Zvanično otvoren novi ciklus Social Impact Award (SIA) programa u Crnoj Gori
Prijave za najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih – Social Impact Award (SIA) biće otvorene 21. marta, a za učešće u okviru timova će moći da se prijave svi mladi ljudi koji imaju između 15 i 30 godina, a čije ideje moraju odgovarati ciljevima održivog razvoja (SDGs).
Svi zainteresovani učesnici će imati priliku da paritcipiraju u više od 20 edukativnih radionica, dobiju mentorsku podršku, dok pobjednike takmičenja očekuje i početni kapital za realizaciju ideje u iznosu od 1.500 eura, kao i prilika da stečena znanja i vještine predstave na internacionalnom SIA samitu, koji se ove godine održava u Beogradu.
Prezentaciji projekta Social Impact Award (SIA), koja je održana u hotelu Hilton, prisustvovali su domaći i međunarodni partneri na projektu – predstavnici državnih institucija, naučne i akademske zajednice, biznis sektora, mladi, kao i predstavnici omladinskog i civilnog društva iz Crne Gore i Evrope.
Ispred organizatora, NVO Centar za omladinsku edukaciju, prisutne je pozdravila nacionalna koordinatorka Social Impact Award (SIA) programa, Jelena Kavarić:
„Imajući u vidu činjenicu da se kroz ovaj projekat na godišnjem nivou u svijetu osnaži više od 12 hiljada mladih inovatora, kreira oko 230 društvenih preduzeća, sigurni smo da u narednom periodu možemo očekivati još veći broj mladih ljudi u Crnoj Gori, koji će svoju inovativnost i aktivizam ispoljiti kroz bavljenje ovim lijepim vidom preduzetništva. Uvjereni smo da ćemo u bliskoj budućnosti svjedočiti kvalitetnim normativnim rješenjima i stimulativnim mjerama, koje će mladim preudzetnicima olakšati proces kreiranja društvenih preduzeća, te dobijanje adekvatne podrške kroz različite fondove.“
U ime međunarodne Social Impact Award (SIA) kancelarije u Beču, publici se obratila Ana Janošev, generalna direktorica:
„Mi smo izuzetno srećni što smo pronašli prave partnere u Crnoj Gori, NVO Centar za omladinsku edukaciju, koja ima prave namjere, sjajnu podršku i zajednicu oko sebe, da stvori okruženje za mlade koje im pruža znanje, priliku i podršku za svoje ideje. Social Impact Award (SIA), predstavlja program podrške koji će ohrabriti mlade da ostanu ovdje i daju doprinos svojoj lokalnoj zajednici.”
O značaju ovog programa za mlade, ali i razlozima zašto Erste fondacija podržava Social Impact Award od samog početka projekta, govorila je Dragana Crvenica, direktorica službe komunikacija u Erste Bank AD Podgorica, dok su se ispred generalnih pokrovitelja obratili i Đuro Kažić, rukovodilac službe za kredite i garancije u Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore, Ivan Šoć, osnivač Five Grupe, Ana Martinović, PR menadžerka MTEL-a, kao i Zekerija Fetić, sekretar Sekretarijata za podršku biznis zajednici Glavnog grada.
Dragana Crvenica, direktorica službe komunikacija u Erste Bank AD Podgorica:
„Social Impact Award je jedinstven program koji osnažuje mlade da počnu sami stvarati prilike za budućnost, pružajući im znanje kroz rad s vrhunskim mentorima, finansijsku podršku i umrežavanje sa evropskom zajednicom društvenih preduzetnika. Erste banka je ponosna što podržava program od samog početka, dodjelom početnog kapitala i angažovanjem kolega za radionice iz različitih oblasti. Dragi studenti, naši budući društveni preduzetnici, vrijeme da počnete je baš sada, kada imate najviše energije i hrabrosti. Svi mi ovdje na vašoj smo strani“.
Đuro Kažić, rukovodilac službe za kredite i garancije u Investiciono-razvojnom fondu:
„Investiciono-razvojni fond je institucija koja snažno podržava mlade ne samo kroz podsticajne kreditne linije za razvoj preduzetništva, već i kroz druge društveno-odgovorne aktivnosti koje za cilj imaju veću inkluziju mladih. U ovom projektu prepoznali smo potencijal da dodatno osnažimo i ohrabrimo mlade, buduće liderke i lidere, preduzetnice i preduzetnike koji u biznisu ne vide isključivo ekonomski interes već preduzetništvo posmatraju i kao priliku da pokrenu promjene koje su bitne za društvo i zajednicu. Uvjereni smo da je SIA odličan mehanizam podrške i podsticaja za mlade i kreativne inovatore u Crnoj Gori koji su na početku karijernog puta.“
Ivan Šoć, osnivač Five grupe:
„Ukoliko pravac razvoja zemlje usmjerimo na ispravan razvoj IT oblasti i inovativnih rješenja, u narednom periodu upravo ove grane mogu postati strateški oslonac naše države za ekonomski razvoj.“
Ana Martinović, PR menadžerka Mtel-a:
„Kompanija MTEL je u Crnoj Gori prepoznata kao najuspješnija telekomunikaciona kompanija, ali i kao veliki donator i prijatelj svih oblasti života važnih za građane Crne Gore i razvoj našeg društva. Posebno smo ponosni što kroz sponzorstvo ovog projekta još jednom potvrđujemo da smo podrska projektima koji su orijentisani ka mladima, nauci, razvoju, društvenoj održivosti. A takav je upravo SIA, pa mogu da kažem da sa zadovoljstvom učestvujemo u ovom zaista za Crnu Goru veoma važnom projektu, koji predstavlja najveći evropski program podržke družtvenom preduzetnižtvu mladih. Veoma je važno podići svijest o družtvenom preduzetništvu među mladima, edukovati ih na na polju inovacija, unaprijediti njihova znanja i vještine. MTEL će i dalje nastaviti da bude uz najbolje!“
mr Zekerija Fetić, sekretar Sekretarijata za podršku biznis zajednici Glavnog grada:
„Ponosni smo na naše partnerstvo koje smo ostvarili sa NVO Centar za omladinsku edukaciju.Social Impact Award je projekat koji smo prepoznali kao dobar temelj za što kvaliteniju budućnost mladih u Crnoj Gori. Ponosni smo što smo jedan od generalnih pokrovitelja ovog programa i uvijek ćemo stojati iza ovakvih inicijativa.“
Prigodnim riječima, događaj je svečano otvorila prof. dr Biljana Šćepanović, ministarka nauke i tehnološkog razvoja:
„Vlada Crne Gore i Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja prepoznaju potencijal i značaj aktivnosti iz oblasti društvenog preduzetništva i snažno podržavaju sve inicijative koje imaju pozitivan društveni uticaj u Crnoj Gori i koje su motivisane potrebom i težnjom da se efikasno i na održiv način odgovori na brojne izazove savremenog svijeta, kao što su zapošljavanje, očuvanje životne sredine, dostupnost obrazovanja, sistem zdravstvene zaštite, kao i mnoge druge“ kazala je Šćepanović, naglasivši da će resorno ministarstvo i u 2023. godini pružiti punu podršku realizaciji najvećeg evropskog programa podrške društvenom preduzetništvu – Social Impact Award (SIA).
U sklopu današnjeg događaja, održane su dvije panel diskusije na teme: „Društveno preduzetništo kao novi trend u funkciji zapošljavanja mladih“ i „Značaj doprinosa civilnog sektora razvoju društvene zajednice“, u kojim su učešće uzeli predstavnici subjekata inovacione infrastrukture u Crnoj Gori i predstavnici civilnog sektora iz zemalja regiona.
Moderator prvog panela „Društveno preduzetništvo kao novi trend u funkciji zapošljavanja mladih“ bio je mr Radivoje Drobnjak, a njegove gošće i gost bili su: Marijeta B. Lanzardi, vd generalne direktorice Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja, dr Bojana Femić Radosavović, izvršna direktorica Fonda za inovacije Crne Gore, Željko Lučić, menadžer Biznis inkubatora u Tehnopolisu i Jelena Miljanić, programska menadžerka UNDP Kancelarije u Crnoj Gori.
Jugoslav Radović, izvršni direktor NVO „Centar za omladinsku edukaciju“ u ime domaćina ovog događaja, bio je moderator regionalnog panela „Značaj doprinosa civilnog sektora razvoju društvene zajednice“, koji je ujedno poželio i dobrodošlicu gostima iz Beča, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Svoje višegodišnje iskustvo i ekpertizu sa prisutnima podijelila je Ana Janošev, generalna direktorica Social Impact Award (SIA) kancelarije u Austirji, Neven Marinović, izvršni direktor NVO Smart Kolektiva u Srbiji & Euclid mreže u Holandiji, Ana Belac, projektna koordinatorka Impact Huba u Sloveniji i Sejdefa Bašić, direktorica za kolektivni impakt u NVO Mozaik u Bosni i Hercegovini.
Panelistkinje i panelisti su se kroz svoja iskustva i razmjenu mišljenja usaglasili da je neophodno raditi na afirmaciji i jačanju društvenog preduzetništva u zemlji i regionu, kao i da je potrebno razvijati politike i mehanizme dugoročne podrške društvenim preduzetnicima. Ovaj vid preduzetništva kao takav, može doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja i pospješiti razvoj nauke i inovacija među mladim ljudima u našoj zemlji.
Socijalna ekonomija daje odgovor na mnoge probleme i izazove sa kojima se danas suočavaju mlađe generacije i naše društvo u cjelini, te organizacija ovog i sličnih događaja pruža priliku svim akterima da razmijene svoja viđenja na aktuelne probleme i pruže konstruktivne preporuke za dalji rad.
Sve informacije o projektu, načinu prijavljivanja i narednim fazama, zainteresovani učesnici mogu pronaći na sajtu: https://sia.click/me, kao i na društvenim mežama pod nalogom SIA_Montenegro (Instagram).
O programu Social Impact Award (SIA):
Social Impact Award (SIA) predstavlja najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih koji je 2009. godine pokrenut od strane Impact Hub Vienna, u partnerstvu sa Erste Fondacijom i Univerzitetom za biznis i ekonomiju u Beču.
Ovaj međunarodni projekat se istovremeno realizuje na 3 kontinenta (Evropa, Afrika, Azija), u 18 zemalja, gdje se na godišnjem nivou okuplja više od 12.000 mladih inovatora, koji timskim radom osnivaju više od 230 društvenih preduzeća godišnje. Tokom prethodnog ciklusa realizacije SIA programa u 2022. godini u Crnoj Gori održano je više od 40 različitih obuka i radionica u 15 crnogorskih opština i kroz sami proces bilo je uključeno preko 1.000 mladih ljudi, a finalni produkt projekta su bile 33 preduzetničke ideje.
Projekat Social Impact Award (SIA) u Crnoj Gori realizuje NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste Bank AD Podgorica, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore, Five Grupe, MTEL-a i Glavnog grada Podgorice. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su Coca-Cola HBC Crna Gora, Mercator-CG, Privredna komora Crne Gore, Neregelia i UNDP Crna Gora. Podršku programu pružaju i The Chedy Luštica Bay, kao i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica i Univerzitet Mediteran.
Na svečanoj ceremoniji proglašeni pobjednici Social Impact Award (SIA) programa
Na ceremoniji dodjele nagrada proglašeni su pobjednički timovi, napravljena retrospektiva dosadašnjih aktivnosti na Social Impact Award (SIA) projektu, ali i predstavljeni benefiti za mlade i društvo u cjelini, koje ovaj program kroz svoju realizaciju donosi. Stručni žiri, koji su činili predstavnici akademske i biznis zajednice, profesionalci i eksperti iz različitih oblasti, odabrao je tri najbolje ideje na osnovu kriterijuma inovativnosti, stepena društvenog uticaja i izvodljivosti.
Dobitnici Nagrade za društvene promjene su timovi Igraj.me, BioINForming i osNovčić, koji su osvojili mentorsku podršku za realizaciju ideje, bespovratni početni kapital u iznosu od po 1.500 eura koji uz programsku podršku, obezbjeđuje Erste banka. Pored toga, nagrađeni su i putovanjem na međunarodni SIA Samit koji se ove godine održava u Beču u periodu od 15-19. novembra. Dodatno, uručena je i četvrta nagrada timu Komunumo, koji je biran na osnovu glasova online zajednice putem SIA veb sajta, a ona će se ogledati u mentorskoj podršci i obezbijeđenom putovanju na SIA Samit.
Na događaju koji je održan u The Chedi Luštica Bay, prisustvovali su partneri na projektu – državne institucije, predstavnici biznis i akademske zajednice, omladinskog i civilnog sektora, finalisti programa i mladi ljudi.
Prigodnim riječima, događaj je svečano otvorila dr Irena Radović, izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore:
„Ponosna sam na činjenicu da smo generalni pokrovitelji jednog vrlo važnog koncepta, koji je po prvi put realizovao NVO Centar za omladinsku edukaciju i što je ova ideja, odnosno sam koncept doživio jedan prilično značajan uspjeh. Kada vidim toliko dragih i poznatih lica u publici, toliko mladih i kreativnih ljudi u ovoj sali i kada pogledam kvalitet deset razvojnih projekata koji su danas u finalu, zaista osjetim veliko zadovoljstvo. To kod mene stvara još jednu dodatnu obavezu, da pored generalnog pokroviteljstva na projektu, u narednom periodu ovo što je sadašnje partnerstvo preraste u jednu tradiciju. Kada je u pitanju Crna Gora, zaista nam je potrebno da izađemo iz klasične matrice, da razmišljamo kreativnije, da razmišljamo društveno odgovorno i da mladima damo snagu i povjerenje, jer su oni nosioci promjena, oni su revolucionari od kojih očekujemo puno i oni su naša najvažnija nada i snaga za vremena koja dolaze.”
U ime jednog od generalnih pokrovitelja programa, prisutnima se obratio i Ivan Šoć, suosnivač kompanije Kodio:
„Nauka i inovacije su nešto što uvijek rado pomenem. To je ono što mi kao društvo često zaboravimo, stavimo sa strane i tada primat u medijskom prostoru preuzmu neki komerijalni proizvodi. Mislim da je to greška, jer bilo koja inovacija kada uspije, to je u stvari mnogo velik komercijalni proizvod, dobra reklama za Crnu Goru, ali i za region, koji se snažno nameće u IT i naučnom smislu posljednjih godina. Drago nam je da budemo dio ovakvih i sličnih priča koje promovišu kako mlade, tako i IT sektor i sve što je pozitivno. Dobra strana ovakvih projekata je upravo ta da se u mlađoj dobi mladi informišu kako da dobiju tu podršku sistema”
U ime organizatora, NVO “Centar za omladinsku edukaciju”, prisutne je pozdravio izvršni direktor Jugoslav Radović:
„Implementacijom ovog projekta povezali smo Crnu Goru sa 18 zemalja sa tri kontinenta i omogućili našim mladim ljudima da budu dio jedne globalne inovativne zajednice. Ponosni smo na činjenicu da je ovaj program u vrlo kratkom periodu okupio sjajne i referentne partnere i to nam daje podršku da u narednom periodu još kvalitetnije nastavimo da realizujemo ovaj projekat. Smatram da društveno preduzetništvo u Crnoj Gori ima veliki potencijal i još u samom početku, uložili smo dodatni trud da objasnimo šta je to društveno (socijalno) preduzetništvo jer je sam pojam “socijalno, često dovodio do stigmatizacije onih koji se bave ovim vidom preduzetništva. Ponosni smo na sve što je do sada urađeno i siguran sam da će ovaj koncept preduzetništva, pogotovu posle ovakvih i sličnih događaja biti drugačije percipiran, te da će pojedinci i poslovna zajednica moći da se prepoznaju važnost ovog projekta i koliko on može na bolje da mijenja naše okruženje.”
Predstavnici deset finalnih timova su prezentovali svoje ideje i objasnili njihov pozitivni uticaj na širu zajednicu. Nakon sastanka i zajedničke evaluacije timova i donošenja odluke članova žiri tima, svi prisutni su imali priliku da uživaju u šaljivim tonovima crnogorskog stand up komičara, Andrije Dabanovića.
Pobjednike ovogodišnjeg SIA programa proglasila je Vesna Matijević, samostalna finansijska savjetnica za privredu u Erste banci, jednom od generalnih pokrovitelja programa u Crnoj Gori.
„Danas smo imali priliku da čujemo deset sjajnih timova sa sjajnim idejama, za koje vjerujem će imati veliki pozitivni uticaj na naše društvo. Erste banka je veoma ponosna na ove mlade ljude i nadam se da će ove nagrade biti jedan vjetar u leđa mladim talentima za buduće poslove i da ćemo ih jednog dana podržati kao prave biznise.” – rekla je Matijević nakon dodjele nagrada i poželjela budućim preduzetnicima puno sreće u narednim fazama razvoja društvenih biznisa.
Danijela Radeč, šefica odjeljenja za preduzetništvo u Sekretarijatu za podršku biznis zajednici Glavnog grada dodijelila je zahvalnice finalistima programa.
Završni događaj u okviru Social Impact Award (SIA) programa, svečano je zatvorila Prof dr. Biljana Šćepanović, ministarka nauke i tehnološkog razvoja:
„Ovakvi događaji dodatno afirmišu i podstiču mlade na ovaj vid preduzetništva, a činjenica da je Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja dio ove priče, svjedoči da naš inovacioni ekosistem postaje zreliji i da smo prepoznali da, bez sinergije svih aktera u ovom ekosistemu ne možemo kao društvo iskoristiti inicijative poput ove i kreirati povoljno okruženje koje će omogućiti da se ciklus nastavi, i da neke od sjajnih ideja sa kojima smo imali priliku da se upoznamo danas dobiju šansu, da se dalje razvijaju i nađu u konačnom, svoje mjesto na crnogorskom i inostranom tržištu. Zaista, upravo su ti mladi ljudi najveći resurs naše države i najveća budućnost naše države, odnosno oni su ti koji treba da nas povedu u budućnost. Svi znamo da je sa ovom temom usko povezana oblast inovacija, odnosno razvoj društvenog preduzetništva podrazumijeva razvoj inovativnih rješenja. Dodatna vrijednost ovog događaja i koncepta uopšteno, jeste što se održava u kontekstu Dana nauke i inovacija, koji se realizuje nakon dvije godine pauze i bilježi ove godine svoje jubilarno izdanje.
NVO Centar za omladinsku edukaciju duguje posebnu zahvalnost generalnim pokroviteljima Erste banci, Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore, kompaniji Kodio i Glavom gradu Podgorici. Pored generalnih pokrovitelja, zahvaljujemo se i partnerima programa, kompanijama Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorskom Telekomu, predstavnicima akademske zajednice – Univerzitetu Crne Gore, Univerzitetu Donja Gorica, Univerzitetu Mediteran, udruženjima – Privrednoj komori Crne Gore i ICT Cortexu, kao i sponzorima projekta – Neregeliji, Hotelu Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.
Prijatelj završnog događaja i svečene dodjele nagrada je kompanija Riva print doo iz Tivta.
Preduzetničke ideje pljevaljskih gimnazijalaca među najboljima na evropskom takmičenju
Ideje učenika Gimnazije „Tanasije Pejatović” iz Pljevalja „Shoesse”, „Apopol” i „Igraj.me” plasirale su se među 10 finalista najvećeg evropskog programa podrške preduzetništvu mladih (Social Impact Award – SIA). Taj program je namijenjen mladima koji imaju između 15 i 30 godina, žele da razvijaju društveno preduzetništvo u zemlji i svijetu, steknu znanja i vještine i umreže se sa biznis zajednicom, kako bi svoju ideju uspješno sproveli u djelo.
Ovaj program su pokrenuli 2009. godine Impact Hub i Univerzitet za biznis i ekonomiju u Beču, u partnerstvu sa Erste Fondacijom. U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica.
Svi timovi i pojedinci koji su se prijavili prošli su kroz proces selekcije i ocjenjivanje stručnog žirija. Ideje koje su na osnovu kriterijuma inovativnosti, stepena društvenog uticaja i izvodljivosti izabrane da budu dio finalnog procesa su: „Prezla”, „osNovčić”, „Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida, „Accessible Montenegro”, „Komunumo”, „Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece“, „Apopol“, „Second mall“, „BioINForming“ i „Igraj.me“.
U okviru projekta „Shoesse“ Maša Stanić je došla na ideju da se bavi proizvodnjom pametnih cipela za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. U njima bi se nalazili ultrazvučni senzori koji detektuju predmete u okolini poput stepenica, kanti ili dolaznih ljudi i upozoravaju ih putem vibracije. Zahvaljujući ovom proizvodu slijepe i slabovide osobe mogu slobodno da se kreću.
Mentorka je Vanja Knežević, izvršna direktorica kompanije Venkon Technix.
Za ideju „Apopol” članovi tima su: Vasilija Leković, Elena Vemić i Emina Zlatanić. Ideja je spriječiti povećan broj uginuća pčela usled naglih vremenskih promjena, kao i pospješiti usporen pčelinji rast i razvoj. Na ovaj način imamo za cilj očuvati pčele koje su od izuzetne važnosti ljudskom rodu, kao i promovisati pčelarstvo.
Mentor je Uroš Bulatović, osnivač i predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore.
Ideju „Igraj.me” osmislili su Sofija Milić, Valentina Alorić i Suzana Mazalica.
Kroz zabavno-edukativnu igricu sa tematikom Crne Gore i svih njenih opština žele da pomognu kako djeci, tako i odraslima da uče o istoriji i kulturi naše države.
Mentor je Filip Lazović, savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore.
Timovi će do septembra raditi na ličnom i profesionalnom razvoju, umrežavati se sa vršnjacima i biznis zajednicom, dobiti mentorsku podršku i proći niz edukativnih radionica, kako bi svoju ideju pretvorili u održiv biznis. U septembru finaliste očekuje snimanje videa u kojima će predstaviti svoju ideju a koji će biti objavljeni na veb-sajtovima i društvenim kanalima, kako bi online zajednica mogla da glasa za omiljenu ideju. Na taj način biće izabran i četvrti pobjednik ovog programa.
Na svečanom događaju koji će se održati 1. 10. 2022. godine u okviru renomiranog hotela „The Chedi Luštica Bay” finalisti će predstaviti svoje ideje pred članovima žirija i odgovarati na pitanja gostiju i prisutnih kolega.
Članovi žirija će odabrati tri pobjednička tima koji dobijaju početni kapital u iznosu od 1.500 eura koji uz programsku podršku obezbeđuje Erste Banka Crna Gora. Finalistima je omogućen i besplatan put na Međunarodni SIA Samit koji se ove godine održava u Beču. Takođe, biće nagrađen i četvrti tim koji bira online zajednica putem SIA veb sajta, a nagrada je mentorska podrška. Takođe, i njima će biti omogućen put na Međunarodni SIA Samit zajedno sa tri prva pobjednička tima. Ovaj međunarodni događaj koji će u novembru okupiti pobjednike i nacionalne koordinatore SIA Programa iz Evrope, Azije i Afrike omogućiće internacionalno umrežavanje mladih ljudi iz 19 zemalja, transfer iskustava i znanja i razrade mogućnosti za dodatne podrške.
„Izuzetni rezultati koje naši učenici svojim pregalačkim radom i trudom postižu u oblasti preduzetništva i finansijske pismenosti su pokazatelj da su upravo oni ključni resurs razvoja lokalne zajednice i najbolji ambasadori vrijednosti koje baštini naša Gimnazija”, kazala je Adisa Malagić , profesorica sociologije iz Gimnazije „Tanasije Pejatović”.
„U prethodnom periodu imala sam tu čast i zadovoljstvo da sarađujem sa članovima pomenutih timova i da zajedno radimo na kreiranju i realizaciji ideja i biznis planova gdje su ovi učenici pokazali da posjeduju veliki preduzetnički potencijal. Mnoštvo ideja, inovativnosti, izlaženje iz okvira postojećeg i biti uvijek korak ispred svih su karakteristike koje krase ove mlade ljude. Njihov istraživački i slobodni duh ih pokreće da stalno tragaju za novim šansama i perspektivnim idejama koje doprinose društveno-ekonomskom razvoju lokalne zajednice. U prilog tome govore i njihove ideje koje imaju veliki investioni potencijal i koje su uskladu je sa potrebama tržišta rada. Njihove ideje su ideje budućnosti.
Iskreno se nadam i vjerujem da će preduzetnički potencijal koji posjeduju valorizovati na pravi način i ostvariti svoje snove da postanu uspješni poslovni ljudi”, istakla je Malagićeva. Ona je uputila učesnicima programa čestitke i pohvale za inovativne i raznovrsne ideje i poželjela im puno uspjeha u nastavku takmičenja.
Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Hotel Hilton Podgorica, The Chedy Luštica Bay i Neregelia.
O. Đ.
Ko je stručni žiri tim koji će proglasiti pobjednike SIA programa?
U periodu od jula do septembra SIA finalisti će aktivno raditi sa svojim mentorkama i mentorima na razvoju svojih preduzetničkih ideja. Njihov rast i razvoj pratiće mentori, a nakon tromjesečne edukacije i rada na njihovim ciljevima, imaće priliku da široj javnosti prezentuju svoje ideje.
Na Cermoniji dodjele nagrada koja će se održati prvog oktobra ove godine u The Chedy Luštica Bay hotelu, stručni žiri će birati tri pobjedničke ekipe koje osvajaju po 1.500 EUR novčane podrške, odlazak na SIA Samit u Beču i dalju mentorsku podršku.
Pobjednici će biti birani na osnovu tri kriterijuma: inovativnost, stepen izvodljivosti i društvenog uticaja. U ovom teškom zadatku, pomoći će nam: Biljana Šćepanović, ministarka Nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore; Vesna Matijević, samostalna finansijska savjetnica za privredu u Erste banci; Gordana Kaluđerović, samostalna referentkinja za kredite i garancije u Investiciono razvojnom fondu Crne Gore; Ivan Šoć, IT stručnjak iz oblasti sajber bezbjednosti; Danijela Radeč šefica odjeljenja za preduzetništvo u Sekretarijatu za podršku biznis zajednici Glavnog grada; Mileva Seratlić, menadžerka eksternih komunikacija u Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora; Dušan Banović, direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju u kompaniji Crnogorski Telekom; Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore; Milena Lipovina – Božović, docentkinja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore; Milica Vukotić, dekanica Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije, a ujedno i redovna profesorica na Univerzitetu Donja Gorica; Marija Janković, dekanica Fakulteta za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, vanredni profesor na ekonomskoj i marketinškoj grupi predmeta.
U daljem tekstu možete pronaći njihove kratke biografije:
Biljana Šćepanović (ministarka Nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore)
Vanredna je profesorka Univerziteta Crne Gore za oblast čelične, spregnute i drvene konstrukcije na Građevinskom i Arhitektonskom fakultetu.
Rođena je 1973. godine u Titogradu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, kao đak generacije. Uz diplomu „Luča I“, dobitnik je brojnih nagrada na republičkim i saveznim takmičenjima iz oblasti arhitekture i građevinarstva, fizike i matematike. Diplomirala je na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, sa prosječnom ocjenom 9.79 što je bio i najveći ostvareni prosjek od osnivanja Građevinskog fakulteta.
Bila je prodekanka na Građevinskom fakultetu i predsjednik Odbora za doktorske studije Univerziteta Crne Gore.
Vesna Matijević (samostalna finansijska savjetnica za privredu u Erste banci)
Rođena je 1984. godine u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Zvanje diplomiranog ekonomiste menadžmenta stekla je nakon četvorogodišnjih studija na American College of Management and Technology u Dubrovniku, dio američkog koledža Rochester Institute of Technology. Erste banci se pridružila 2011. godine, na mjestu finansijskog savjetnika za privredu u filijali u Kotoru.
Gordana Kaluđerović (samostalna referentkinja za kredite i garancije u Investiciono razvojnom fondu Crne Gore)
Prethodno je bila zaposlena u Hypo Alpe Adria banci na poslovima stručnog saradnika za razvoj proizvoda i obezbjeđivanje kvaliteta, kao i poslovima višeg stručnog saradnika za kredite i garancije i finansijski lizing. Tečno govori engleski i njemački jezik.
Ivan Šoć (IT stručnjak iz oblasti sajber bezbjednosti)
Posjeduje bogato iskustvo i u programiranju, robotici i automatizaciji. Posvećen je razvoju različitih naučno-tehnoloških rješenja i inovacione IT oblasti u Crnoj Gori. Jedan od osnivača i suosnivača između ostalih i firmi Kodio, MediaMind, brenda FiveG. Po njegovom mišljenju razvoj IT industrije u Crnoj Gori bi trebao da se izvozno orijentiše u oblasti različitih softverskih rješenja, jer je to ulaz na globalno tržište čime se podiže i standard domaćeg tržišta i uslova rada.
Danijela Radeč (šefica odjeljenja za preduzetništvo u Sekretarijatu za podršku biznis zajednici Glavnog grada)
Svoje radno angažovanje započela je u Glavnom gradu Podgorica – Sekretarijatu za preduzetništvo 1998. godine kao savjetnica za poljoprivredu. Službeni je degustator vina, učestvuje u radu Komisije, Ministarstva poljoprivrede, za utvrđivanje količine i kvalitetne kategorije vina. Učestvuje u radu Komisije za organoleptičko ocjenjivanje vina na regionalnim i svjetskim takmičenjima.
U toku svojih redovnih zadataka donosi i realizuje Program aktivnosti na stimulisanju preduzetništva u Glavnom gradu Podgorica, a članica je Komisije za podršku ženskom preduzetništvu.
Mileva Seratlić (menadžerka eksternih komunikacija u Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora)
Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore, na smjeru Novinarstvo, a već 14 godina je u svijetu komunikacija. Prvi radni angažman ostvarila je kao novinarka, a nakon toga je svoju karijeru nastavila u PR službi Ministarstva finansija Crne Gore, a potom deceniju u vodećoj crnogorskoj agenciji za komunikacije, Represent Communications.
Dušan Banović (direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju u kompaniji Crnogorski Telekom)
Svoju karijeru je započeo u Internetu Crna Gora, još kao student 2000. godine i obavljao je različite funkcije u tehničkom sektoru. Od kada je Internet Crna Gora postao integralni dio Telekoma, obavljao je različite menadžerske funkcije u odjeljenjima za tehnologiju i korporativnu strategiju, a 2012. godine imenovan je za direktora marketinga za poslovne korisnike, koju je veoma uspješno obavljao u periodu od tri godine.
Dušan 2015. godine postaje direktor za B2B (Business to business) segment poslovanja i operativnu izvrsnost, a početkom 2017. godine postaje odgovoran i za domen koorporativne strategije i interne komunikacije kao direktor za B2B segment i strategiju. Iste godine preuzima odgovornost za B2C segment poslovanja i postaje član Menadžment komiteta, a od 2018. zadužen je i za brigu o korisničkom iskustvu.
Mladen Perazić (direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore)
Kontinuirano je angažovan na vođenju obrazovnih aktivnosti i koordinaciji uloge privrede u procesu reforme nacionalnog obrazovnog sistema Crne Gore, izradi zakonskih i podzakonskih propisa iz ove oblasti, realizaciji poslovnog obrazovanja, međunarodnoj saradnji privrede u oblasti razvoj obrazovanja, implementaciji novih trendova u menadžmentu ljudskih resursa, istraživanja trendova u oblasti tržišta rada, razvoj sistema menadžementa kvaliteta, koordinacija aktivnosti vezane za promociju razvoja sistema kvaliteta itd. Od 2003. godine je i predavač (vanredni profesor) na Univerzitetu „Mediteran“ u Podgorici.
Milena Lipovina – Božović (docentkinja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore)
Pored preko 15 godina akademskog iskustva, bila je državna sekretarka za ekonomske razvojne politike u Ministarstvu ekonomskog razvoja u periodu od decembra 2020. godine do aprila 2022. godina. Radila je kao nacionalni konsultant na nekoliko projekata za međunarodne organizacije.
Član je Odbora direktora Fonda za inovacije Crne Gore. Njene oblasti istraživanja od posebnog interesovanja su: makroekonomski modeli i analize, kvantitativna ekonomija, inovacije, istraživanje marketinga itd.
Autor je većeg broja naučnih i stručnih radova koji se nalaze u relevantnim naučnim časopisima. Učestvovala je na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim konferencijama i boravila je radi usavršavanja na fakultetima u Udinama, Londonu, Ljubljani, Pitsburgu, Londonu, Nici i Beču.
Milica Vukotić (dekanica Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije, a ujedno i redovna profesorica na Univerzitetu Donja Gorica)
Diplomirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a magistrirala je Međunarodnu ekonomiju i finansije na Brandeis Univerzitetu u Bostonu kao stipendista Ministarstva spoljnih poslova SAD-a. Doktorirala je u oblasti ekonomije na Univerzitetu Crne Gore.
Prije nego što je počela da predaje na Univerzitetu Donja Gorica, predavala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Na Institutu za strateške studije i projekcije obavlja funkciju višeg analitičara i članica je Društva ekonomista Crne Gore, kao i članica prestižnog društva Mont Pelerin, kojeg je osnovao F.E. Hajek.
Marija Janković (dekanica Fakulteta za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, vanredni profesor na ekonomskoj i marketinškoj grupi predmeta)
Osnovne, magistarske i doktorske studije završila je na Ekonomskom Fakultetu, Univerziteta Crne Gore, kao jedan od najboljih studenata. Dobitnik je većeg broja nagrada tokom studiranja. Objavila je veliki broj naučnih radova iz oblasti ekonomije, marketinških komunikacija i brendiranja i izlagala na većem broju domaćih i međunarodnih naučnih Konferencija.
Usavršavala se u inostranstvu i bila gostujuća predavačica na nekoliko Univerziteta. Članica je većeg broja radnih grupa, komisija, naučnih i organizacionih odbora i međunarodnih asocijacija.
Sigurni smo da je pred njima izuzetno težak zadatak, kao i našim finalistima, koji rade na sebi i svojim idejama kako bi naučili što više i iskoristili sve prednosti ovog programa.
Socijalno preduzetništvo u povoju: Za svoj džep, ali i društvo u cjelini
U Evropskoj uniji oko 10 odsto svih biznisa posluje po principima socijalne ekonomije. Iz Centra za omladinsku edukaciju, pored ostalog, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.
Donosi zaradu i istovremeno rješava neki društveni problem, u najkraćem to je definicija socijalnog, odnosno društvenog preduzetništva, oblika poslovanja po čijim principima u državama članicama Evropske unije posluje oko 10 odsto pravnih lica.
U Crnoj Gori, međutim, društveno preduzetništvo još je u povoju.
Natalija Bošković iz Centra za omladinsku edukaciju u razgovoru za “Vijesti” pojašnjava da je razlog tome, pored ostalog, jer ne postoji valjana pravna regulativa. Iz te nevladine organizacije, kao vid podrške u tom smislu, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.
Centar za omladinsku edukaciju ove godine preuzeo je i realizaciju programa Social Impact Award, kroz koji mladi u Crnoj Gori već šest godina imaju mogućnost da predstave društveno korisne ideje i dobiju podršku za njihovu realizaciju. Ove godine, među deset finalista koji će u naredna tri mjeseca razvijati svoje ideje su Prezla, osNovčić, „Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida, Accessible Montenegro, Komunumo, Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece, Apopol, Second mall, BioINForming i Igraj.me.
Rješenje za siromaštvo, nezaposlenost…
Socijalno/društveno preduzetništvo, kako je pojasnila Natalija Bošković, dio je socijalne ekonomije i javlja se kada se društveni problemi rješavaju upotrebom preduzetničkih principa.
Ono se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema, kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost…
”Suština društvenog preduzetništva jeste poslovanje koje donosi zaradu, ali istovremeno rješava neki od društvenih problema, bilo da je riječ o zapošljavanju ugroženih društvenih grupa ili rješavanju problema lokalnih zajednica. Utiče na stvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih poslovnih modela i modela upravljanja, razvoja lokalne zajednice, kao i na očuvanje životne sredine i postizanja višeg stepena energetske efikasnosti”, kazala je ona.
Društveno preduzetništvo, kako je rekla, zadovoljava potrebe zaposlenih kao klasično preduzeće.
”To je jedan od razloga zašto je ono održivo. To je krug koji se nikada ne zatvara, koji se širi i čini dobro u svojim lokalnim zajednicama. Nakon što se neki društveni problem identifikuje i nakon što se riješi kroz ovaj model, profit se reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili za neki javni interes. Statistike kažu da ova preduzeća bar polovinu profita treba da ulažu u svoju društvenu misiju. Društveni preduzetnici su dokaz da finansijski uspjeh ne isključuje odgovorno ponašanje prema društvenoj zajednici i životnoj sredini, kao i da društveno koristan cilj može biti uspješan poslovni pokretač”.
Kad je u pitanju Crna Gora, kako je rekla, razvoj takvog načina poslovanja “značajno bi uticao na ostvarenje strateških ciljeva”.
”Posebno društvene kohezije, borbe protiv siromaštva, te posebno važno povećanom zapošljavanju i to najosjetljivijih grupa, kroz integraciju socijalnih ili društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva te socijalnih inovacija. Na svečanom otvaranju Social Impact Award programa održana je panel diskusija ‘Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori – perspektiva i izazovi’. Jedna od poruka jeste da u našoj zemlji postoji veliki broj kreativnih ljudi koji nemaju dovoljno prostora. Zaključci su da su neohodni sistemi podrške za stvaranje strateških partnerstava koji će dovesti do boljeg razvoja preduzetništva, uz akcenat na umrežavanju javnog i civilnog sektora i aktivno multiresorno djelovanje”.
Na istom panelu, kako je rekla, učesnici su bili saglasni da se mladi koji imaju ambiciju da uđu u preduzetničke vode suočavaju s brojnim izazovima, među kojima su: negativan stav prema preduzetništvu, nedovoljno znanje tokom formalnog obrazovanja koje je bitno za preduzetništvo, nedostatak iskustva znanja i kontakata, nedostatak finansijskih sredstava, kao i regulativa s kojom nisu upoznati.
”U Crnoj Gori socijalno/društveno preduzetništvo je tek u fazi povoja, kao relativno nov koncept u socijalnim i ekonomskim djelatnostima. Zbog toga je potrebno intenzivirati aktivnosti na promociji ovog koncepta i njegovog značaja, naročito primjera dobrih praksi i edukaciji mladih”.
Regulativa
Na pitanje da li i kakve prepreke u zakonodavnom smislu postoje u Crnoj Gori za socijalno preduzetništvo, ona je kazala da “mnoga strateška dokumenta prepoznaju nedostatak brojnih regulativa”, poput Nacionalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2016-2020. godine.
”Ona ukazuje da naša zemlja nema razvijen koncept ili strategiju razvoja društvenog preduzetništva, te uočava potrebu za sprovođenjem analize postojećeg stanja u vezi s društvenim preduzetništvom u Crnoj Gori (zakonodavni okvir, institucionalni okvir, mapiranje i potencijali društvenog preduzetništva). Uočljiv je nedostatak zakonske regulative koja definiše tipove organizacija socijalne ekonomije, njihov postupak osnivanja, registracije, rad, finansiranje… Nažalost, ne postoji ni odgovarajući strateški plan razvoja društvenog preduzetništva, a neophodno je donijeti i Nacionalnu strategiju za razvoj socijalne ekonomije, koju će pratiti jasan Akcioni plan i umrežavanje svih ključnih aktera koji su uključeni u proces”.
Nadogradnja i dalji razvoj te oblasti, dodaje ona, treba da predstavlja izrada Strategije razvoja društvenog preduzetništva.
”Odnosno uspostavljanja ključnog strateškog okvira za razvoj ove oblasti. Neophodno je usvojiti poseban Zakon o društvenom preduzetništvu, kojim bi se ponudila jasna definicija i kriterijumi za identifikovanje društvenih preduzeća, te predvidjele odgovarajuće olakšice za njihov rad. Društvena preduzeća koja posluju u Crnoj Gori većinom su osnovana u formi nevladinih organizacija, dok je vrlo mali broj onih koja su osnovana u formi društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Međutim, društveno preduzeće nije NVO koja je neprofitna organizacija, a nije ni d.o.o, tako da treba raditi na donošenju Zakona o društvenom preduzetništvu, koje će umnogome olakšati stvari i načine za podršku mladim i kreativnim ljudima”.
Da bi se društveno preduzetništvo u Crnoj Gori razvilo, kako je dodala, od velikog značaja bili bi propisi koji bi regulisali proces registrovanja takvog preduzeća, kako bi omogućili da neprivredne organizacije mogu da obavljaju privrednu djelatnost kako bi ostvarili razne ciljeve.
Trebalo bi, navodi, omogućiti i da se društvena preduzeća finansiraju iz državnog i opštinskog budžeta, prihoda ostvarenog privrednom djelatnošću, donacija…
”Mnoga istraživanja za razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori ukazuju da je neophodno obezbijediti stručnu podršku društvenim preduzećima u Crnoj Gori, prostornu podršku ovim preduzećima u Crnoj Gori, podsticati povezivanje društvenih preduzeća s preduzećima koja njeguju društveno-odgovornu praksu, podsticati umrežavanje s društvenim preduzećima iz regiona i Evrope, pospješiti istraživanja iz ove oblasti koja bi poslužila kao osnov za izradu odgovarajućeg zakonodavnog i strateškog okvira za razvoj ovog koncepta”.
Podrška kroz SIA program
Kao podrška konceptu društvenog preduzetništva, u Crnoj Gori se od 2016. realizuje program Social Impact Award.
”Projekat SIA, prije svega, osmišljen je u cilju podizanja svijesti o društvenom preduzetništvu među mladima, edukacije i unapređenja njihovih znanja i vještina, podrške idejama koje imaju potencijal za realizaciju i pozitivan društveni uticaj. Takođe, ideja je i kreiranje zajednice, mikro eko-sistema među njima, koji će podsticati jedne druge da istraju u svojim zamislima i kreiraju promjene u svojim zajednicama”, pojašnjava Natalija Bošković.
Centar za omladinsku edukaciju ove godine prvi put je i preuzeo realizaciju SIA i, kako su kazali, s partnerima će u narednom periodu raditi na afirmaciji društvenog preduzetništva i podizanju svijesti o značaju socijalne ekonomije i tog vida preduzetništva.
”Ali i zagovarati da se donesu ključne zakonske regulative koje bi potpomogle da se stvori povoljnije poslovno okruženje za razvoj društvenih preduzeća u Crnoj Gori. Primjera radi, Srbija je prepoznala ovu problematiku i u februaru ove godine donijela Zakonsku regulativu kako bi pospješila razvoj društvenog preduzetništva u zemlji”.
Od prvih dana SIA, podsjetila je ona, svoje ideje za društvene biznise kroz taj program prijavilo je više od 150 timova, sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Social Impact Award u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.
Ove godine NVO Centar za omladinsku edukaciju program Social Impact Award (SIA) realizuje uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.
U ovom ciklusu, uz podršku preko 50 mentora, u više od 15 crnogorskih gradova, realizovano je više od 20 besplatnih edukativnih aktivnosti. Timovi su osmislili 54 draft ideje, 33 ideje su konačne i u skladu s traženim kriterijumima.Odabrano je i 10 finalista koji će u narednom periodu dobiti stručnu pomoć mentora i raditi na ličnom i profesionalnom razvoju, kao i na razvoju predloženih ideja.
Evropska komisija usvojila je u oktobru 2011. Inicijativu za društveno poslovanje (Social Business Initiative).
Prema podacima sa vebsajta EK, u Evropskoj uniji 2,8 miliona pravnih subjekata (oko 10 odsto svih biznisa u EU), sa oko 13,6 miliona zaposlenih (6,2% radnog stanovništva EU), posluju po principima socijalne ekonomije.
Šta s otpadom, cipele za slabovide, o istoriji kroz igru…
Prezla
Tim “Prezla” bavi se rješavanjem pitanja otpada hrane i zagađenja okoline koji taj otpad uzrokuje, razvijanjem platforme/aplikacije koja će omogućiti restoranima, hotelima i prodavnicama da višak dnevne ponude i hranu kojoj ističe rok trajanja, proda po povoljnijoj cijeni.
Članovi tima: Jovana Čađenović, Dragana Vujović i Tamara Stanić
Osnovčić
Oni se bave rješavanjem nedovoljne finansijske pismenosti kod djece. Na zabavan način kroz “gejmifikovanu” aplikaciju žele da podstaknu djecu da olakšaju buduće odluke o potrošnji, štednji, organizaciji i boljem i optimizovanijem razmišljanju o novcu.
Članovi tima: Andrija Orešković, Veselin Lazarević i Mathea Aragović
„Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida
”Shoesse” se bavi proizvodnjom pametnih cipela za osobe sa potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. U njima bi se nalazili ultrazvučni senzori koji detektuju predmete u okolini, poput stepenica, kanti ili dolaznih ljudi i upozoravaju ih putem vibracije. Zahvaljujući ovom proizvodu slijepe i slabovide osobe mogu slobodno da se kreću.
Autorka: Maša Stanić
Accessible Montenegro
Aplikacija za mobilne telefone na kojoj će biti prikazane sve lokacije koje su pristupačne za osobe s invaliditetom. Pod lokacijama se podrazumijevaju ugostiteljski objekti, hotelski i privatni smještaj, turističke atrakcije, kulturne ustanove…
Članovi tima: Jelena Jovanović i Admir Skenderi
Komunumo
U cilju rješavanja ključnih problema s kojima se suočavaju migranti u Crnoj Gori/zemlji domaćina, ideja je da se razvije platforma koja uključuje veb stranicu za učenje maternjeg jezika Crne Gore/države domaćina i mobilnu aplikaciju, kao i digitalni ispit za ocjenjivanje znanja jezika.
Članovi tima: Milica Dedić, Zoran Mastilović i Mladen Ćulafić
Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece
Ideja je zasnovana na godinama primjerenom informisanju o različitostima u mentalnom funkcionisanju djece putem slikovnica, a djeca će ovim putem razviti pozitivnu sliku o sebi i osjećaj pripadnosti uprkos svojim poteškoćama.
Članovi tima: Ana Saveljić i Luka Radulović
Apopol
Ideja je spriječiti povećan broj uginuća pčela usljed naglih vremenskih promjena, kao i pospješiti usporen pčelinji rast i razvoj. Cilj je očuvati pčele koje su od izuzetne važnosti ljudskom rodu, kao i promovisati pčelarstvo.
Članovi tima: Vasilija Leković, Elena Vemić, Emina Zlatanić, Jelena Savičić
Second mall
Second mall predstavlja “online” tržni centar na kojem će svi korisnici biti u mogućnosti da otvore svoj profil (mini prodavnicu) putem koje će prodavati korišćenu garderobu kako bi na taj način primarno čuvali životnu sredinu.
Članovi tima: Jelena Rakčević i Teodora Brajević
BioINForming
Pružanje besplatnih obrazovnih sadržaja iz bioinformatike zainteresovanim mladim studentima iz svih društvenih sredina. Mentorstvom nove generacije bioinformatičara žele da promovišu inovacije i ekonomski razvoj u Crnoj Gori.
Članovi tima: Katarina Elez, Selle Bandstra i Marco Anteghini
Igraj.me
Kroz zabavno-edukativnu igricu s tematikom Crne Gore i svih njenih opština žele da pomognu kako djeci, tako i odraslima da uče o istoriji i kulturi naše države.
Članovi tima: Sofija Milić, Valentina Alorić i Suzana Mazalica
Izvor: Vijesti
Autorkinja teksta: Damira Kalač
© 2009-2023, SIA Social Impact Award gemeinnützige GmbH ® Imprint Privacy policy
Almost there
You need to register in order to submit your bulletin & vote.
We care about your privacy.
Read Privacy Policy .