• SIA Alumnisti: Aktivizmom i kreativnošću do ostvarivanja snova

    Redakcija portala „Makanje“ vam u današnjem tekstu donosi priču o tri mlade i uspješne djevojke koje su 2018. godine učestvovale u „Nagradi za društvene promjene“ i pobjedile sa idejom „Drugačiji kutak“. Violeta Žudić, Jovana Radović i Ajla Jadadić, sada već uspješne i ostvarene u svojim profesijama i u sferi omladinskog aktivizma su podjelile sa nama njihova iskustva.

    Šta Vas je motivisalo da se oprobate u ovom projektu i zakoračite u svijet preduzetništva?

    „Još od srednje škole imamo jako interesovanje ka preduzetništvu. Profesorica koja nam je predavala ekonomske predmete, Vesna Vulić, navela nas je da ga zavolimo. Naučila nas je koliko je lijepo biti preduzetna osoba u društvu jer samim tim pružamo okruženju neku novu vrijednost“ ističu tadašnje pobjednice.

    „Tako smo počele da posmatramo okolinu, da preduzimamo i realizujemo neke ideje koje su nastajale iz želje da nešto promijenimo. Tokom fakulteta smo nastavile tim putem. Tada je bilo jako malo projekata koji podržavaju biznis ideje, a pogtovo one iz oblasti društvenog preduzetništva. Kada smo čule za ovaj projekat, upravo nas je privukla priča o socijalnom, odnosno društvenom preduzetništvu. Za nas je to bio jedan manje poznat pojam pa smo samim tim imale sjajnu priliku da se sa njim i upoznamo. Pored toga, mentorstvo koje se nudilo za finaliste je zvučalo jako primamljivo jer cijenimo svaku šansu da se nadogradimo kroz rad sa stručnjacima. Mi smo imale ideju da se u našem gradu, Baru, otvori klub/prostor koji će biti drugačiji i kreiran samo za mlade ljude. Ta ideja je podrazumijevala prostor gdje će mladi moći da piju kafu, uče, da se druže i da se neformalno obrazuju. Tada toga nije bilo kod nas i ideja je nastala iz naše ali i potrebe drugih mladih ljudi oko nas. Sama motivacija je bila da pokrenemo projekat u našem gradu, upravo ono što je trebalo i nama ali i mladima oko nas.“

    Kakvo je bilo Vaše iskustvo sa organizacijom događaja?

     Što se tiče same organizacije tokom realizovanja ovog projekta imamo jako pozitivno iskustvo. Od same promocije do poslednjeg dijela, SIA samita koji je bio u Beču, sve se odvijalo upravo onako kako nam je i rečeno. S obzirom da je to bio prvi put da se ovaj projekat realizuje u Crnoj Gori, iskreno nismo znali šta nas očekuje na tom putu. Na kraju smo put završile veoma zadovoljne sa mnogim novim prijateljstvima koji traju i dan danas.

    Kako ste se osjećali kada ste proglašeni za prvoplasiranu pobjednicu i kako je teklo realizovanje ideje?

     Pitate nas kako smo se osjećale kao pobjednice? Odgovor je vrlo jednostavan, SAVRŠENO! Šalu na stranu, s obzirom da su u finalu bile veoma dobre ideje koje su nastale od prekvalitetnih timova, nismo imale preveliko očekivanje kada je pobjeda u pitanju. Koliko god ovo djelovalo kao kliše, ali sam ulazak u finale nas je zaista već učinio jako ponosnim. Kada smo još čule da je naša ideja zauzela prvo mjesto, a pored toga da smo imale i najviše glasova od strane okoline na online glasanju, shvatile smo da je njegovanje preduzetničkog duha i razvijanje preduzetničke misli u nama, definitivno imalo smisla. Kada je riječ o realizaciji naše ideje, ona je išla sporijim tempom. Samim tim što je naša ideja nastala iz velike potrebe nas i drugih mladih ljudi oko nas, vjerovale smo u nju i radile sve kako bi je realizovale. Međutim, manjak iskustva kao i finansijskih sredstava su bila dva ključna faktora za poteškoću pri realizaciji. Na kraju smo, nakon dvije godine po završetku takmičenja otvorile co-working space koji je bio na raspolaganju prvenstveno mladima a onda i ostalima kojima je trebao kvalitetan prostor.

    Da li ste nailazili na prepreke u ostvarivanju Vaših preduzetničkih ciljeva?

      Jesmo, a da je to tako, govori i sama činjenica da smo novčanu podršku u iznosu od 2000 eura koju smo dobile od SIA projekta, podigle tek nakon dvije godine, znači u realizaciju naše ideje smo krenule u 2018. godini. Tadašnji organizatori su nas par puta u tom periodu kontaktirali da pitaju zašto još nismo podigle novac, misleći da nešto nije u redu. Međutim, u tom periodu smo radile na ponovnom istraživanju tržišta jer nije isto kada je ideja samo u našoj glavi i kada dođe momenat da ta ideja postane stvarna. Jedna od većih prepreka je bio manjak novčanih sredstava. Pored novčane podrške od ovog projekta i finansijskih sredstava iz drugih izvora, otvoriti jedan prostor koji smo mi zamislile nije bilo dovoljno. Tada smo bile studentkinje i često smo nailazile na demotivaciju od strane okruženja koja je išla u tom smijeru kako nam je fakultet prioritet, da je bavljenje preduzetništvom gubljenje vremena i novca i tako dalje, do samih preporuka da uzmemo novac i iskoristimo ga za lične potrebe. Pored svih navedenih poteškoća, ostale smo vijerne našem osjećaju i uspjele da relizujemo našu prvu biznis ideju.

    Šta preporučujete mladima koji se žele prijaviti na ovaj projekat? Gdje da ttaže prilike poput ovih i gdje da traže inspiraciju za ostvarivanje svojih ideja i snova?

     Vođene sopstvenim iskustvom, sve mlade osobe defininitivno pozivamo da se prijave za ovaj projekat i tako iskoriste posebnu priliku za nadogradnjom, kako na ličnom tako i poslovnom polju. Uvijek trebaju pokušavati, pogotovo ako imaju neku ideju jer samo će tako znati da li ih okolina podržava. Takođe, na ovaj način će izgraditi i oblikovati ono što su zamislili da ostvare. Na samom kraju i ne moraju biti pobjednici, ali sigurno će nešto naučiti. U budućnosti će tačno znati kako da postave svoju ideju, upoznaće se sa raznim mentorima, kao i sa svim učesnicima u projektu kojih će se sigurno sjećati tokom svog života. Projekte mogu pronaći uvijek i svuda, samo ako su dovoljno otvoreni za njih. Dovoljno je da se umreže i da budu prisutni na raznim događajima, kao i da glasno govore o svojim interesovanjima. Na taj način postižu da ih drugi ljudi primijete i zapamte pa će tako uvijek podijeliti sa njima ako naiđu na nešto što bi im značilo. Svi omladinski klubovi, centri, studentske grupe, nevladine organizacije nude informacije o raznim mogućnostima tako da su sve to dobri izvori za razvoj svakog pojedinca. Inspiraciju je najbolje prinaći u putovanjima, čitanju knjiga, umrežavanju sa raznim ljudima, kao i kroz uživanje u prirodi poručile su za kraj Žudić, Radović i Jadadić.

    Autor teksta: Matija Švorcan, Makanje

    https://makanje.me/clanak/9798

  • Društveno preduzetništvo: šta je to i zašto svi pričaju o tome?

    Nekada su preduzetnici bili oni koji su imali ideju, osnovali kompaniju i zarađivali. Napisali su poslovni plan, proslijedili dokument banci za kapital i neumorno radili na povećanju svoje kompanije i ostvarivanju profita za sebe i svoje investitore. Ali, sada smo nova nacija. U stvari, mi smo startap svijet. Preduzetnici imaju različite motive za pokretanje biznisa, kao što potrošači imaju različite motivacije za kupovinu.

    Društveni (socijalni) preduzetnik je osoba koja kreće u preduzetnički poduhvat sa namjerom da se bavi društvenim pitanjima i doprinese društvenom dobru. Ova preduzeća mogu imati profitni, neprofitni ili hibridni model, ali sredstva se obično koriste za podršku operativnim troškovima i razvoj programa za podršku ciljnim tržištima. Neka preduzeća su osnovana i posvećena društvenom dobru, a za neke od njih ćemo dati primjere u nastavku teksta.
     1. TranSanta je jedinstven poduhvat društvenog preduzetništva koji vodi zajednica. Pokreće Instagram nalog koji prikazuje i ističe priče transrodnih mladih kojima je potrebna. Ovi pojedinci kreiraju Target liste želja stvari koje su im potrebne, a zainteresovani članovi zajednice mogu anonimno da kupe i pošalju im ono što im treba.
    2.  Books to Prisoners je tradicionalna neprofitna organizacija u Sijetlu, Vašington, koja ima za cilj da okonča ciklus recidiva u zatvorskom sistemu. Oni prihvataju donacije knjiga od članova zajednice i osnovanih knjižara koje se zatim ponovo pakuju i šalju zatvorenicima. Novčane donacije se koriste za podršku operativnim troškovima, kao što su iznajmljivanje kancelarijskog prostora i kupovina zaliha neophodnih za slanje knjiga.
    3. Cracked It  je usluga za popravku pametnih telefona u Londonu u kojoj rade „rizični“ i ranije zatvoreni mladi. Oni podučavaju životne vještine i pružaju prilike za zapošljavanje i prihod članovima zajednice na koje šire društvo generalno gleda sa prezirom i koje ih odbacuje.
    4.  Neobična roba je kompanija koja nudi tržište za kreativce da prodaju svoju robu sa ciljem da imaju pozitivan uticaj na ljude i planetu. Oni rade na tome da minimiziraju svoj uticaj na životnu sredinu i rade sa umjetnicima da koriste održive ili reciklirane materijale kada je to moguće.

    Međutim, kako odabrati ideju društvenog preduzetništva?

    1. Definišite svoje strasti i oblasti interesovanja. Da li čvrsto vjerujete da svako dijete treba da ima jastuk? Da li volontirate vikendom? Da li ste aktivista određenih lokalnih dobrotvornih organizacija? Definišite šta vas zanima i pređite na drugi korak…
    2. Identifikujte postojeće tržišne praznine. Kada saznate šta vas zanima, vrijeme je da odlučite koje su praznine u postojećim proizvodima/uslugama i odredite kako možete da popunite te praznine. Ako ostava za hranu u kojoj volontirate ne može da distribuira svježe, donirane proizvode pre nego što se pokvare, razmislite o tome kako biste mogli da pružite uslugu koja će brže i lakše dopremati svježe proizvode zajednicama u vašem kraju koji su nedovoljno opskrbljeni. Identifikujte svoje ključne snage i vještine.
    3. Da li ste odličan pisac ili izvanredan prodavac? Navedite svoje snage i vještine i definišite kako one mogu da služe vašoj misiji. Ovo je takođe odličan trenutak da identifikujete svoje slabosti, tako da znate kome da se obratite za pomoć.
    4. Odlučite se za poslovni model. Biti društveni preduzetnik nije uvijek isto što i osnivanje neprofitne organizacije. Odredite da li ćete monetizovati svoju ideju, kako ćete unovčiti svoju ideju i odlučite se za poslovni model. Ako se i dalje osjećate zbunjeno, ne brinite. Pokretanje biznisa je dosadan, uključen proces, ali postoje različiti, uspješni društveni preduzetnici koje možete nazvati inspiracijom.
    Izvor: https://blog.hubspot.com/sales/social-entrepreneurship