Nekada su preduzetnici bili oni koji su imali ideju, osnovali kompaniju i zarađivali. Napisali su poslovni plan, proslijedili dokument banci za kapital i neumorno radili na povećanju svoje kompanije i ostvarivanju profita za sebe i svoje investitore. Ali, sada smo nova nacija. U stvari, mi smo startap svijet. Preduzetnici imaju različite motive za pokretanje biznisa, kao što potrošači imaju različite motivacije za kupovinu.

Društveni (socijalni) preduzetnik je osoba koja kreće u preduzetnički poduhvat sa namjerom da se bavi društvenim pitanjima i doprinese društvenom dobru. Ova preduzeća mogu imati profitni, neprofitni ili hibridni model, ali sredstva se obično koriste za podršku operativnim troškovima i razvoj programa za podršku ciljnim tržištima. Neka preduzeća su osnovana i posvećena društvenom dobru, a za neke od njih ćemo dati primjere u nastavku teksta.

 1. TranSanta je jedinstven poduhvat društvenog preduzetništva koji vodi zajednica. Pokreće Instagram nalog koji prikazuje i ističe priče transrodnih mladih kojima je potrebna. Ovi pojedinci kreiraju Target liste želja stvari koje su im potrebne, a zainteresovani članovi zajednice mogu anonimno da kupe i pošalju im ono što im treba.

2.  Books to Prisoners je tradicionalna neprofitna organizacija u Sijetlu, Vašington, koja ima za cilj da okonča ciklus recidiva u zatvorskom sistemu. Oni prihvataju donacije knjiga od članova zajednice i osnovanih knjižara koje se zatim ponovo pakuju i šalju zatvorenicima. Novčane donacije se koriste za podršku operativnim troškovima, kao što su iznajmljivanje kancelarijskog prostora i kupovina zaliha neophodnih za slanje knjiga.

3. Cracked It  je usluga za popravku pametnih telefona u Londonu u kojoj rade „rizični“ i ranije zatvoreni mladi. Oni podučavaju životne vještine i pružaju prilike za zapošljavanje i prihod članovima zajednice na koje šire društvo generalno gleda sa prezirom i koje ih odbacuje.

4.  Neobična roba je kompanija koja nudi tržište za kreativce da prodaju svoju robu sa ciljem da imaju pozitivan uticaj na ljude i planetu. Oni rade na tome da minimiziraju svoj uticaj na životnu sredinu i rade sa umjetnicima da koriste održive ili reciklirane materijale kada je to moguće.

Međutim, kako odabrati ideju društvenog preduzetništva?

1. Definišite svoje strasti i oblasti interesovanja. Da li čvrsto vjerujete da svako dijete treba da ima jastuk? Da li volontirate vikendom? Da li ste aktivista određenih lokalnih dobrotvornih organizacija? Definišite šta vas zanima i pređite na drugi korak…

2. Identifikujte postojeće tržišne praznine. Kada saznate šta vas zanima, vrijeme je da odlučite koje su praznine u postojećim proizvodima/uslugama i odredite kako možete da popunite te praznine. Ako ostava za hranu u kojoj volontirate ne može da distribuira svježe, donirane proizvode pre nego što se pokvare, razmislite o tome kako biste mogli da pružite uslugu koja će brže i lakše dopremati svježe proizvode zajednicama u vašem kraju koji su nedovoljno opskrbljeni. Identifikujte svoje ključne snage i vještine.

3. Da li ste odličan pisac ili izvanredan prodavac? Navedite svoje snage i vještine i definišite kako one mogu da služe vašoj misiji. Ovo je takođe odličan trenutak da identifikujete svoje slabosti, tako da znate kome da se obratite za pomoć.

4. Odlučite se za poslovni model. Biti društveni preduzetnik nije uvijek isto što i osnivanje neprofitne organizacije. Odredite da li ćete monetizovati svoju ideju, kako ćete unovčiti svoju ideju i odlučite se za poslovni model. Ako se i dalje osjećate zbunjeno, ne brinite. Pokretanje biznisa je dosadan, uključen proces, ali postoje različiti, uspješni društveni preduzetnici koje možete nazvati inspiracijom.

Izvor: https://blog.hubspot.com/sales/social-entrepreneurship