članica je Društva ekonomista Crne Gore, kao i članica prestižnog društva Mont Pelerin, kojeg je osnovao F.E. Hajek.

    Marija Janković (dekanica Fakulteta za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, vanredni profesor na ekonomskoj i marketinškoj grupi predmeta)

    Osnovne, magistarske i doktorske studije završila je na Ekonomskom Fakultetu, Univerziteta Crne Gore, kao jedan od najboljih studenata. Dobitnik je većeg broja nagrada tokom studiranja. Objavila je veliki broj naučnih radova iz oblasti ekonomije, marketinških komunikacija i brendiranja i izlagala na većem broju domaćih i međunarodnih naučnih Konferencija.

    Usavršavala se u inostranstvu i bila gostujuća predavačica na nekoliko Univerziteta. Članica je većeg broja radnih grupa, komisija, naučnih i organizacionih odbora i međunarodnih asocijacija.

    Sigurni smo da je pred njima izuzetno težak zadatak, kao i našim finalistima, koji rade na sebi i svojim idejama kako bi naučili što više i iskoristili sve prednosti ovog programa.

  • Organizovan SIA BootCamp u Mojkovcu

    U periodu od 23. do 24. jula u hotelu “Serdar” u Mojkovcu, organizovan je boot kamp za finaliste Social Impact Award programa. Učesnici su tokom tri besplatne radionice učili o društvenom preduzetništvu, oporezivanju, tehnikama poslovne komunikacije, kao i koje su sve vještine potrebne za uspješno vođenje tima.

    Prvu radionicu “Šta preduzetnik treba da zna o oporezivanju” vodila je Danijela Pejović, ekspertkinja za oporezivanje u Erste banci. Danijela je objasnila učesnicima osnovne finansijske  pojmove,  šta je porez, crna i bijela lista poreskih obaveznika, paušal i sve ostale termine koje je neophodno da razumije jedan budući preduzetnik. Naučili su nešto više o osnivanju preduzeća, zakonima koje treba ispoštovati, o olakšicama, subvencijama i benefitima koje ostvaruje preduzetnik.

    Drugu obuku “Vođenje uspješnog tima”, vodio je Uglješa Vujović, menadžer u sektoru prodaje kompanije Neregelia. On ima 19 godina radnog staža i veliko iskustvo u vođenju tima, a sa mladima je podijelio važnost asertivne komunikacije i povratne informacije kao mjerila i alata za bolji i efikasniji rad. Takođe, riječi je bilo kako da vode tim, delegiraju obaveze i uloge u okviru tima i na koji način se rješavaju konfliktne situacije.

    Poslednju radionicu na boot kampu “Tehnike poslovne komunikacije” vodila je Mileva Seratlić menadžerka eksternih komunikacija u Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora, koja je kroz interaktivnu radionicu podijelila sa finalistima zašto je važna vještina komunikacije, govor tijela, ali i važnost slušanja. Pravila poslovne komunikacije su od izuzetne važnosti za njihove biznise, a ukoliko ih od početka svog biznisa i primijene, sigurni smo da će biti uspješni.

    Zahvaljujemo svim predavačima što su prisutnima podijelili svoje višegodišnje znanje i iskustvo, savjete i dali im smjernice. Ovo je bila sjajna prilika da se učesnici umreže sa predavačima, podijele međusobno svoje ideje, zajedno postave ciljeve, ali i da nauče nešto novo.

    U narednom periodu finaliste očekuju radionice na teme poslovnog planiranja, javnog nastupa i design thinkinga. Podsjećamo, finalisti su dobili i osobu koja će da ih usmjerava u daljem rastu i razvoju, a već su organizovani i prvi sastanci mentora i finalista.

    Timovima su preostala dva mjeseca da intezivno rade na ličnom i profesionalnom razvoju, a plod njihovog rada i truda biće prezentovan široj javnosti na Ceremoniji dodjele nagrada u oktobru u The Chedy Luštica Bay Hotelu.

     

  • Najava: Edukativne radionice u Podgorici

    Pozivamo sve mlade ljude starosne dobi od 15 do 30 godina da se prijave i prisustvuju besplatnim edukativnim radionicama, u okviru kojih će dobiti neophodnu edukaciju, alate i kontakte, na osnovu kojih mogu započeti proces kreiranja ideja i učestvovati u Javnom pozivu za najbolje ideje, za koji je omogućen nagradni fond od 4.500 eura.

    Tri jednodnevna događaja će se održati od 10-12. maja, a dobrodošli su svi mladi ljudi sa idejom ili bez nje 🙂

    Raspored radionica je u daljem tekstu:

    10. maj – Ekonomski fakultet, UCG (12:00-13:30)

    Radionica pod nazivom Generisanje ideja” ima za cilj edukaciju mladih ljudi o društvenom preduzetništvu i pruža ti praktična znanja kako da kreiraš ideje za rješavanje društvenih izazova, a imaćeš priliku i da upoznaš nove kolege!

    Predavač je Ivan Šoć, predstavnik kompanije Kodio u Podgorici.

    11. maj – Univerzitet Donja Gorica, (12:00-13:30)

    Radionica pod nazivom “Modelovanje uticaja” je nastavak radionice Generisanje ideja, a bavimo se pitanjima društvenih inovacija, društvenog uticaja i koji su mogući načini da se on postigne.

    Predavač je Ivan Tomović, menadžer programa Fonda za inovacije.

    12. maj – Univerzitet Mediteran, (12:00-13:30)

    Radionica pod nazivom “Laboratorija ideja” ti pomaže da struktuiraš svoje ideje i definišeš sve neophodne korake za društveni projekat. Razvijaćemo grube start-up ideje u održive poslovne modele.

    Predavačica je prof dr. Dragana Radević (Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj)

    Koristimo priliku da se zahvalimo Univerzitetu Crne Gore, Univerzitetu Donja Gorica i Univerzitetu Mediteran na podršci i pomoći prilikom organizacije ovih događaja.

    Ljubazno te molimo da popuniš prijavni formular i prijaviš se za radionice i učestvuješ u ovom sjajnom programu 🙂

    Sve informacije o SIA Programu, rokovima za prijave i ostale informacije možeš pronaći na linku.

     

  • Poznati društveni preduzetnici

    Društveni preduzetnik…kada pomislimo na ove riječi, zamišljamo ljude koji nastoje da stvore rješenja za široko rasprostranjena društvena pitanja kao što su siromaštvo, nezaposlenost i nedostatak obrazovanja. Oni  ulažu u svoj posao i u ljude kojima pokušavaju da pomognu. Oni nisu samo preduzetnici, oni su poslovni ljudi koji žele da naprave razliku u svijetu.

    Nažalost, počeli smo da miješamo pojam „društveni preduzetnik“ sa „neefikasnim“ ili „nerentabilnim poslovanjem“. Da bismo vam dali predstavu o tome, evo 8 poznatih društvenih preduzetnika za koje ste možda čuli, a mi se nadamo da će vas inspirisati:

    • Billy Drayton

    Billy Drayton bi se mogao smatrati čovjekom odgovornim za uvođenje društvenog preduzetništva u mejnstrim društvo. Godine 1980. Drayton je osnovao neprofitnu organizaciju poznatu kao Ashoka. Ova organizacija identifikuje, angažuje i podržava velike društvene preduzetnike kako bi stvorila svjetski tim „preduzetnika” koji može da pomogne da se usađuje empatija u svakoga, da vodi mlade u društveno svjesnom pravcu i da razbije barijere u društvu. U stvari, studija koju je sproveo Ashoka 2013. godine otkrila je da 87% društvenih preduzetnika smatra da je organizacija pomogla da se poveća njihov uticaj, a 49% je izjavilo da je organizacija napravila kritičnu razliku u njihovom radu.

    • Blake Mycoskie

    Iako Blake Mycoskie možda nije ime koje vam je poznato, ime kompanije TOMS će sigurno zazvoniti. Rođen na putu u Argentinu gde je bio svjedok problema sa kojima se suočavaju djeca bez cipela, Mycoskie je osnovao TOMS sa namjerom da pokloni par cipela svakom djetetu, a  tokom godina, kompanija se proširila na oblasti kao što su naočare, voda, bezbjedni porođaji i programi protiv maltretiranja. Do danas, Tom’s je uspeo da donira preko 60 miliona pari cipela, vrati vid za više od 400.000 ljudi i pruži preko 335.000 nedelja vode za piće.

    • Muhammad Junnus

    Naoružan uvjerenjem da siromašni treba da imaju pristup osnovnim bankarskim uslugama i žestokom željom da ostvari svoju viziju, Junnus je 1983. godine osnovao Grameen banku u zemlji Bangladeš. Ono što je Grameen banka namjeravala da uradi je da obezbijedi male zajmove onima koji žive u siromaštvu kako bi mogli da postanu finansijski nezavisni. Umjesto da radi kao većina banaka ili zajmodavaca, Grameen banka ne zahtijeva kolateral od svojih zajmoprimaca. Iako ovo može izgledati kao fatalna poslovna mana, Grameen banka napreduje, kao i njeni zajmoprimci. Od zajmoprimaca banke, preko 97% su žene i ove žene vraćaju svoje kredite po stopi od 97%. Grameen banka je uspela da ostvari neto prihod od 10 miliona dolara i zbog svog uspjeha, Junnus je, između ostalih nagrada, dobio Nobelovu nagradu.

    • Jeffrey Holender

    Jeffrey Holender i njegova kompanija Seventh Generation su savršeni primjeri korporativne društvene odgovornosti i koliko društveno odgovorna kompanija može da raste.  Seventh Generation je kompanija specijalizovana za proizvodnju ekološki prihvatljivih proizvoda za čišćenje domaćinstva i proizvoda za ličnu higijenu, kasnih 80-ih. Pored razvoja proizvoda koji nisu sadržavali jake hemikalije, kompanija je takođe odlučila da donira 10% svog profita neprofitnim organizacijama i preduzećima koja su posvećena društvenim i ekološkim ciljevima.

    •  Jacqueline Novogratz   

    Jacqueline Novogratz je jedna od rijetkih društvenih preduzetnica koja je uspješno integrisala tradicionalne metode ulaganja sa tehnikama preduzetničkog ulaganja. Novogratz je osnovala svoju kompaniju Acumen 2001. godine uz pomoć sredstava koje su obezbijedili Rokfeler fondacija, Cisco Sistems Foundation i nekoliko drugih filantropa. Acumen, koji je ranije nazvan Acumen Fund, koristi strpljivi ili dugoročni kapital da pomogne u finansiranju preduzeća koja su fokusirana na pružanje rješenja za socijalna pitanja. Dok većina banaka i drugih zajmodavaca ulaže novac u preduzeća i očekuje trenutnu dobit od zajmoprimca, Acumen obezbeđuje sredstva i očekuje da će početi da dobija povraćaj kada posao bude imao vremena da se izgradi. U slučaju Acumena, ovaj očekivani vremenski okvir za ove povrate je oko sedam do deset godina. U 2014. godini procijenjeno je da je Acumen obezbijedio preko 110 miliona dolara finansiranja za preduzeća.

    • Tom Szaky

    Od svih pojedinaca koji su željeli da naprave razliku u svijetu, Tom Saki je izgleda najmanje vjerovatno postigao uspjeh kao društveni preduzetnik. Nakon što je napustio Univerzitet Prinston, Saki je iskoristio investicioni novac koji je obezbedio rizični kapitalista Suman Sinha da bi počeo da prodaje sopstveno domaće đubrivo iz zadnjeg dijela svog automobila. Da bi izgradio svoj posao, Saki je odneo svoje otpadno đubrivo od crva u velike kompanije kao što su Valmart i Home Depot, gde je uspio da ih ubijedi da prodaju letke. Nije ni znao da će se ovaj mali poslovni poduhvat uskoro pretvoriti u višemilionsku kompaniju poznatu kao TerraCicle. Kada je Szaki shvatio uticaj koji bi njegova kompanija mogla da ima na druge oblasti otpada, TerraCicle je počeo da se bavi stvarima kao što su reciklaža i prenamjena korišćenih objekata koje je često teško reciklirati, pružanje rješenja za otpad opštinama i pružanje rješenja za industrijski otpad. Zajedno sa fokusom na životnu sredinu, kompanija TerraCicle donira dva centa u dobrotvorne svrhe za svaki otpad koji je reciklirao.

    •  Sccot Harrison

    Sccot Harrison je postao jedan od najuspješnijih društvenih preduzetnika kroz svoju neprofitnu organizaciju poznatu kao dobrotvorna organizacija: Voda. Ona je počela nakon što je Harison odlučio da je duhovno nezadovoljan i otputovao je u Zapadnu Afriku sa organizacijom pod nazivom Merci Ships. Bio je ponižen iskustvom i vrijeme provedeno u njemu ga je naučilo da želi da svoj život posveti dobrotvornim akcijama. Prema veb stranici organizacije, dobrotvorna organizacija: Voda je već finansirala oko 25.000 projekata za vodu, obezbijediće svježu vodu za više od 7 miliona ljudi, a trenutno radi u 24 zemlje. Za razliku od mnogih drugih društveno svjesnih preduzeća, Harrison koristi sav profit za finansiranje budućih i tekućih projekata. Iako se na ovo obično gleda kao na poslovni plan koji je fatalan za većinu poduhvata, on je uspio da bude izuzetno uspješan i nastavlja da inspiriše druge društvene preduzetnike.

    • Villie Smits

    Bivši mikrobiolog koji radi u Indoneziji, nikada nije namjeravao da postane društveni preduzetnik. Tek kada je imao susret u Indoneziji sa bebom orangutanom koja je ostavljena da umre na smetlištu, odlučio je da treba da promijeni svijet. Ovaj orangutan, kojeg je nazvao Uce, pokrenuo je početke onoga što će postati Borneo Orangutan Survival Foundation, fondacija posvećena pomoći napuštenim majmunima koji su bili u opasnosti. Uz pomoć orangutana i drugih majmuna, Smitsova fondacija takođe pomaže da se lokalno stanovništvo nauči važnosti metoda održive poljoprivrede, pošumljavanja i očuvanja šumskih područja koja već postoje.

    Izvor teksta: https://changecreator.com/8-famous-social-entrepreneurs-need-know/

    Izvor slike:  https://www.entrepreneur.com/article/359705