• Počinje glasanje online zajednice: Glasaj i podrži svog favorita :)

    Nakon izbora 10 timova finalista i tromjesečne inkubacije koju su prošli s mentorima, konkurs za Nagradu za društvene promjene ulazi u završnu fazu – izbor pobjednika. Od danas do 30. septembra na sajtu https://montenegro.socialimpactaward.net/ svi zainteresovani mogu glasati za svog favorita, odnosno za tim koji prema njihovoj ocjeni ima najbolji projekat društvenog biznisa i najveći potencijal da riješi konkretan društveni problem. Glasovima online zajednice biće odabran jedan pobjednički tim, dok će preostala tri odabrati stručni žiri nakon finalnih prezentacija u oktobru.

    Predstavljamo 10 finalista koji su zavrijedili priliku da rade na sebi i razvoju svojih ideja u sklopu najvećeg evropskog programa podrške društvenom preduzetništvu mladih, Social Impact Award (SIA).  Više o njihovim idejama možete pročitati u nastavku teksta:

    1. Prezla se bavi rješavanjem pitanja otpada hrane i zagađenja okoline koji taj otpad uzrokuje, razvijanjem platforme/aplikacije koja će omogućiti restoranima, hotelima i prodavnicama da višak dnevne ponude i hranu kojoj ističe rok trajanja, proda po povoljnijoj cijeni. Članovi tima su: Jovana Čađenović i Dragana Vujović.
    2. osNovčić se bavi rješavanjem nedovoljne finansijske pismenosti kod djece. Na zabavan način kroz “gejmifikovanu” aplikaciju žele da postaknu djecu da olakšaju buduće odluke o potrošnji, štednji, organizaciji i boljem i optimizovanijem razmišljanju o novcu. Članovi tima su: Andrija Orešković, Veselin Lazarević, Mathea Aragović i Ivan Aragović.
    3. „Shoesee” osmislila je srednjoškolka Maša Stanić. Ona je došla na ideju da se bavi proizvodnjom pametnih cipela za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. U njima bi se nalazili ultrazvučni senzori koji detektuju predmete u okolini poput stepenica, kanti ili dolaznih ljudi i upozoravaju ih putem vibracije. Zahvaljujući ovom proizvodu, slijepe i slabovide osobe mogu slobodno da se kreću.
    4. Accessible Montenegro predstavlja aplikaciju za mobilne telefone na kojoj će biti prikazane sve lokacije koje su pristupačne za osobe sa invaliditetom, a tvorac ove ideje je Admir Skenderi. Pod lokacijama se podrazumijevaju ugostiteljski objekti, hotelski i privatni smještaj, turističke atrakcije, kulturne ustanove itd.
    5. Komunumo se bavi rješavanjem ključnih problema sa kojima se suočavaju migranti u Crnoj Gori/zemlji domaćina. Njihova ideja je da razviju platformu koja uključuje veb stranicu za učenje maternjeg jezika Crne Gore/države domaćina i mobilnu aplikaciju, kao i digitalni ispit za ocjenjivanje znanja jezika. Članovi tima su: Milica Dedić i Zoran Mastilović.
    6. EDmental se bavi informisanjem o različitostima u mentalnom funkcionisanju djece putem slikovnica, kako bi ona razvila posebnu sliku o sebi i osjećaj pripadnosti upkos svojim poteškoćama. Članovi tima su: Ana Saveljić i Luka Radulović.
    7. Apopol želi spriječiti povećan broj uginuća pčela usled naglih vremenskih promjena, kao i pospješiti usporen pčelinji rast i razvoj. Na ovaj način imaju za cilj očuvati pčele koje su od izuzetne važnosti ljudskom rodu, kao i da promovišu pčelarstvo. Članovi tima su: Vasilija Leković, Elena Vemić, Emina Zlatanić, Jana Tomić i Nikola Pupović.
    8. Second mall predstavlja “online” tržni centar u kom će svi korisnici biti u mogućnosti da otvore svoj profil (mini prodavnicu) putem koje će prodavati korišćenu garderobu, kako bi na taj način primarno čuvali životnu sredinu. Članovi tima su: Jelena Rakčević i Teodora Brajević.
    9. BioINForming se bavi pružanjem besplatnih obrazovnih sadržaja iz bioinformatike zainteresovanim mladim studentima iz svih društvenih sredina. Mentorstvom nove generacije bioinformatičara žele da promovišu inovacije i ekonomski razvoj u Crnoj Gori. Članovi tima su: Katarina Elez, Selle Bandstra, Marco Anteghini i Krsto Vujović.
    10. Igraj.me kroz zabavno-edukativnu igricu sa tematikom Crne Gore i svih njenih opština žele da pomognu kako djeci,
      tako i odraslima da uče o istoriji i kulturi naše države. Članovi tima su: Sofija Milić, Valentina Alorić i Suzana Mazalica.

    Na ceremoniji dodjele nagrada u oktobru, u The Chedi Luštica Bay hotelu biće proglašene najbolje tri (3) ideje od strane stručnog žirija, koji će činiti predstavnici akademske i biznis zajednice, profesionalaca i eskperata iz različitih oblasti. One će dobiti mentorsku podršku za realizaciju ideje, bespovratni početni kapital u iznosu od po 1.500 eura koji uz programsku podršku, obezbeđuje Erste banka. Pored toga, osvajaju i putovanje na međunarodni SIA Samit koji se ove godine održava u Beču. Na ovom događaju biće proglašeni i rezultati glasanja online zajednice, a tim koji bude imao najveći broj glasova dobija priliku da zajedno sa svojim kolegama otputuje u Beč i stekne dodatna znanja i iskustva koja će im značiti pri realizaciji njihove ideje.

    O dosadašnjim aktivnostima Social Impact Award programa u Crnoj Gori:

    U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

     

  • Socijalno preduzetništvo u povoju: Za svoj džep, ali i društvo u cjelini

    U Evropskoj uniji oko 10 odsto svih biznisa posluje po principima socijalne ekonomije. Iz Centra za omladinsku edukaciju, pored ostalog, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.

    Donosi zaradu i istovremeno rješava neki društveni problem, u najkraćem to je definicija socijalnog, odnosno društvenog preduzetništva, oblika poslovanja po čijim principima u državama članicama Evropske unije posluje oko 10 odsto pravnih lica.

    U Crnoj Gori, međutim, društveno preduzetništvo još je u povoju.

    Natalija Bošković iz Centra za omladinsku edukaciju u razgovoru za “Vijesti” pojašnjava da je razlog tome, pored ostalog, jer ne postoji valjana pravna regulativa. Iz te nevladine organizacije, kao vid podrške u tom smislu, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.

    Centar za omladinsku edukaciju ove godine preuzeo je i realizaciju programa Social Impact Award, kroz koji mladi u Crnoj Gori već šest godina imaju mogućnost da predstave društveno korisne ideje i dobiju podršku za njihovu realizaciju. Ove godine, među deset finalista koji će u naredna tri mjeseca razvijati svoje ideje su Prezla, osNovčić, „Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida, Accessible Montenegro, Komunumo, Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece, Apopol, Second mall, BioINForming i Igraj.me.

    Rješenje za siromaštvo, nezaposlenost…

    Socijalno/društveno preduzetništvo, kako je pojasnila Natalija Bošković, dio je socijalne ekonomije i javlja se kada se društveni problemi rješavaju upotrebom preduzetničkih principa.

    Ono se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema, kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost…

    ”Suština društvenog preduzetništva jeste poslovanje koje donosi zaradu, ali istovremeno rješava neki od društvenih problema, bilo da je riječ o zapošljavanju ugroženih društvenih grupa ili rješavanju problema lokalnih zajednica. Utiče na stvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih poslovnih modela i modela upravljanja, razvoja lokalne zajednice, kao i na očuvanje životne sredine i postizanja višeg stepena energetske efikasnosti”, kazala je ona.

    Društveno preduzetništvo, kako je rekla, zadovoljava potrebe zaposlenih kao klasično preduzeće.

    ”To je jedan od razloga zašto je ono održivo. To je krug koji se nikada ne zatvara, koji se širi i čini dobro u svojim lokalnim zajednicama. Nakon što se neki društveni problem identifikuje i nakon što se riješi kroz ovaj model, profit se reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili za neki javni interes. Statistike kažu da ova preduzeća bar polovinu profita treba da ulažu u svoju društvenu misiju. Društveni preduzetnici su dokaz da finansijski uspjeh ne isključuje odgovorno ponašanje prema društvenoj zajednici i životnoj sredini, kao i da društveno koristan cilj može biti uspješan poslovni pokretač”.

    Kad je u pitanju Crna Gora, kako je rekla, razvoj takvog načina poslovanja “značajno bi uticao na ostvarenje strateških ciljeva”.

    ”Posebno društvene kohezije, borbe protiv siromaštva, te posebno važno povećanom zapošljavanju i to najosjetljivijih grupa, kroz integraciju socijalnih ili društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva te socijalnih inovacija. Na svečanom otvaranju Social Impact Award programa održana je panel diskusija ‘Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori – perspektiva i izazovi’. Jedna od poruka jeste da u našoj zemlji postoji veliki broj kreativnih ljudi koji nemaju dovoljno prostora. Zaključci su da su neohodni sistemi podrške za stvaranje strateških partnerstava koji će dovesti do boljeg razvoja preduzetništva, uz akcenat na umrežavanju javnog i civilnog sektora i aktivno multiresorno djelovanje”.

    Na istom panelu, kako je rekla, učesnici su bili saglasni da se mladi koji imaju ambiciju da uđu u preduzetničke vode suočavaju s brojnim izazovima, među kojima su: negativan stav prema preduzetništvu, nedovoljno znanje tokom formalnog obrazovanja koje je bitno za preduzetništvo, nedostatak iskustva znanja i kontakata, nedostatak finansijskih sredstava, kao i regulativa s kojom nisu upoznati.

    ”U Crnoj Gori socijalno/društveno preduzetništvo je tek u fazi povoja, kao relativno nov koncept u socijalnim i ekonomskim djelatnostima. Zbog toga je potrebno intenzivirati aktivnosti na promociji ovog koncepta i njegovog značaja, naročito primjera dobrih praksi i edukaciji mladih”.

    Regulativa

    Na pitanje da li i kakve prepreke u zakonodavnom smislu postoje u Crnoj Gori za socijalno preduzetništvo, ona je kazala da “mnoga strateška dokumenta prepoznaju nedostatak brojnih regulativa”, poput Nacionalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2016-2020. godine.

    ”Ona ukazuje da naša zemlja nema razvijen koncept ili strategiju razvoja društvenog preduzetništva, te uočava potrebu za sprovođenjem analize postojećeg stanja u vezi s društvenim preduzetništvom u Crnoj Gori (zakonodavni okvir, institucionalni okvir, mapiranje i potencijali društvenog preduzetništva). Uočljiv je nedostatak zakonske regulative koja definiše tipove organizacija socijalne ekonomije, njihov postupak osnivanja, registracije, rad, finansiranje… Nažalost, ne postoji ni odgovarajući strateški plan razvoja društvenog preduzetništva, a neophodno je donijeti i Nacionalnu strategiju za razvoj socijalne ekonomije, koju će pratiti jasan Akcioni plan i umrežavanje svih ključnih aktera koji su uključeni u proces”.

    Nadogradnja i dalji razvoj te oblasti, dodaje ona, treba da predstavlja izrada Strategije razvoja društvenog preduzetništva.

    ”Odnosno uspostavljanja ključnog strateškog okvira za razvoj ove oblasti. Neophodno je usvojiti poseban Zakon o društvenom preduzetništvu, kojim bi se ponudila jasna definicija i kriterijumi za identifikovanje društvenih preduzeća, te predvidjele odgovarajuće olakšice za njihov rad. Društvena preduzeća koja posluju u Crnoj Gori većinom su osnovana u formi nevladinih organizacija, dok je vrlo mali broj onih koja su osnovana u formi društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Međutim, društveno preduzeće nije NVO koja je neprofitna organizacija, a nije ni d.o.o, tako da treba raditi na donošenju Zakona o društvenom preduzetništvu, koje će umnogome olakšati stvari i načine za podršku mladim i kreativnim ljudima”.

    Da bi se društveno preduzetništvo u Crnoj Gori razvilo, kako je dodala, od velikog značaja bili bi propisi koji bi regulisali proces registrovanja takvog preduzeća, kako bi omogućili da neprivredne organizacije mogu da obavljaju privrednu djelatnost kako bi ostvarili razne ciljeve.

    Trebalo bi, navodi, omogućiti i da se društvena preduzeća finansiraju iz državnog i opštinskog budžeta, prihoda ostvarenog privrednom djelatnošću, donacija…

    ”Mnoga istraživanja za razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori ukazuju da je neophodno obezbijediti stručnu podršku društvenim preduzećima u Crnoj Gori, prostornu podršku ovim preduzećima u Crnoj Gori, podsticati povezivanje društvenih preduzeća s preduzećima koja njeguju društveno-odgovornu praksu, podsticati umrežavanje s društvenim preduzećima iz regiona i Evrope, pospješiti istraživanja iz ove oblasti koja bi poslužila kao osnov za izradu odgovarajućeg zakonodavnog i strateškog okvira za razvoj ovog koncepta”.

    Podrška kroz SIA program

    Kao podrška konceptu društvenog preduzetništva, u Crnoj Gori se od 2016. realizuje program Social Impact Award.

    ”Projekat SIA, prije svega, osmišljen je u cilju podizanja svijesti o društvenom preduzetništvu među mladima, edukacije i unapređenja njihovih znanja i vještina, podrške idejama koje imaju potencijal za realizaciju i pozitivan društveni uticaj. Takođe, ideja je i kreiranje zajednice, mikro eko-sistema među njima, koji će podsticati jedne druge da istraju u svojim zamislima i kreiraju promjene u svojim zajednicama”, pojašnjava Natalija Bošković.

    Centar za omladinsku edukaciju ove godine prvi put je i preuzeo realizaciju SIA i, kako su kazali, s partnerima će u narednom periodu raditi na afirmaciji društvenog preduzetništva i podizanju svijesti o značaju socijalne ekonomije i tog vida preduzetništva.

    ”Ali i zagovarati da se donesu ključne zakonske regulative koje bi potpomogle da se stvori povoljnije poslovno okruženje za razvoj društvenih preduzeća u Crnoj Gori. Primjera radi, Srbija je prepoznala ovu problematiku i u februaru ove godine donijela Zakonsku regulativu kako bi pospješila razvoj društvenog preduzetništva u zemlji”.

    Od prvih dana SIA, podsjetila je ona, svoje ideje za društvene biznise kroz taj program prijavilo je više od 150 timova, sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Social Impact Award u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.

    Ove godine NVO Centar za omladinsku edukaciju program Social Impact Award (SIA) realizuje uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

    U ovom ciklusu, uz podršku preko 50 mentora, u više od 15 crnogorskih gradova, realizovano je više od 20 besplatnih edukativnih aktivnosti. Timovi su osmislili 54 draft ideje, 33 ideje su konačne i u skladu s traženim kriterijumima.Odabrano je i 10 finalista koji će u narednom periodu dobiti stručnu pomoć mentora i raditi na ličnom i profesionalnom razvoju, kao i na razvoju predloženih ideja.

    Evropska komisija usvojila je u oktobru 2011. Inicijativu za društveno poslovanje (Social Business Initiative).

    Prema podacima sa vebsajta EK, u Evropskoj uniji 2,8 miliona pravnih subjekata (oko 10 odsto svih biznisa u EU), sa oko 13,6 miliona zaposlenih (6,2% radnog stanovništva EU), posluju po principima socijalne ekonomije.

    Šta s otpadom, cipele za slabovide, o istoriji kroz igru…

    Prezla

    Tim “Prezla” bavi se rješavanjem pitanja otpada hrane i zagađenja okoline koji taj otpad uzrokuje, razvijanjem platforme/aplikacije koja će omogućiti restoranima, hotelima i prodavnicama da višak dnevne ponude i hranu kojoj ističe rok trajanja, proda po povoljnijoj cijeni.

    Članovi tima: Jovana Čađenović, Dragana Vujović i Tamara Stanić

    Osnovčić

    Oni se bave rješavanjem nedovoljne finansijske pismenosti kod djece. Na zabavan način kroz “gejmifikovanu” aplikaciju žele da podstaknu djecu da olakšaju buduće odluke o potrošnji, štednji, organizaciji i boljem i optimizovanijem razmišljanju o novcu.

    Članovi tima: Andrija Orešković, Veselin Lazarević i Mathea Aragović

    „Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida

    ”Shoesse” se bavi proizvodnjom pametnih cipela za osobe sa potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. U njima bi se nalazili ultrazvučni senzori koji detektuju predmete u okolini, poput stepenica, kanti ili dolaznih ljudi i upozoravaju ih putem vibracije. Zahvaljujući ovom proizvodu slijepe i slabovide osobe mogu slobodno da se kreću.

    Autorka: Maša Stanić

    Accessible Montenegro

    Aplikacija za mobilne telefone na kojoj će biti prikazane sve lokacije koje su pristupačne za osobe s invaliditetom. Pod lokacijama se podrazumijevaju ugostiteljski objekti, hotelski i privatni smještaj, turističke atrakcije, kulturne ustanove…

    Članovi tima: Jelena Jovanović i Admir Skenderi

    Komunumo

    U cilju rješavanja ključnih problema s kojima se suočavaju migranti u Crnoj Gori/zemlji domaćina, ideja je da se razvije platforma koja uključuje veb stranicu za učenje maternjeg jezika Crne Gore/države domaćina i mobilnu aplikaciju, kao i digitalni ispit za ocjenjivanje znanja jezika.

    Članovi tima: Milica Dedić, Zoran Mastilović i Mladen Ćulafić

    Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece

    Ideja je zasnovana na godinama primjerenom informisanju o različitostima u mentalnom funkcionisanju djece putem slikovnica, a djeca će ovim putem razviti pozitivnu sliku o sebi i osjećaj pripadnosti uprkos svojim poteškoćama.

    Članovi tima: Ana Saveljić i Luka Radulović

    Apopol

    Ideja je spriječiti povećan broj uginuća pčela usljed naglih vremenskih promjena, kao i pospješiti usporen pčelinji rast i razvoj. Cilj je očuvati pčele koje su od izuzetne važnosti ljudskom rodu, kao i promovisati pčelarstvo.

    Članovi tima: Vasilija Leković, Elena Vemić, Emina Zlatanić, Jelena Savičić

    Second mall

    Second mall predstavlja “online” tržni centar na kojem će svi korisnici biti u mogućnosti da otvore svoj profil (mini prodavnicu) putem koje će prodavati korišćenu garderobu kako bi na taj način primarno čuvali životnu sredinu.

    Članovi tima: Jelena Rakčević i Teodora Brajević

    BioINForming

    Pružanje besplatnih obrazovnih sadržaja iz bioinformatike zainteresovanim mladim studentima iz svih društvenih sredina. Mentorstvom nove generacije bioinformatičara žele da promovišu inovacije i ekonomski razvoj u Crnoj Gori.

    Članovi tima: Katarina Elez, Selle Bandstra i Marco Anteghini

    Igraj.me
    Kroz zabavno-edukativnu igricu s tematikom Crne Gore i svih njenih opština žele da pomognu kako djeci, tako i odraslima da uče o istoriji i kulturi naše države.

    Članovi tima: Sofija Milić, Valentina Alorić i Suzana Mazalica

     

    Izvor: Vijesti

    Autorkinja teksta: Damira Kalač

  • NVO COE je jedan od inicijatora Deklaracije o socijalnoj ekonomiji

    Projektni tim NVO „Centar za omladinsku edukaciju“ je prisustvovao Forumu socijalnih inovacija 2022 koji se održao 15. juna u prostoru Miljenko Dereta u Beogradu pod sloganom „Širi dobar uticaj“ (Impact Forward). Ova međunarodna konferencija je okupila društvene inovatore, društvene preduzetnike, mlade preduzetnike, organizacije, kompanije i predstavnike međunarodnih organizacija sa ciljem da ujedini njihove ideje i energiju i stvori prostor za još veći uticaj i dalji razvoj socijalne ekonomije.

    Konferenciju su otvorili Neven Marinović, direktor Smart Kolektiva, Katarina Denčić, samostalna savjetnica u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Miodrag Milosavljević, v.d. izvršnog direktora Fondacije za otvoreno društvo. Oni su istakli značaj socijalne ekonomije za sve nas, kao i važnost ovakvih događaja koji pospešuju njen razvoj.

    Smatrajući da je došlo vrijeme da socijalna ekonomija postane dio zvanične i vidljive politike vlada Zapadnog Balkana i regionalnih tijela, NVO „Centar za omladinsku edukaciju“ zajedno sa organizacijama civilnog društva iz regiona potpisala je i lansirala Deklaraciju civilnog društva Zapadnog Balkana o socijalnoj ekonomiji.

    Ovu Deklaraciju potpisali su: Dina Rakin, Koalicija za razvoj solidarne ekonomije, Suzane Wise-Huiskes, Euclid Mreža (NLD), Shkelzen Marku, Yunus Social Business Balkans (ALB), Biljana Stojčeska, Youth Alliance Kruševo (MKD), Anita Šimundža, CDP Globus (BIH), Jugoslav Radović, NVO Centar za omladinsku edukaciju (MNE) i Dajana Berisha, Forum for Civic Initiatives (KOS).

    Nakon iniciranja ovog važnog pitanja bilo je riječi i o najnovijim trendovima u oblasti socijalne ekonomije na nivou EU, kao i akcionom planu za socijalnu ekonomiju i njegovom značaju za razvoj društvenih preduzeća. Takođe, govorilo se i o implementaciji Zelene agende u Srbiji i regionu, postignutim rezultatima i planiranim aktivnostima.

    Prisutni su imali priliku da čuju i o skrojenom po mjeri društvenih preduzeća, nakon čega su uslijedili okrugli stolovi, program u kom su mikro, mala i socijalna preduzeća imala priliku da se umreže sa velikim kompanijama. Finansijski instrument predstavili su Johann Heep, Sektor za socijalno bankarstvo, Erste Grupe i Vladimir Jovanović, Erste Banka Srbija, nakon čega su, zajedno sa Margaretom Musić iz Elixir fondacije i Tijanom Koprivicom iz Delta fondacije, razgovarali sa prisutnim malim, srednjim i socijalnim preduzećima i dali im predloge za njihov razvoj.

    U okviru konferencije održan je i Sajam društvenih preduzeća u okviru kog je jedanaest preduzeća predstaviilo gostima svoje proizvode i usluge, kao i svoju društvenu misiju, odnosno društvene probleme koje rješavaju svojim poslovanjem. Zatim je uslijedilo predstavljanje deset preduzeća stručnom žiriju. Stručni tim je donio odluku da se novčana podrška dodijeli preduzećima “Pčinjski” i “Centar zabavne nauke Molekul”, a “Bifrost Bioplastics” dobio je od Erste banke posebnu nagradu za inovativnost u vidu mentorske podrške u trajanju od godinu dana.

    Forum socijalnih inovacija organizovao je Smart Kolektiv uz podršku Američke ambasade, Fondacije za otvoreno društvo, Balkanskog fonda za demokratiju Nemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Američkih Država i Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu.

  • Uručene Social Impact Award najboljim projektima mladih

    Projekti Cegerica, Guidi i Flatoro dobitnici su nagrade Social Impact Award 2020 za Crnu Goru, priznanja koje se dodjeljuje mladim preduzetnicima za preduzetništvo sa društvenim uticajem. Nagradu online zajednice osvojio je projekat Putevima crnogorskih ukusa.

    Pobjednici takmičenja proglašeni su na svečanosti koja je danas održana u hotelu Podgorica u Podgorici, a nagrade su uručili Ana Šebek, savjetnica u Direktoratu za investicije, razvoj MSP i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije i Zef Đokić, savjetnik za pravna lica u Sektoru privrede u Erste banci.

    Pobjednici su osvojili nagrade od po 1.500 eura za koje je sredstva obezbijedila Erste banka, kao i mentorsko savjetovanje za dalji razvoj i implementaciju biznis ideja i učešće na Međunarodnom SIA Samitu koji se ove godine organizuje online.

    O pobjednicima je odlučivao žiri u sastavu: Ana Šebek (Ministarstvo ekonomije), Zef Đokić (Erste banka), Adrijana Stevanović (Finance in Motion – EFSE fond), Milja Stanojević (Ministarstvo nauke), Mileta Drašković (Investiciono Razvojni fond), Anica Maja Boljević (Fond za aktivno građanstvo – fAKT), Milica Vukotić (Univerzitet Donja Gorica) i Kemal Grbović (Sekretarijat za preduzetništvo Glavnog grada).

    Na ovogodišnji konkurs za Social Impact Award program pristigao je 41 projekat mladih od kojih su deset najboljih izabrani za učešće u dvomjesečnom programu inkubacije, nakon čega je uslijedilo današnje takmičenje.

    Social Impact Award (SIA) je najveći međunarodni projekat na temu društvenog biznisa, posvećen mladima starosti od 14 do 30 godina, koji je 2009. godine pokrenut od strane Impact Hub Vienna, u partnerstvu sa Erste Fondacijom i Vienna University of Economics and Business. Fokus programa je na mladima koji su voljni pridonijeti radu na društvenoj promjeni i biti dio razvoja društvenog preduzetništva u zemlji i svijetu. Program se danas sprovodi u više od 15 zemalja Evrope, Azije i Afrike te obuhvata više od 8.000 mladih godišnje.

    Social Impact Award program u Crnoj Gori realizuje Centar za ekonomski prosperitet i slobodu – CEPS u partnerstvu sa Ministarstvom ekonomije, Erste bankom i Evropskim fondom za jugoistočnu Evropu (EFSE).

    Cegerica – Cegerica podrazumijeva prvu on-line specijalizovanu prodavnicu ručno rađenih cegera od prirodnih materijala u Crnoj Gori. Područje uticaja: Životna sredina.

    Guidi – Aplikacija usmjerena na kreiranje digitalne zajednice putopisaca, blogera i ostalih strastvenih putnika gdje će oni moći na jedinstven način da podijele svoja iskustva sa ostalim korisnicima platforme. Područje uticaja: Jačanje regionalnih ekonomija.

    Flatoro.com – Jedinstvena platforma za oglašavanje nekretnina, posvećena obučavanju i stvaranju agenata nekretnina sa fokusom na ruralne predjele. Područje uticaja: Zapošljavanje i stvaranje novih radnih mjesta.

    Putevima crnogorskih ukusa je hedonistička radionica koja nas mami da se upustimo u avanturu upoznavanja crnogorsko kulturno-gastronomskog prirodnog nasljeđa. U opuštenoj atmosferi i prijatnom ambijentu bavimo se tajnama crnogorske regije, kuhinjom naših baka kao i zaboravljenim specijalitetima. Područje uticaja: Jačanje regionalnih ekonomija.

  • Odabrani finalisti SIA Montenegro 2020 programa

    Žiri Social Impact Award programa za Crnu Goru odabrao je 10 finalista koji ulaze u proces inkubacije.

    U skladu sa ocjenama članova/ca Žirija, u proces inkubacije ulaze sljedeći projekti:

    1. Seljak.me – Digitalno selo Podgorica (prosječna ocjena 4.3/5) – Seljak.me je prvo crnogorsko digitalno selo, platforma koja na jednom mjestu okuplja poljoprivredne proizvođače sa teritorije Crne Gore. Područje uticaja: Poljoprivreda.
    2. Eltroti Podgorica – grad bez zagušenja (4.1/5) – Eltroti Pg-implementacija modernih tehnologija, razvoj mobilne aplikacije, kroz korišćenje e-trotineta. Grad bez zagušenja, buke, zagađenja. Područje uticaja: Životna sredina.
    3. Happy Bed Podgorica (3.9/5) – Pravljenje krevetića za pse obradom, dezinfekcijom i spajanjem reciklažnih materijala (guma, platna, daske, sunđera). Područje djelovanja: Proizvodnja.
    4. Flatoro.com Budva (3.8/5) – Jedinstvena platforma za oglašavanje nekretnina, posvećena obučavanju i stvaranju agenata nekretnina sa fokusom na ruralne predjele. Područje uticaja: Zapošljavanje i stvaranje novih radnih mjesta.
    5. Cegerica Podgorica (3.8/5) – Cegerica podrazumijeva prvu on-line specijalizovanu prodavnicu ručno rađenih cegera od prirodnih materijala u Crnoj Gori. Područje uticaja: Životna sredina.
    6. Kad kipovi propričaju Podgorica (3.7/5) – Aplikacija usmjerena na kreiranje digitalne zajednice putopisaca, blogera, i ostalih strastvenih putnika gdje će oni moći na jedinstven način da podijele svoja iskustva sa ostalim korisnicima platforme. Područje uticaja: Jačanje regionalnih ekonomija.
    7. ReUse Centar Podgorica (3.7/5) – ReUse Centar je preduzeće za prodaju polovnih stvari i edukaciju o održivom životu i ponovnoj upotrebi onog što imamo. Područje djelovanja: Trgovina.
    8. Prerada vune Žabljak (3.6/5) – Projekat usmjeren na očuvanje tradicionalnih zanata i prirodnih materijala sa ciljem da smanjenja nezaposlenosti i ekonomkog osnaživanja lokalnog stanovništva.
    9. Filament Podgorica (3.6/5) – Reciklaža plastike u cilju stvaranja filamenta kao sirovine za 3D štampače. Područje uticaja: Tehnologija, Životna sredina.
    10. PomoziMI Podgorica (3.6/5) – Uređaj za jednostavno, brzo povezivanje (intervenciju) hitnih službi u slučajevima opasnosti u kojima se mogu zadesiti stariji, žene i djeca. Područje uticaja: Zdravlje i blagostanje, Socijalni rad.

    Na konkurs za ovogodišnji Social Impact Award program pristigao je 41 projekat mladih iz sljedećih opština: Bar, Berane, Budva, Danilovgrad, Pljevlja, Podgorica, Ulcinj i Žabljak. 37 projekata koji su zadovoljili uslove konkursa ocjenjivao je nezavisni Žiri koji čine: Ana Šebek (Ministarstvo ekonomije), Albert Jacović (Erste banka), Adrijana Stevanović (Finance in Motion – EFSE fond), Milja Stanojević (Ministarstvo nauke), Mileta Drašković (Investiciono Razvojni fond), Anica-Maja Boljević (Fond za aktivno građanstvo – fAKT), Milica Vukotić (Univerzitet Donja Gorica) i Kemal Grbović (Sekretarijat za preduzetništvo Glavnog grada).

    Finalisti će dobiti dvomjesečnu mentorsku podršku i takmičiće se za početni kapital od 1.500 eura i putovanje na međunarodni samit koji je planiran da se održi u prijestonici Češke, Pragu kada uslovi dozvole.

    Svim SIA aplikantima tim CEPS-a biće na raspolaganju vezano za dalji razvoj poslovnog modela i pokretanja biznisa u skladu sa dostupnim resursima u Crnoj Gori. Na ovaj način želimo da podstaknemo i podržimo što veći broj mladih ljudi u Crnoj Gori da pokrenu sopstveni biznis i uđu u svijet društvenog preduzetništva.

    Social Impact Award (SIA) je najveći međunarodni projekat na temu društvenog biznisa, posvećen mladima starosti od 14 do 30 godina, koji je 2009. godine pokrenut od strane Impact Hub Vienna, u partnerstvu sa Erste Fondacijom i Vienna University of Economics and Business. Fokus programa je na mladima koji su voljni pridonijeti radu na društvenoj promjeni i biti dio razvoja društvenog preduzetništva u zemlji i svijetu. Program se danas sprovodi u više od 15 zemalja Evrope, Azije i Afrike te obuhvata više od 8.000 mladih godišnje.

    Social Impact Award program u Crnoj Gori realizuje Centar za ekonomski prosperitet i slobodu – CEPS u partnerstvu sa Ministarstvom ekonomije, Erste bankom i Evropskim fondom za jugoistočnu Evropu (EFSE). Pokrovitelji programa su Investiciono-razvojni fond Crne Gore, Ministarstvo nauke i Fond za aktivno građanstvo-FAKT. Lokalni partneri programa su Glavni grad Podgorica i opštine Herceg Novi, Kotor, Budva i Šavnik, kao i Univerzitet Donja Gorica, Fakultet za poslovnu ekonomiju i pravo Bar, Fakultet za menadžment Herceg Novi, Unija poslodavaca, m:tel Digitalna fabrika, Naučno Tehnološki Park Crne Gore, Digitalizuj.me, Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj, IPC Tehnopolis, Regionalni Biznis Centar Berane, Unija mladih preduzetnika Crne Gore, Unija srednjoškolaca Crne Gore, Kancelarija za mlade Budva, Omladinski klub Tivat i Omladinski klub Berane.

  • Ko su finalisti SIA MNE 2018?

    Devet ideja za društvene biznise u konkurenciji za nagrade

    Devet timova mladih ljudi sa idejama za pokretanje društvenih biznisa plasiralo se odlukom stručne komisije u finale Nagrade za društvene promjene (Social Impact Award – SIA) u Crnoj Gori za 2018. godinu. Svi timovi dobiće narednih mjeseci priliku da razviju svoje ideje radeći sa mentorima i predavačima, a u septembru će 4 najbolja tima postati pobjednici Nagrade za društvene promjene.

    Timove finalista čine ljudi mlađi od 30 godina, a ove godine su među njima studenti svih univerziteta u Crnoj Gori. Njihove ideje trebalo bi da se razviju u društvene biznise koji će poslovati održivo, dok istovremeno riješavaju neki od društvenih problema. Ideje finalista bave se najrazličitijim oblastima, a o tom govore i njihovi nazivi:

    • Audio Biblioteka,
    • Dragocjena plastika,
    • Džepni psiholog,
    • FoodSupply,
    • Healing Centar,
    • Kukica Marketplace rukotvorina i umjetnina,
    • Light 4 Life,
    • Pametna Bova,
    • REMAKE.

    Neposredno nakon završetka selekcije finalista počinje inkubacija njihovih ideja. Timovi će tokom ljeta raditi zajedno sa mentorima i predavačima iz uglednih crnogorskih kompanija, univerziteta i organizacija civilnog društva, kako bi ideje razvili u planove spremne za realizaciju. Tokom septembra će uslijediti online glasanje za jedan od pobjedničkih timova, dok će još tri pobjedinčka tima odabrati stručni žiri na finalnom događaju početkom oktobra. Tri pobjednička tima dobiće početni kapital od po 1500 eura, putovanje na Međunarodni samit Nagrade za društvene promjene koji se ove godine održava u Tbilisiju (Gruzija) i dalju mentorsku podršku, dok će četvrti pobjednički tim dobiti prostor za rad i dalju mentorsku podršku za razvoj ideje.

    Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award – SIA) najveći je evropski program podrške idejama za razvoj društvenih biznisa, posvećen mladima. Ovaj program pokrenuli su 2009. jedan od najprestižnijih ekonomskih univerziteta na svijetu – Bečki univerzitet za biznis i ekonomiju (WU) uz podršku bečkog Impact Hub-a i Erste Fondacije.

    U Crnoj Gori sprovodi se od 2016. godine, a dosadašnji pobjednici dobili su dalju mentorsku podršku, putovanja na međunarodne SIA samite u Beču i Beogradu i ukupno 14.000€ direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.

    Ovaj program sprovodi regionalni Propulsion Fond koji u programe društvene dobrobiti širom regiona godišnje sa partnerima ulaže više od 600.000 eura. Podršku programu pružaju Erste banka, Coca-Cola HBC, Univerzitet Donja Gorica i ostali partneri spremni da ulažu u mlade koji imaju ideje za društvene biznise.

  • Novi biznis modeli? Testirajte Lean Canvas!

    Ash Maurya, autor slavne knjige Running Lean Lean Startupu zaključio je da devet od deset startupa završava neuspjehom – i to iz razloga što izrađuju krivi proizvod.

    Upravo je Lean Startup metoda kojom se želi izbjeći kreiranje proizvoda kojega na kraju niko neće koristiti. Ash je naveo i nekoliko razloga koje osnivače navode na krivi put.

    1. Zaljubljeni su u vlastita rješenja i ne žele ih mijenjati. Ash je tu govorio o piramidi koju čine vizija (kao temelj), strategija (kao srednji dio) te proizvod (na vrhu). No, često jurimo i prelazimo direktno na proizvod, prije no što imamo jasnu viziju i ostale dobro postavljene temelje.
    2. Razvoj proizvoda staje na put. Svi žele izraditi dobre proizvode, ali kada ih krenu izrađivati, proces ne bude toliko kvalitetan. Najviše naučimo zapravo tek kad pustimo proizvod na tržište, kada i dobijemo prave povratne informacije, a tad je već kasno.
    3. Korisnici ne znaju što žele. Poznato je da je Henry Ford rekao o razvoju automobila iduću rečenicu: “Da sam pitao ljude što im treba, rekli bi mi da žele brže konje”. Korisnici znaju koji je njihov problem, ali ne i rješenje, iako možda misle suprotno

    Šta je Lean Canvas?

    Većina je upoznata s pojmom Business Model Canvas (BMC). BMC je dijagram koji ima 9 različitih polja, koja, kad su popunjena, na najbolji način opisuju zašto određena kompanija postoji, ko su korisnici, partneri, kako se komunicira s njima, šta su ključni resursi, koji su troškovi, a na koji način se zarađuje. Ash Maurya prilagodio je BMC startupima i nazvao ga The Lean Canvas.

    Lean Canvas sastoji se, jednako kao i Business Model Canvas, od 9 različitih polja, koja bi trebala opisivati cijeli poslovni model startupa. Od kojih se polja sastoji i kako se izrađuje Lean Canvas opisano je u nastavku.

     

     

    Kod izrade Lean Canvasa polazi se od pronalaska korisničkog segmenta i problema koji taj segment ima. A dalje se nastavlja kroz definiranje prijedloga jedinstvene vrijednosti, zatim rješenja, kanala preko kojih će se doći do korisnika, troškova i prihoda, ključne metrike i na kraju do definiranja nepoštene prednosti. Zadnji korak je zasigurno jedan od težih.

    1. Korisnički segment

    Izrada Lean Canvasa počinje definicijom korisničkog segmenta kojemu rješavamo problem. Preporuka je da se za svaki korisnički segment napravi jedan Lean Canvas. Prvo je potrebno podijeliti široki korisnički segment u one manje. Iako startup gradi mainstream proizvod, potrebno je imati specifičnog korisnika u mislima. Možda je najbolji primjer Facebook, iako je danas kompanija sa milijardu korisnika, oni su počeli sa specifičnim korisnikom u mislima: Studenti s Harvarda.

    Korisnik je neko ko plaća za vaš proizvod.

    – Ash Maurya

    2. Problem

    Kad je definiran korisnički segment, napišu se top 3 problema koje ranije definirani korisnici imaju. Odlična je tehnika da se problem definira na način kako bi ga izrekao korisnik za kojeg pretpostavljamo da ima taj problem.

    Uz definiciju problema potrebno je definirati još i sljedeće stvari:

    • Postojeće alternative

    Koje to postojeće alternative našem startupu postoje? Na primjer, koja je alternativa alatu za online kolaboraciju? Zasigurno jedna od postojećih alternativa je email, ne ulazeći ovdje u raspravu o tome koliko je ta alternativa dobra ili nije.

    • Korisničke uloge

    Koje će sve biti uloge korisnika u našem startupu? Na primjer kod blog platforme, kupac bi bio autor, a korisnik čitatelj.

    • Tko su najraniji korisnici (Early Adopters)

    Kod definicije problema i korisničkog segmenta, važnije je da definiramo najranije korisnike s kojima ćemo validirati pretpostavke, a ne one mainstream. Najraniji korisnici pomoći će kod razvoja startupa i biti će spremni odvojiti određeno vrijeme kako bi nam pomogli, budući da naš proizvod predstavlja rješenje za njihov problem.

    3. Prijedlog jedinstvene vrijednosti

    Unique Value Proposition (UVP) ili prijedlog jedinstvene vrijednosti, treba biti jedinstvena, jasna i uvjerljiva poruka koja izražava zašto je naš projekt ili proizvod drugačiji od drugih, što ga čini posebnim i zašto bi kupac bio spreman platiti za njega.

    Prijedlog jedinstvene vrijednosti: Jedinstvena, jasna, uvjerljiva poruka koja izražava zašto ste drugačiji i vrijedni kupovine.

    – Steve Blank, The Four Steps to the Epiphany

    Vrlo je teško dobro definirati prijedlog jedinstvene vrijednosti, upravo iz razloga što u toj jednostavnoj i kratkoj rečenici treba biti izražena cijela bit postojanja startupa. Prijedlog jedinstvene vrijednosti trebao bi biti tako napisan da ga se kasnije može staviti kao headline na landing page. Korisnici koji prvi puta posjećuju stranicu potroše otprilike 8 sekundi na landing pageu, a upravo je prijedlog jedinstvene vrijednosti prva poruka koju ćete iskomunicirati s njima, pa je i njezina uloga da ih zadrži na stranici i potakne na veći angažman. Naravno da nije potrebno da bude odlično napisano već prvi put, jer zasigurno će biti potrebna još koja iteracija u kasnijim koracima.

    Obratite pozornost i na sljedeće savjete:

    • Budite drugačiji, ali isto tako budite sigurni da ta različitost predstavlja vrijednost za korisnika. Naravno da će biti lakše biti drugačiji ukoliko je otkriven problem koji stvarno muči korisnika.
    • Fokusirajte se na najranije korisnike. Imajte na umu da vaš proizvod nije spreman za mainstream korisnike i da je trenutno vaš cilj pronaći i pridobiti najranije korsnike.
    • Fokusirajte se na benefite koje ostvaruje korisnik. Dobar prijedlog jedinstvene vrijednosti fokusira se na benefite koje će korisnik ostvariti nakon što je koristio vaš proizvod.
    • Birajte pažljivo riječi i imajte na umu njihov SEO rang.
    • Odgovorite na pitanja: Šta, ko i zašto? Dakle, šta je proizvod, ko je korisnik i zašto je taj proizvod baš pravo rješenje za korisnika.
    • Proučite ostale dobre prijedloge jedinstvene vrijednosti.
    • Napravite “high-concept” pitch – napravite svoj pitch na primjeru već postojećeg rješenja. Npr. YouTube: “Flickr za video”. Ili tako nešto slično.

    4. Rješenje

    Ako smo dobro odradili prva tri koraka, na dobrom smo putu da uspijemo dobro definirati i rješenje. Ustvari da dobro pretpostavimo što bi bilo dobro rješenje za problem koji naš definirani korisnički segment ima.

    S obzirom da sve što mi trenutno imamo su samo ne validirane hipoteze, nije potrebno uložiti puno vremena u detaljno definiranje rješenja. Ostavite to za kasnije, kad će te biti sigurni da je korisnik za kojeg izrađujete rješenje stvarno ima taj problem.

    Povežite rješenje sa problemom što je kasnije moguće.

    – Ash Maurya

    5. Kanali

    Paralelno s definiranjem rješenja, pristupa se i definiranju kanala kojima će se doći do korisnika. Ti kanali isto tako su samo hipoteze koje je potrebno potvrditi. Postoji puno načina na koje se može doći do korisnika, tako da će neki od njih biti primjenjiviji na početku razvoja startupa, dok će možda neki drugi biti bolji u kasnijim fazama.

    6. i 7. Struktura troškova i  Tokovi prihoda

    Prvo, javlja se pitanje treba li naplaćivati proizvod od prvog dana. Da, ukoliko ćete ga u budućnosti naplaćivati od korisnika. Ovo zvuči čudno još više ukoliko znamo da moramo naplaćivati MVP, za koji mnogi često pogreško smatraju da mora biti jednostavan i napola izrađen proizvod. Točno je da MVP mora biti takav proizvod koji će donijeti dovoljno vrijednosti najranijem korisniku da je on spreman za njega platiti od samog početka. Mada, s druge strane, sigurno će usporiti razvoj startupa jer će biti teže dobiti korisnike, ali ponovno oni koje se odluče dati novac, dokazali su nam već dvije hipoteze, a to je da stvarno imaju problem za koji mi stvaramo rješenje i druga je da su spremni platiti novac za rješenje tog problema. Na kraju možda najbolja opcija bi bila početi sa jednostavnim Free trial modelom cijena.

    Tokovi prihoda

    • validacija profila
    • plaćena verzija
    • lokacijski orijentirano oglašavanje

    Ukoliko se želi pronaći održivi poslovni model, a što je i je cilj svakog startupa, svakako se mora voditi briga o troškovima. U početnoj fazi teže je procijeniti stvarne troškove, ali ponovno dobro ih je pretpostaviti. Recimo, troškove ljudi, hardvera i softvera, a kad se oni oduzmu od prihoda, dobiva se točka pokrića.

    8. Ključna metrika

    Važno je znati što mjeriti i kako interpretirati rezultate mjerenja. Metrika bi trebala sadržavati 3A. Dobar prikaz metrike dao je Dave McClure u svojoj prezentaciji Startup Metrics for Pirates.

    3 A kod metrike: Actionable (povezuje specifičnu radnju koja se ponavlja sa promatranim rezultatima), Accessible (dostupna kroz npr. jednostavne resurse), Auditable (moguće je odrediti šta se nalazi iza brojeva).

    -Eric Ries, StartupLessonsLearned

    9. Nepoštena prednost

    Ovaj dio je najteži za odrediti, zbog toga je i ostavljen za kraj. Možda ne u prvoj iteraciji, ali važno je znati što to naš startup čini različitim. Npr. insajederske informacije, prava procjena eksperata, osobni autoritet u nekom području…

    Prava nepoštena prednost je nešto što ne može biti lako kopirano ili kupljeno.

    – Jason Cohen, A Smart Bear

    Ovo je devet koraka kod izrade Lean Canvasa. Možde zvuči jednostavno na prvu, ali vjerujem da će se zakomplicirati kad krenete u izradu. No, nemojte odustajati. Isplati se biti uporan u razvoju korisnika.

     

     

     

    Referenca: Netokracija.net

  • Šta treba da znaš o društvenom preduzetništvu

    Gotovo je sigurno da preduzetništvo svi doživljavamo na različite načine. Preduzetništvo se najčešće prepoznaje kao ekonomski fenomen, iako je ono primjenjivo na sve oblasti ljudskog ponašanja i djelovanja.
     
    Sve do sredine 20. vijeka, uloga preduzetništva bila je poprilično podcijenjena, ali se od tada pa do danas ono sve više prepoznaje kao nezaobilazni segment razvoja savremenog društva. Iako je preduzetništvo egzistiralo u svim epohama ljudske civilizacije, ono nije jednoznačno određeno. U teoriji postoje različita poimanja preduzetništva, koja će biti predstavljena na ovom blogu kroz postove o različitim pitanjima/temama društvenog preduzetništva.
     
    Za početak ćemo se osvrnuti na jednu od najsveobuhvatnijih definicija preduzetništva, koju je dala Evropska komisija 2003. godine u knjizi „Green paper“:
     
    Preduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombinovanjem rizika, kreativnosti i inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije.
     
    Ova definicija (kao i druge) ukazuje na multidisciplinarni karakter preduzetništva, zbog čega se tokom izučavanja ovog fenomena neminovno dotičemo pitanja iz oblasti psihologije, filozofije, menadžmenta, etike i dr. koja su od značaja za njegovo razumijevanje.
     
    Preduzetništvo se povezuje sa preduzećima u svim sektorima privrede, kao i sa samozaposlenim osobama, od faze pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, faza rasta, prenosa ili prestanka, te ponovnog pokretanja poslovanja.
     
    Preduzetništvo se najčešće poistovjećuje sa pokretanjem sopstvenog posla, iako se ono može primjeniti na sve nivoe preduzetničkog razmišljanja i djelovanja: na nivou pojedinca/ke, na nivou preduzeća/organizacije i na nivou društva/zajednice.
     
    Ovim kratkim uvodom približavamo se društvenom preduzetništvu, čije razmatranje i počinje od opšteg koncepta preduzetništva. Društveno preduzetništvo je još uvijek nepoznanica za veliki broj ljudi u našoj zemlji, naročito onih koji nisu imali prilike da se susretnu sa ovim fenomenom u svojim ranijim iskustvima. Zato ćemo se u nastavku, kao i budućim postovima, detaljnije baviti osnovnim postulatima ovog pojma,  a naročito njegovim praktičnim manifestacijama.
     Šta je socijalno/društveno preduzetništvo?
     
    Svako preduzetništvo ima za cilj stvaranje novih vrijednosti. Društveno preduzetništvo je specifično po tome što se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost, zagađenja prirodne okoline i dr. Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, gdje je primarni cilj djelovanja ostvarenje i maksimizacija profita, u fokusu društvenog preduzetništva je zadovoljenje društvenih potreba. Stoga, društveno preduzetništvo predstavlja značajnu pokretačku snagu socijalnog i ekonomskog razvoja.
     
    Muhammad Yunus, osnivač Grameen banke (Seoske banke) i drugih društvenih preduzeća koja su promijenila živote milionima ljudi širom svijeta i dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2006 godinu, u svojoj knjizi “Za svijet bez siromaštva” (2009) društveno preduzetništvo definiše kao bilo koje nastojanje da se pomogne drugim ljudima. Ta inicijativa može biti ekonomskog i neekonomskog, profitnog i neprofitnog karaktera.
    Bill Drayton, osnivač prve globalne organizacije za društveno preduzetništvo Ashoka, je društveno preduzetništvo definisao kao preduzetništvo s etičkim integritetom u cilju maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita.
     
    S obzirom da ne postoji jedinstvena definicija društvenog preduzetništva, najbliža odrednica ovog pojma jeste ta da se pod društvenim preduzetništvom podrazumijevaju poslovni poduhvati koji imaju za cilj stvaranje neke društvene koristi, odnosno rješavanje nekog konkretnog problema. Najvažnija karakteristika ovih poduhvata, za razliku od klasičnog preduzetništva, jeste stavljanje u prvi plan društvene koristi kao cilja, dok su u drugom su planu ostvarivanje i uvećanje profita, koji je osnovni motiv djelovanja tradicionalnih profitnih preduzeća.
     
    U Crnoj Gori koncept društvenog preduzetništva je tek u početnoj fazi prepoznavanja. Društveno preduzetništvo je relativno nov fenomen u socijalnim i ekonomskim djelatnostima, koji obuhvata različita područja ljudskog, privrednog i društvenog djelovanja. Za ovaj oblik djelovanja često se koristi termin „socijalno preduzetništvo“, pri čemu se ovaj koncept najčešće poistovjećuje sa aktivnostima vezanim samo za pružanje socijalne pomoći. Važno je imati u vidu da je sektor socijalnih usluga samo jedno od mogućih područja aktivnosti društvenog preduzetništva. Zbog nedovoljne informisanosti i upoznatosti sa konceptom, u našim prilikama je adekvatnije koristiti termin društveno preduzetništvo, kako bi se ukazalo na širi dijapazon aktivnosti i mogućnosti koje ono otvara.
     
    Isto tako, društveno preduzeće nije isto što i društveno preduzetništvo. Društveno preduzeće je, kao uži pojam, jedan od oblika manifestovanja društvenog preduzetništva, koje je mnogo širi pojam od društvenog preduzeća i može uključivati npr. obezbjeđivanje humanitarne pomoći siromašnim ili bolesnim ljudima i slične aktivnosti.
     
    RAZLIKE
     
     Društvena preduzeća su preduzeća za opšte dobro
     
    Društveno preduzeće je preduzeće koje se osniva da bi se ostvario neki društveni cilj. Ono se razlikuje od tradicionalnih preduzeća (usmjerenih ka maksimizaciji profita) po svojoj svrsi i upotrebi ostvarenog profita. Za razliku od tradicionalnog preduzeća, društveno preduzeće investitorima ne isplaćuje profit u obliku dividendi, već ga reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili javni interes.
     
    Društvena preduzeća su najčešće usmjerena na zadovoljenje socijalnih i/ili ekonomskih ciljeva svojih članova ili na pružanje usluga socijalno ugroženim grupama ljudi u svojoj zajednici.
     
    Društvena preduzeća su značajni akteri socijalnog i ekonomskog razvoja na nivou Evropske unije. Prema podacima Evropske komisije, društvena preduzeća čine 10% od ukupnog broja preduzeća na nivou Evropske unije, a prisutna su u skoro svim sektorima:  bankarstva, osiguranja, poljoprivrede, raznih komercijalnih usluga, zdravstva i socijalnih usluga itd. Zaposleni u socijalnim preduzećima EU čine oko 6% od ukupnog broja zaposlenih u EU. Zapažena je tendencija stalnog povećanja broja zaposlenih u ovom sektoru.
     
    Ko su društveni preduzetnici?
     
    Društveni preduzetnik je polazni i najvažniji subjekt društveno preduzetničkog poduhvata. To je osoba koja prepoznaje društveni problem i koristi preduzetničke principe da organizuje, kreira i vodi poduhvat sa društvenom svrhom. Bill Drayton je društvene preduzetnike okarakterisao na sljedeći način: “Društveni preduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji.”
     
    Društvene preduzetnike karakteriše: snažna, nova ideja koja može promijeniti sistem, kreativnost, „revolucionarski“ potencijal, preduzetnički kvalitet i moral, a sve u svrhu ostvarenja svoje vizije društva, vizije s kojom je preduzetnik/ca povezan/a sve dok je ne ostvari.
     
    Društvene preduzetnike pokreće želja da pomognu drugim ljudima i poboljšaju uslove života u svojoj zajednici ili svijetu. To su osobe koje se po svojim moralnim i etičkim karakteristikama izdižu iznad prosjeka, vizionari posvećeni rješavanju društvenih problema. Društveni preduzetnici su osobe koje svoje ideje i energiju koncentrišu na rješavanje problema zanemarenih i socijalno ugroženih grupa u društvu, koji nemaju finansijskih sredstava niti političke moći da sami mijenjaju svoju socio-ekonomsku situaciju.
     
    Aktivni su u organizacijama civilnog društva, ali isto tako rade u privatnom i javnom sektoru, ostvarujuću značajan uticaj na društvo. Često pokreću društvena preduzeća, u kojima pronalaze prostor za ostvarenje svojih zamisli.
  • Čuvanje kućnih ljubimaca – Predstavljamo pobjednike Nagrade za društvene promjene 2017.

    Nagradu zajednice koja je odlučivala svojim online glasovima osvojio je tim studentkinja iz Ulcinja za ideju pod nazivom Čuvanje kućnih ljubimaca.

    Ajla, Vanja i Maša studiraju različite fakultete, ali ih povezuje ljubav prema životinjama. Njihova ideja utemeljena je na toj ljubavi, ali i pažljivo razvijena pa će se odvijati po fazama. Ideja dugoročno treba da utiče na rješavanje problema koje imaju vlasnici kućnih ljubimaca, ali i da pomogne u rješavanju problema napuštenih životinja na ulicama crnogorskih gradova.
    U prvoj fazi devojke koje stoje iza ove ideje namjeravaju da naprave online platformu koja će povezivati vlasnike kućnh ljubimaca i one koji bi te ljubimce željeli da pričuvaju dok su vlasnici na putu, uz naknadu. Tako će pomoći vlasnicima koji često nemaju kome da ostave ljubimca kojeg ne mogu da povedu na put.

    U drugoj fazi, novac zarađen od usluga svoje online platforme iskoristiće za otvaranje pansiona za kućne ljubimce, gde će vlasnici moći da ostave svoje ljubimce na nekoliko dana, a za životinje će biti obezbijeđeni odlični uslovi i veterinarska njega.
    Kad zarada i kapacitet pansiona to budu dozvolili, članice ovog time pomagaće i napuštenim životinjama sa ulica crnogorskih gradova. Nakon dovođenja u pansion, životinje će biti oporavljene, veterinarski zbrinute, socijalizovane i spremne za udomljavanje koje će se odvijati preko postojeće online platforme.

    Predstavljanje tima Čuvanje kućnih ljubimaca za glasanje online zajednice:

    Čuvanje kućnih ljubimaca je projekat koji je Nagradu za društvene promjene osvojio odlukom online zajednice kroz glasanje u pouzdanom internet sistemu. Ovaj tim će dobiti početni kapital od 1500 eura od Erste banke Crna Gora i 500 eura od kompanije Coca-Cola Hellenic Bottling Company. Kako bi planove pretvorili u stvaran posao, pomagaće im iskusni profesori Unverziteta Donja Gorica, stručnjaci Privredne komore Crne Gore i ostalih partnera. Predstavnik ovog pobjedničkog tima početkom novembra biće dio međunarodnog Samita Nagrade za društvene promjene koji se održava u Beogradu, a koji će okupiti pobjednike i partnere programa iz svih 18 zemalja u kojima se on sprovodi. U Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, program Nagrade za društvene promjene sprovodi Fondacija Dokukino sa svojim partnerima.

  • PRODIŠI – Predstavljamo pobjednike Nagrade za društvene promjene 2017.

    Među pobjednicima Nagrade za društvene promjene u Crnoj Gori za 2017. godinu je i tim studenata Univerziteta Donja Gorica koji je svoju ideju za društveni biznis nazvao Prodiši.

    Društveni problem koji ovaj tim riješava jeste zagađenje vazduha i to na sasvim inovativan i ekonomičan način. Prodiši je projekat svjestan stvarnosti – da će za rješavanje problema zagađenja u crnogorskim gradovima, posebno zimi, biti potrebno još mnogo vremena i ulaganja. Zato se ova ideja ne bavi velikim zagađivačima niti riješavanjem problema čitavih gradova. Prodiši problem zagađenja želi da riješi u domovima.

    Oni su naime utvrdili da je ključni dio svakog kućnog aparata za prečišćavanje vazduha – HEPA filter. Dok uređaji renomiranih proizvođača koštaju i preko 500 eura i nisu dostupni većini građana, njihov najvažniji dio – HEPA filter je jeftin. Zato će njihov proizvod biti jeftini filteri koji se mogu montirati na kućne ventilatore ili klima uređaje. Dodatno, proizvodiće i prečišćivače vazduha koji u sebi već imaju i ventilator i filter. Njihov će proizvod koštati desetostruko manje, a ispitivanja su pokazala da će učinak biti gotovo identičan onom koji imaju najskuplji uređaji na tržištu.

    Predstavljanje tima PRODIŠI za glasanje online zajednice:

    Prodiši je projekat koji je Nagradu za društvene promjene osvojio odlukom stručnog žirija koji su činili predstavnici kompanija, civilnog sektora i univerzitetske zajednice. Oni će dobiti početni kapital od 1500 eura od Erste banke Crna Gora i 500 eura od kompanije Coca-Cola Hellenic Bottling Company. Kako bi planove pretvorili u stvaran posao, pomagaće im iskusni profesori Unverziteta Donja Gorica, stručnjaci Privredne komore Crne Gore i ostalih partnera. Predstavnik ovog pobjedničkog tima početkom novembra biće dio međunarodnog Samita Nagrade za društvene promjene koji se održava u Beogradu, a koji će okupiti pobjednike i partnere programa iz svih 18 zemalja u kojima se on sprovodi. U Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, program Nagrade za društvene promjene sprovodi Fondacija Dokukino sa svojim partnerima.