• On 21 марта 2022 In Uncategorized Tags , , , ,

    Objavljen javni poziv: Prijavi se za SIA takmičenje

    Social Impact Award (SIA) predstavlja najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih koji je 2009. godine pokrenut od strane Impact Hub Vienna, u partnerstvu sa Erste Fondacijom i Univerzitetom za biznis i ekonomiju u Beču.

    Projekat je osmišljen u cilju podizanja svijesti o društvenom preduzetništvu među mladima, kompanijama, državnim institucijama, akterima u akademskoj i naučnoj zajednici, kao i zainteresovanoj javnosti. Realizacija aktivnosti doprinosi snažnijoj edukaciji na polju inovacija, znanja i vještina, kao i konkretne podrške idejama, koje imaju potencijal za realizaciju i pozitivan društveni uticaj u Crnoj Gori, ali i širom svijeta.

    Kako se prijaviti?

    Prijave počinju 21. marta i traju do 31. maja u 23:59 časova. Svi koji se prijave putem Platforme za prijavu i ocjenjivanje, moći će da rade na draft verzijama svojih ideja, a kada budu sigurni da je ona konačna, onda sa njom mogu i aplicirati.

    Svi potencijalni učesnici takmičenja Social Impact Award Montenegro u 2022. godini moraju ispunjavati neophodne uslove:

    – Svi članovi tima moraju biti rođeni između 1. januara 1992. i 31. decembra, 2007. godine;
    – Najmanje jedan član/ica tima mora imati prebivalište u Crnoj Gori;
    – Ideja sa kojom se aplicira nije ni dobila sredstva, ni ostvarila prihode prije 1. januara 2021. godine;
    – Ideja sa kojom se aplicira nije dobila formalizovanu novčanu podršku od strane druigih donatora, odnosno 3.000 eura (npr. novčana nagrada, grantovi, investicije) prije datuma podnošenja prijave;
    – Mogu se prijaviti pobjednici od prethodnih godina sa istom idejom, ali u različitom sastavu tima;
    – Mogu se prijaviti pobjednici od prethodnih godina, ali sa različitom idejom;

    Projektni tim Social Impact Award (SIA) projekta je u obavezi da razmatra isključivo one prijave koje su potpune i koje su podnijete online putem, odnosno putem Platforme za prijavu i ocjenjivanje u predviđenom roku.

    Šta se dešava nakon prijave?

    U daljem tekstu, možete pročitati spisak svih koraka pri evaluaciji pristiglih ideja:

    I – Tehnička provjera
    Projektni tim SIA programa provjerava da li su svi gore navedeni kriterijumi za učestvovanje ispunjeni.

    II – Izbog užeg kruga ideja
    Stručni tim, na osnovu svog iskustva i znanja bira uži krug ideja.
    U slučaju potrebe, projektni tim SIA programa može organizovati intervjue sa izabranim timovima, u cilju provjere njihove ozbiljnosti i volje za dalji rad.

    III – Izbor finalnih ideja
    Stručni žiri tim (različit od tima u II koraku), na osnovu svog iskustva i znanja bira 10 finalnih ideja koje će biti dio inkubacionog procesa u periodu od jula do septembra.

    IV – Objava finalnih ideja
    Projektni tim SIA programa objavljuje izabranih 10 finalnih ideja na svom veb sajtu i društvenim mrežama.

    Pozivamo sve zainteresovane učesnike da pažljivo pročitaju dokument sa najčešćim pitanjima i odgovorima (Q&A), a pored ovog dokumenta, naš tim je pripremio i Vodič za učesnike, gdje se mogu pronaći i dodatne informacije o SIA projektu.

    U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica.

    Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

  • On 21 октобра 2020 In Uncategorized

    Uručene Social Impact Award najboljim projektima mladih

    Projekti Cegerica, Guidi i Flatoro dobitnici su nagrade Social Impact Award 2020 za Crnu Goru, priznanja koje se dodjeljuje mladim preduzetnicima za preduzetništvo sa društvenim uticajem. Nagradu online zajednice osvojio je projekat Putevima crnogorskih ukusa.

    Pobjednici takmičenja proglašeni su na svečanosti koja je danas održana u hotelu Podgorica u Podgorici, a nagrade su uručili Ana Šebek, savjetnica u Direktoratu za investicije, razvoj MSP i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije i Zef Đokić, savjetnik za pravna lica u Sektoru privrede u Erste banci.

    Pobjednici su osvojili nagrade od po 1.500 eura za koje je sredstva obezbijedila Erste banka, kao i mentorsko savjetovanje za dalji razvoj i implementaciju biznis ideja i učešće na Međunarodnom SIA Samitu koji se ove godine organizuje online.

    O pobjednicima je odlučivao žiri u sastavu: Ana Šebek (Ministarstvo ekonomije), Zef Đokić (Erste banka), Adrijana Stevanović (Finance in Motion – EFSE fond), Milja Stanojević (Ministarstvo nauke), Mileta Drašković (Investiciono Razvojni fond), Anica Maja Boljević (Fond za aktivno građanstvo – fAKT), Milica Vukotić (Univerzitet Donja Gorica) i Kemal Grbović (Sekretarijat za preduzetništvo Glavnog grada).

    Na ovogodišnji konkurs za Social Impact Award program pristigao je 41 projekat mladih od kojih su deset najboljih izabrani za učešće u dvomjesečnom programu inkubacije, nakon čega je uslijedilo današnje takmičenje.

    Social Impact Award (SIA) je najveći međunarodni projekat na temu društvenog biznisa, posvećen mladima starosti od 14 do 30 godina, koji je 2009. godine pokrenut od strane Impact Hub Vienna, u partnerstvu sa Erste Fondacijom i Vienna University of Economics and Business. Fokus programa je na mladima koji su voljni pridonijeti radu na društvenoj promjeni i biti dio razvoja društvenog preduzetništva u zemlji i svijetu. Program se danas sprovodi u više od 15 zemalja Evrope, Azije i Afrike te obuhvata više od 8.000 mladih godišnje.

    Social Impact Award program u Crnoj Gori realizuje Centar za ekonomski prosperitet i slobodu – CEPS u partnerstvu sa Ministarstvom ekonomije, Erste bankom i Evropskim fondom za jugoistočnu Evropu (EFSE).

    Cegerica – Cegerica podrazumijeva prvu on-line specijalizovanu prodavnicu ručno rađenih cegera od prirodnih materijala u Crnoj Gori. Područje uticaja: Životna sredina.

    Guidi – Aplikacija usmjerena na kreiranje digitalne zajednice putopisaca, blogera i ostalih strastvenih putnika gdje će oni moći na jedinstven način da podijele svoja iskustva sa ostalim korisnicima platforme. Područje uticaja: Jačanje regionalnih ekonomija.

    Flatoro.com – Jedinstvena platforma za oglašavanje nekretnina, posvećena obučavanju i stvaranju agenata nekretnina sa fokusom na ruralne predjele. Područje uticaja: Zapošljavanje i stvaranje novih radnih mjesta.

    Putevima crnogorskih ukusa je hedonistička radionica koja nas mami da se upustimo u avanturu upoznavanja crnogorsko kulturno-gastronomskog prirodnog nasljeđa. U opuštenoj atmosferi i prijatnom ambijentu bavimo se tajnama crnogorske regije, kuhinjom naših baka kao i zaboravljenim specijalitetima. Područje uticaja: Jačanje regionalnih ekonomija.

  • On 17 јула 2020 In Uncategorized

    Odabrani finalisti SIA Montenegro 2020 programa

    Žiri Social Impact Award programa za Crnu Goru odabrao je 10 finalista koji ulaze u proces inkubacije.

    U skladu sa ocjenama članova/ca Žirija, u proces inkubacije ulaze sljedeći projekti:

    1. Seljak.me – Digitalno selo Podgorica (prosječna ocjena 4.3/5) – Seljak.me je prvo crnogorsko digitalno selo, platforma koja na jednom mjestu okuplja poljoprivredne proizvođače sa teritorije Crne Gore. Područje uticaja: Poljoprivreda.
    2. Eltroti Podgorica – grad bez zagušenja (4.1/5) – Eltroti Pg-implementacija modernih tehnologija, razvoj mobilne aplikacije, kroz korišćenje e-trotineta. Grad bez zagušenja, buke, zagađenja. Područje uticaja: Životna sredina.
    3. Happy Bed Podgorica (3.9/5) – Pravljenje krevetića za pse obradom, dezinfekcijom i spajanjem reciklažnih materijala (guma, platna, daske, sunđera). Područje djelovanja: Proizvodnja.
    4. Flatoro.com Budva (3.8/5) – Jedinstvena platforma za oglašavanje nekretnina, posvećena obučavanju i stvaranju agenata nekretnina sa fokusom na ruralne predjele. Područje uticaja: Zapošljavanje i stvaranje novih radnih mjesta.
    5. Cegerica Podgorica (3.8/5) – Cegerica podrazumijeva prvu on-line specijalizovanu prodavnicu ručno rađenih cegera od prirodnih materijala u Crnoj Gori. Područje uticaja: Životna sredina.
    6. Kad kipovi propričaju Podgorica (3.7/5) – Aplikacija usmjerena na kreiranje digitalne zajednice putopisaca, blogera, i ostalih strastvenih putnika gdje će oni moći na jedinstven način da podijele svoja iskustva sa ostalim korisnicima platforme. Područje uticaja: Jačanje regionalnih ekonomija.
    7. ReUse Centar Podgorica (3.7/5) – ReUse Centar je preduzeće za prodaju polovnih stvari i edukaciju o održivom životu i ponovnoj upotrebi onog što imamo. Područje djelovanja: Trgovina.
    8. Prerada vune Žabljak (3.6/5) – Projekat usmjeren na očuvanje tradicionalnih zanata i prirodnih materijala sa ciljem da smanjenja nezaposlenosti i ekonomkog osnaživanja lokalnog stanovništva.
    9. Filament Podgorica (3.6/5) – Reciklaža plastike u cilju stvaranja filamenta kao sirovine za 3D štampače. Područje uticaja: Tehnologija, Životna sredina.
    10. PomoziMI Podgorica (3.6/5) – Uređaj za jednostavno, brzo povezivanje (intervenciju) hitnih službi u slučajevima opasnosti u kojima se mogu zadesiti stariji, žene i djeca. Područje uticaja: Zdravlje i blagostanje, Socijalni rad.

    Na konkurs za ovogodišnji Social Impact Award program pristigao je 41 projekat mladih iz sljedećih opština: Bar, Berane, Budva, Danilovgrad, Pljevlja, Podgorica, Ulcinj i Žabljak. 37 projekata koji su zadovoljili uslove konkursa ocjenjivao je nezavisni Žiri koji čine: Ana Šebek (Ministarstvo ekonomije), Albert Jacović (Erste banka), Adrijana Stevanović (Finance in Motion – EFSE fond), Milja Stanojević (Ministarstvo nauke), Mileta Drašković (Investiciono Razvojni fond), Anica-Maja Boljević (Fond za aktivno građanstvo – fAKT), Milica Vukotić (Univerzitet Donja Gorica) i Kemal Grbović (Sekretarijat za preduzetništvo Glavnog grada).

    Finalisti će dobiti dvomjesečnu mentorsku podršku i takmičiće se za početni kapital od 1.500 eura i putovanje na međunarodni samit koji je planiran da se održi u prijestonici Češke, Pragu kada uslovi dozvole.

    Svim SIA aplikantima tim CEPS-a biće na raspolaganju vezano za dalji razvoj poslovnog modela i pokretanja biznisa u skladu sa dostupnim resursima u Crnoj Gori. Na ovaj način želimo da podstaknemo i podržimo što veći broj mladih ljudi u Crnoj Gori da pokrenu sopstveni biznis i uđu u svijet društvenog preduzetništva.

    Social Impact Award (SIA) je najveći međunarodni projekat na temu društvenog biznisa, posvećen mladima starosti od 14 do 30 godina, koji je 2009. godine pokrenut od strane Impact Hub Vienna, u partnerstvu sa Erste Fondacijom i Vienna University of Economics and Business. Fokus programa je na mladima koji su voljni pridonijeti radu na društvenoj promjeni i biti dio razvoja društvenog preduzetništva u zemlji i svijetu. Program se danas sprovodi u više od 15 zemalja Evrope, Azije i Afrike te obuhvata više od 8.000 mladih godišnje.

    Social Impact Award program u Crnoj Gori realizuje Centar za ekonomski prosperitet i slobodu – CEPS u partnerstvu sa Ministarstvom ekonomije, Erste bankom i Evropskim fondom za jugoistočnu Evropu (EFSE). Pokrovitelji programa su Investiciono-razvojni fond Crne Gore, Ministarstvo nauke i Fond za aktivno građanstvo-FAKT. Lokalni partneri programa su Glavni grad Podgorica i opštine Herceg Novi, Kotor, Budva i Šavnik, kao i Univerzitet Donja Gorica, Fakultet za poslovnu ekonomiju i pravo Bar, Fakultet za menadžment Herceg Novi, Unija poslodavaca, m:tel Digitalna fabrika, Naučno Tehnološki Park Crne Gore, Digitalizuj.me, Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj, IPC Tehnopolis, Regionalni Biznis Centar Berane, Unija mladih preduzetnika Crne Gore, Unija srednjoškolaca Crne Gore, Kancelarija za mlade Budva, Omladinski klub Tivat i Omladinski klub Berane.

  • On 5 јула 2018 In Uncategorized Tags ,

    Ko su finalisti SIA MNE 2018?

    Devet ideja za društvene biznise u konkurenciji za nagrade

    Devet timova mladih ljudi sa idejama za pokretanje društvenih biznisa plasiralo se odlukom stručne komisije u finale Nagrade za društvene promjene (Social Impact Award – SIA) u Crnoj Gori za 2018. godinu. Svi timovi dobiće narednih mjeseci priliku da razviju svoje ideje radeći sa mentorima i predavačima, a u septembru će 4 najbolja tima postati pobjednici Nagrade za društvene promjene.

    Timove finalista čine ljudi mlađi od 30 godina, a ove godine su među njima studenti svih univerziteta u Crnoj Gori. Njihove ideje trebalo bi da se razviju u društvene biznise koji će poslovati održivo, dok istovremeno riješavaju neki od društvenih problema. Ideje finalista bave se najrazličitijim oblastima, a o tom govore i njihovi nazivi:

    • Audio Biblioteka,
    • Dragocjena plastika,
    • Džepni psiholog,
    • FoodSupply,
    • Healing Centar,
    • Kukica Marketplace rukotvorina i umjetnina,
    • Light 4 Life,
    • Pametna Bova,
    • REMAKE.

    Neposredno nakon završetka selekcije finalista počinje inkubacija njihovih ideja. Timovi će tokom ljeta raditi zajedno sa mentorima i predavačima iz uglednih crnogorskih kompanija, univerziteta i organizacija civilnog društva, kako bi ideje razvili u planove spremne za realizaciju. Tokom septembra će uslijediti online glasanje za jedan od pobjedničkih timova, dok će još tri pobjedinčka tima odabrati stručni žiri na finalnom događaju početkom oktobra. Tri pobjednička tima dobiće početni kapital od po 1500 eura, putovanje na Međunarodni samit Nagrade za društvene promjene koji se ove godine održava u Tbilisiju (Gruzija) i dalju mentorsku podršku, dok će četvrti pobjednički tim dobiti prostor za rad i dalju mentorsku podršku za razvoj ideje.

    Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award – SIA) najveći je evropski program podrške idejama za razvoj društvenih biznisa, posvećen mladima. Ovaj program pokrenuli su 2009. jedan od najprestižnijih ekonomskih univerziteta na svijetu – Bečki univerzitet za biznis i ekonomiju (WU) uz podršku bečkog Impact Hub-a i Erste Fondacije.

    U Crnoj Gori sprovodi se od 2016. godine, a dosadašnji pobjednici dobili su dalju mentorsku podršku, putovanja na međunarodne SIA samite u Beču i Beogradu i ukupno 14.000€ direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.

    Ovaj program sprovodi regionalni Propulsion Fond koji u programe društvene dobrobiti širom regiona godišnje sa partnerima ulaže više od 600.000 eura. Podršku programu pružaju Erste banka, Coca-Cola HBC, Univerzitet Donja Gorica i ostali partneri spremni da ulažu u mlade koji imaju ideje za društvene biznise.

  • On 23 марта 2018 In Uncategorized

    Novi biznis modeli? Testirajte Lean Canvas!

    Ash Maurya, autor slavne knjige Running Lean o Lean Startupu zaključio je da devet od deset startupa završava neuspjehom – i to iz razloga što izrađuju krivi proizvod.

    Upravo je Lean Startup metoda kojom se želi izbjeći kreiranje proizvoda kojega na kraju niko neće koristiti. Ash je naveo i nekoliko razloga koje osnivače navode na krivi put.

    1. Zaljubljeni su u vlastita rješenja i ne žele ih mijenjati. Ash je tu govorio o piramidi koju čine vizija (kao temelj), strategija (kao srednji dio) te proizvod (na vrhu). No, često jurimo i prelazimo direktno na proizvod, prije no što imamo jasnu viziju i ostale dobro postavljene temelje.
    2. Razvoj proizvoda staje na put. Svi žele izraditi dobre proizvode, ali kada ih krenu izrađivati, proces ne bude toliko kvalitetan. Najviše naučimo zapravo tek kad pustimo proizvod na tržište, kada i dobijemo prave povratne informacije, a tad je već kasno.
    3. Korisnici ne znaju što žele. Poznato je da je Henry Ford rekao o razvoju automobila iduću rečenicu: “Da sam pitao ljude što im treba, rekli bi mi da žele brže konje”. Korisnici znaju koji je njihov problem, ali ne i rješenje, iako možda misle suprotno

    Šta je Lean Canvas?

    Većina je upoznata s pojmom Business Model Canvas (BMC). BMC je dijagram koji ima 9 različitih polja, koja, kad su popunjena, na najbolji način opisuju zašto određena kompanija postoji, ko su korisnici, partneri, kako se komunicira s njima, šta su ključni resursi, koji su troškovi, a na koji način se zarađuje. Ash Maurya prilagodio je BMC startupima i nazvao ga The Lean Canvas.

    Lean Canvas sastoji se, jednako kao i Business Model Canvas, od 9 različitih polja, koja bi trebala opisivati cijeli poslovni model startupa. Od kojih se polja sastoji i kako se izrađuje Lean Canvas opisano je u nastavku.

     

     

    Kod izrade Lean Canvasa polazi se od pronalaska korisničkog segmenta i problema koji taj segment ima. A dalje se nastavlja kroz definiranje prijedloga jedinstvene vrijednosti, zatim rješenja, kanala preko kojih će se doći do korisnika, troškova i prihoda, ključne metrike i na kraju do definiranja nepoštene prednosti. Zadnji korak je zasigurno jedan od težih.

    1. Korisnički segment

    Izrada Lean Canvasa počinje definicijom korisničkog segmenta kojemu rješavamo problem. Preporuka je da se za svaki korisnički segment napravi jedan Lean Canvas. Prvo je potrebno podijeliti široki korisnički segment u one manje. Iako startup gradi mainstream proizvod, potrebno je imati specifičnog korisnika u mislima. Možda je najbolji primjer Facebook, iako je danas kompanija sa milijardu korisnika, oni su počeli sa specifičnim korisnikom u mislima: Studenti s Harvarda.

    Korisnik je neko ko plaća za vaš proizvod.

    – Ash Maurya

    2. Problem

    Kad je definiran korisnički segment, napišu se top 3 problema koje ranije definirani korisnici imaju. Odlična je tehnika da se problem definira na način kako bi ga izrekao korisnik za kojeg pretpostavljamo da ima taj problem.

    Uz definiciju problema potrebno je definirati još i sljedeće stvari:

    • Postojeće alternative

    Koje to postojeće alternative našem startupu postoje? Na primjer, koja je alternativa alatu za online kolaboraciju? Zasigurno jedna od postojećih alternativa je email, ne ulazeći ovdje u raspravu o tome koliko je ta alternativa dobra ili nije.

    • Korisničke uloge

    Koje će sve biti uloge korisnika u našem startupu? Na primjer kod blog platforme, kupac bi bio autor, a korisnik čitatelj.

    • Tko su najraniji korisnici (Early Adopters)

    Kod definicije problema i korisničkog segmenta, važnije je da definiramo najranije korisnike s kojima ćemo validirati pretpostavke, a ne one mainstream. Najraniji korisnici pomoći će kod razvoja startupa i biti će spremni odvojiti određeno vrijeme kako bi nam pomogli, budući da naš proizvod predstavlja rješenje za njihov problem.

    3. Prijedlog jedinstvene vrijednosti

    Unique Value Proposition (UVP) ili prijedlog jedinstvene vrijednosti, treba biti jedinstvena, jasna i uvjerljiva poruka koja izražava zašto je naš projekt ili proizvod drugačiji od drugih, što ga čini posebnim i zašto bi kupac bio spreman platiti za njega.

    Prijedlog jedinstvene vrijednosti: Jedinstvena, jasna, uvjerljiva poruka koja izražava zašto ste drugačiji i vrijedni kupovine.

    – Steve Blank, The Four Steps to the Epiphany

    Vrlo je teško dobro definirati prijedlog jedinstvene vrijednosti, upravo iz razloga što u toj jednostavnoj i kratkoj rečenici treba biti izražena cijela bit postojanja startupa. Prijedlog jedinstvene vrijednosti trebao bi biti tako napisan da ga se kasnije može staviti kao headline na landing page. Korisnici koji prvi puta posjećuju stranicu potroše otprilike 8 sekundi na landing pageu, a upravo je prijedlog jedinstvene vrijednosti prva poruka koju ćete iskomunicirati s njima, pa je i njezina uloga da ih zadrži na stranici i potakne na veći angažman. Naravno da nije potrebno da bude odlično napisano već prvi put, jer zasigurno će biti potrebna još koja iteracija u kasnijim koracima.

    Obratite pozornost i na sljedeće savjete:

    • Budite drugačiji, ali isto tako budite sigurni da ta različitost predstavlja vrijednost za korisnika. Naravno da će biti lakše biti drugačiji ukoliko je otkriven problem koji stvarno muči korisnika.
    • Fokusirajte se na najranije korisnike. Imajte na umu da vaš proizvod nije spreman za mainstream korisnike i da je trenutno vaš cilj pronaći i pridobiti najranije korsnike.
    • Fokusirajte se na benefite koje ostvaruje korisnik. Dobar prijedlog jedinstvene vrijednosti fokusira se na benefite koje će korisnik ostvariti nakon što je koristio vaš proizvod.
    • Birajte pažljivo riječi i imajte na umu njihov SEO rang.
    • Odgovorite na pitanja: Šta, ko i zašto? Dakle, šta je proizvod, ko je korisnik i zašto je taj proizvod baš pravo rješenje za korisnika.
    • Proučite ostale dobre prijedloge jedinstvene vrijednosti.
    • Napravite “high-concept” pitch – napravite svoj pitch na primjeru već postojećeg rješenja. Npr. YouTube: “Flickr za video”. Ili tako nešto slično.

    4. Rješenje

    Ako smo dobro odradili prva tri koraka, na dobrom smo putu da uspijemo dobro definirati i rješenje. Ustvari da dobro pretpostavimo što bi bilo dobro rješenje za problem koji naš definirani korisnički segment ima.

    S obzirom da sve što mi trenutno imamo su samo ne validirane hipoteze, nije potrebno uložiti puno vremena u detaljno definiranje rješenja. Ostavite to za kasnije, kad će te biti sigurni da je korisnik za kojeg izrađujete rješenje stvarno ima taj problem.

    Povežite rješenje sa problemom što je kasnije moguće.

    – Ash Maurya

    5. Kanali

    Paralelno s definiranjem rješenja, pristupa se i definiranju kanala kojima će se doći do korisnika. Ti kanali isto tako su samo hipoteze koje je potrebno potvrditi. Postoji puno načina na koje se može doći do korisnika, tako da će neki od njih biti primjenjiviji na početku razvoja startupa, dok će možda neki drugi biti bolji u kasnijim fazama.

    6. i 7. Struktura troškova i  Tokovi prihoda

    Prvo, javlja se pitanje treba li naplaćivati proizvod od prvog dana. Da, ukoliko ćete ga u budućnosti naplaćivati od korisnika. Ovo zvuči čudno još više ukoliko znamo da moramo naplaćivati MVP, za koji mnogi često pogreško smatraju da mora biti jednostavan i napola izrađen proizvod. Točno je da MVP mora biti takav proizvod koji će donijeti dovoljno vrijednosti najranijem korisniku da je on spreman za njega platiti od samog početka. Mada, s druge strane, sigurno će usporiti razvoj startupa jer će biti teže dobiti korisnike, ali ponovno oni koje se odluče dati novac, dokazali su nam već dvije hipoteze, a to je da stvarno imaju problem za koji mi stvaramo rješenje i druga je da su spremni platiti novac za rješenje tog problema. Na kraju možda najbolja opcija bi bila početi sa jednostavnim Free trial modelom cijena.

    Tokovi prihoda

    • validacija profila
    • plaćena verzija
    • lokacijski orijentirano oglašavanje

    Ukoliko se želi pronaći održivi poslovni model, a što je i je cilj svakog startupa, svakako se mora voditi briga o troškovima. U početnoj fazi teže je procijeniti stvarne troškove, ali ponovno dobro ih je pretpostaviti. Recimo, troškove ljudi, hardvera i softvera, a kad se oni oduzmu od prihoda, dobiva se točka pokrića.

    8. Ključna metrika

    Važno je znati što mjeriti i kako interpretirati rezultate mjerenja. Metrika bi trebala sadržavati 3A. Dobar prikaz metrike dao je Dave McClure u svojoj prezentaciji Startup Metrics for Pirates.

    3 A kod metrike: Actionable (povezuje specifičnu radnju koja se ponavlja sa promatranim rezultatima), Accessible (dostupna kroz npr. jednostavne resurse), Auditable (moguće je odrediti šta se nalazi iza brojeva).

    -Eric Ries, StartupLessonsLearned

    9. Nepoštena prednost

    Ovaj dio je najteži za odrediti, zbog toga je i ostavljen za kraj. Možda ne u prvoj iteraciji, ali važno je znati što to naš startup čini različitim. Npr. insajederske informacije, prava procjena eksperata, osobni autoritet u nekom području…

    Prava nepoštena prednost je nešto što ne može biti lako kopirano ili kupljeno.

    – Jason Cohen, A Smart Bear

    Ovo je devet koraka kod izrade Lean Canvasa. Možde zvuči jednostavno na prvu, ali vjerujem da će se zakomplicirati kad krenete u izradu. No, nemojte odustajati. Isplati se biti uporan u razvoju korisnika.

     

     

     

    Referenca: Netokracija.net

  • On 14 фебруара 2018 In Uncategorized

    Šta treba da znaš o društvenom preduzetništvu

    Gotovo je sigurno da preduzetništvo svi doživljavamo na različite načine. Preduzetništvo se najčešće prepoznaje kao ekonomski fenomen, iako je ono primjenjivo na sve oblasti ljudskog ponašanja i djelovanja.
     
    Sve do sredine 20. vijeka, uloga preduzetništva bila je poprilično podcijenjena, ali se od tada pa do danas ono sve više prepoznaje kao nezaobilazni segment razvoja savremenog društva. Iako je preduzetništvo egzistiralo u svim epohama ljudske civilizacije, ono nije jednoznačno određeno. U teoriji postoje različita poimanja preduzetništva, koja će biti predstavljena na ovom blogu kroz postove o različitim pitanjima/temama društvenog preduzetništva.
     
    Za početak ćemo se osvrnuti na jednu od najsveobuhvatnijih definicija preduzetništva, koju je dala Evropska komisija 2003. godine u knjizi „Green paper“:
     
    Preduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombinovanjem rizika, kreativnosti i inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije.
     
    Ova definicija (kao i druge) ukazuje na multidisciplinarni karakter preduzetništva, zbog čega se tokom izučavanja ovog fenomena neminovno dotičemo pitanja iz oblasti psihologije, filozofije, menadžmenta, etike i dr. koja su od značaja za njegovo razumijevanje.
     
    Preduzetništvo se povezuje sa preduzećima u svim sektorima privrede, kao i sa samozaposlenim osobama, od faze pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, faza rasta, prenosa ili prestanka, te ponovnog pokretanja poslovanja.
     
    Preduzetništvo se najčešće poistovjećuje sa pokretanjem sopstvenog posla, iako se ono može primjeniti na sve nivoe preduzetničkog razmišljanja i djelovanja: na nivou pojedinca/ke, na nivou preduzeća/organizacije i na nivou društva/zajednice.
     
    Ovim kratkim uvodom približavamo se društvenom preduzetništvu, čije razmatranje i počinje od opšteg koncepta preduzetništva. Društveno preduzetništvo je još uvijek nepoznanica za veliki broj ljudi u našoj zemlji, naročito onih koji nisu imali prilike da se susretnu sa ovim fenomenom u svojim ranijim iskustvima. Zato ćemo se u nastavku, kao i budućim postovima, detaljnije baviti osnovnim postulatima ovog pojma,  a naročito njegovim praktičnim manifestacijama.
     Šta je socijalno/društveno preduzetništvo?
     
    Svako preduzetništvo ima za cilj stvaranje novih vrijednosti. Društveno preduzetništvo je specifično po tome što se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost, zagađenja prirodne okoline i dr. Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, gdje je primarni cilj djelovanja ostvarenje i maksimizacija profita, u fokusu društvenog preduzetništva je zadovoljenje društvenih potreba. Stoga, društveno preduzetništvo predstavlja značajnu pokretačku snagu socijalnog i ekonomskog razvoja.
     
    Muhammad Yunus, osnivač Grameen banke (Seoske banke) i drugih društvenih preduzeća koja su promijenila živote milionima ljudi širom svijeta i dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2006 godinu, u svojoj knjizi “Za svijet bez siromaštva” (2009) društveno preduzetništvo definiše kao bilo koje nastojanje da se pomogne drugim ljudima. Ta inicijativa može biti ekonomskog i neekonomskog, profitnog i neprofitnog karaktera.
    Bill Drayton, osnivač prve globalne organizacije za društveno preduzetništvo Ashoka, je društveno preduzetništvo definisao kao preduzetništvo s etičkim integritetom u cilju maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita.
     
    S obzirom da ne postoji jedinstvena definicija društvenog preduzetništva, najbliža odrednica ovog pojma jeste ta da se pod društvenim preduzetništvom podrazumijevaju poslovni poduhvati koji imaju za cilj stvaranje neke društvene koristi, odnosno rješavanje nekog konkretnog problema. Najvažnija karakteristika ovih poduhvata, za razliku od klasičnog preduzetništva, jeste stavljanje u prvi plan društvene koristi kao cilja, dok su u drugom su planu ostvarivanje i uvećanje profita, koji je osnovni motiv djelovanja tradicionalnih profitnih preduzeća.
     
    U Crnoj Gori koncept društvenog preduzetništva je tek u početnoj fazi prepoznavanja. Društveno preduzetništvo je relativno nov fenomen u socijalnim i ekonomskim djelatnostima, koji obuhvata različita područja ljudskog, privrednog i društvenog djelovanja. Za ovaj oblik djelovanja često se koristi termin „socijalno preduzetništvo“, pri čemu se ovaj koncept najčešće poistovjećuje sa aktivnostima vezanim samo za pružanje socijalne pomoći. Važno je imati u vidu da je sektor socijalnih usluga samo jedno od mogućih područja aktivnosti društvenog preduzetništva. Zbog nedovoljne informisanosti i upoznatosti sa konceptom, u našim prilikama je adekvatnije koristiti termin društveno preduzetništvo, kako bi se ukazalo na širi dijapazon aktivnosti i mogućnosti koje ono otvara.
     
    Isto tako, društveno preduzeće nije isto što i društveno preduzetništvo. Društveno preduzeće je, kao uži pojam, jedan od oblika manifestovanja društvenog preduzetništva, koje je mnogo širi pojam od društvenog preduzeća i može uključivati npr. obezbjeđivanje humanitarne pomoći siromašnim ili bolesnim ljudima i slične aktivnosti.
     
    RAZLIKE
     
     Društvena preduzeća su preduzeća za opšte dobro
     
    Društveno preduzeće je preduzeće koje se osniva da bi se ostvario neki društveni cilj. Ono se razlikuje od tradicionalnih preduzeća (usmjerenih ka maksimizaciji profita) po svojoj svrsi i upotrebi ostvarenog profita. Za razliku od tradicionalnog preduzeća, društveno preduzeće investitorima ne isplaćuje profit u obliku dividendi, već ga reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili javni interes.
     
    Društvena preduzeća su najčešće usmjerena na zadovoljenje socijalnih i/ili ekonomskih ciljeva svojih članova ili na pružanje usluga socijalno ugroženim grupama ljudi u svojoj zajednici.
     
    Društvena preduzeća su značajni akteri socijalnog i ekonomskog razvoja na nivou Evropske unije. Prema podacima Evropske komisije, društvena preduzeća čine 10% od ukupnog broja preduzeća na nivou Evropske unije, a prisutna su u skoro svim sektorima:  bankarstva, osiguranja, poljoprivrede, raznih komercijalnih usluga, zdravstva i socijalnih usluga itd. Zaposleni u socijalnim preduzećima EU čine oko 6% od ukupnog broja zaposlenih u EU. Zapažena je tendencija stalnog povećanja broja zaposlenih u ovom sektoru.
     
    Ko su društveni preduzetnici?
     
    Društveni preduzetnik je polazni i najvažniji subjekt društveno preduzetničkog poduhvata. To je osoba koja prepoznaje društveni problem i koristi preduzetničke principe da organizuje, kreira i vodi poduhvat sa društvenom svrhom. Bill Drayton je društvene preduzetnike okarakterisao na sljedeći način: “Društveni preduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji.”
     
    Društvene preduzetnike karakteriše: snažna, nova ideja koja može promijeniti sistem, kreativnost, „revolucionarski“ potencijal, preduzetnički kvalitet i moral, a sve u svrhu ostvarenja svoje vizije društva, vizije s kojom je preduzetnik/ca povezan/a sve dok je ne ostvari.
     
    Društvene preduzetnike pokreće želja da pomognu drugim ljudima i poboljšaju uslove života u svojoj zajednici ili svijetu. To su osobe koje se po svojim moralnim i etičkim karakteristikama izdižu iznad prosjeka, vizionari posvećeni rješavanju društvenih problema. Društveni preduzetnici su osobe koje svoje ideje i energiju koncentrišu na rješavanje problema zanemarenih i socijalno ugroženih grupa u društvu, koji nemaju finansijskih sredstava niti političke moći da sami mijenjaju svoju socio-ekonomsku situaciju.
     
    Aktivni su u organizacijama civilnog društva, ali isto tako rade u privatnom i javnom sektoru, ostvarujuću značajan uticaj na društvo. Često pokreću društvena preduzeća, u kojima pronalaze prostor za ostvarenje svojih zamisli.
  • On 16 октобра 2017 In Uncategorized

    Čuvanje kućnih ljubimaca – Predstavljamo pobjednike Nagrade za društvene promjene 2017.

    Nagradu zajednice koja je odlučivala svojim online glasovima osvojio je tim studentkinja iz Ulcinja za ideju pod nazivom Čuvanje kućnih ljubimaca.

    Ajla, Vanja i Maša studiraju različite fakultete, ali ih povezuje ljubav prema životinjama. Njihova ideja utemeljena je na toj ljubavi, ali i pažljivo razvijena pa će se odvijati po fazama. Ideja dugoročno treba da utiče na rješavanje problema koje imaju vlasnici kućnih ljubimaca, ali i da pomogne u rješavanju problema napuštenih životinja na ulicama crnogorskih gradova.
    U prvoj fazi devojke koje stoje iza ove ideje namjeravaju da naprave online platformu koja će povezivati vlasnike kućnh ljubimaca i one koji bi te ljubimce željeli da pričuvaju dok su vlasnici na putu, uz naknadu. Tako će pomoći vlasnicima koji često nemaju kome da ostave ljubimca kojeg ne mogu da povedu na put.

    U drugoj fazi, novac zarađen od usluga svoje online platforme iskoristiće za otvaranje pansiona za kućne ljubimce, gde će vlasnici moći da ostave svoje ljubimce na nekoliko dana, a za životinje će biti obezbijeđeni odlični uslovi i veterinarska njega.
    Kad zarada i kapacitet pansiona to budu dozvolili, članice ovog time pomagaće i napuštenim životinjama sa ulica crnogorskih gradova. Nakon dovođenja u pansion, životinje će biti oporavljene, veterinarski zbrinute, socijalizovane i spremne za udomljavanje koje će se odvijati preko postojeće online platforme.

    Predstavljanje tima Čuvanje kućnih ljubimaca za glasanje online zajednice:

    Čuvanje kućnih ljubimaca je projekat koji je Nagradu za društvene promjene osvojio odlukom online zajednice kroz glasanje u pouzdanom internet sistemu. Ovaj tim će dobiti početni kapital od 1500 eura od Erste banke Crna Gora i 500 eura od kompanije Coca-Cola Hellenic Bottling Company. Kako bi planove pretvorili u stvaran posao, pomagaće im iskusni profesori Unverziteta Donja Gorica, stručnjaci Privredne komore Crne Gore i ostalih partnera. Predstavnik ovog pobjedničkog tima početkom novembra biće dio međunarodnog Samita Nagrade za društvene promjene koji se održava u Beogradu, a koji će okupiti pobjednike i partnere programa iz svih 18 zemalja u kojima se on sprovodi. U Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, program Nagrade za društvene promjene sprovodi Fondacija Dokukino sa svojim partnerima.

  • On 12 октобра 2017 In Uncategorized

    PRODIŠI – Predstavljamo pobjednike Nagrade za društvene promjene 2017.

    Među pobjednicima Nagrade za društvene promjene u Crnoj Gori za 2017. godinu je i tim studenata Univerziteta Donja Gorica koji je svoju ideju za društveni biznis nazvao Prodiši.

    Društveni problem koji ovaj tim riješava jeste zagađenje vazduha i to na sasvim inovativan i ekonomičan način. Prodiši je projekat svjestan stvarnosti – da će za rješavanje problema zagađenja u crnogorskim gradovima, posebno zimi, biti potrebno još mnogo vremena i ulaganja. Zato se ova ideja ne bavi velikim zagađivačima niti riješavanjem problema čitavih gradova. Prodiši problem zagađenja želi da riješi u domovima.

    Oni su naime utvrdili da je ključni dio svakog kućnog aparata za prečišćavanje vazduha – HEPA filter. Dok uređaji renomiranih proizvođača koštaju i preko 500 eura i nisu dostupni većini građana, njihov najvažniji dio – HEPA filter je jeftin. Zato će njihov proizvod biti jeftini filteri koji se mogu montirati na kućne ventilatore ili klima uređaje. Dodatno, proizvodiće i prečišćivače vazduha koji u sebi već imaju i ventilator i filter. Njihov će proizvod koštati desetostruko manje, a ispitivanja su pokazala da će učinak biti gotovo identičan onom koji imaju najskuplji uređaji na tržištu.

    Predstavljanje tima PRODIŠI za glasanje online zajednice:

    Prodiši je projekat koji je Nagradu za društvene promjene osvojio odlukom stručnog žirija koji su činili predstavnici kompanija, civilnog sektora i univerzitetske zajednice. Oni će dobiti početni kapital od 1500 eura od Erste banke Crna Gora i 500 eura od kompanije Coca-Cola Hellenic Bottling Company. Kako bi planove pretvorili u stvaran posao, pomagaće im iskusni profesori Unverziteta Donja Gorica, stručnjaci Privredne komore Crne Gore i ostalih partnera. Predstavnik ovog pobjedničkog tima početkom novembra biće dio međunarodnog Samita Nagrade za društvene promjene koji se održava u Beogradu, a koji će okupiti pobjednike i partnere programa iz svih 18 zemalja u kojima se on sprovodi. U Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, program Nagrade za društvene promjene sprovodi Fondacija Dokukino sa svojim partnerima.

  • On 9 октобра 2017 In Uncategorized

    Igla & konac – Predstavljamo pobjednike Nagrade za društvene promjene 2017.

    Kreativna reciklaža ključ je opisa projekta Igla & konac sa kojim je tim studenata sa više Podgoričkih fakulteta postao jedan od pobjednika Nagrade za društvene promjene u Crnoj Gori za 2017. godinu.

    Igla & konac namjerava da od stvari koje više nikome nisu potrebne stvara predmete nove upotrebne vrijednosti koji će lako nalaziti put do kupca. Ovaj društveni biznis spada u one koji se bave životnom sredinom. Materijal za svoje proizvode pronalaziće direktno od onih koji imaju viška starih stvari ili na divljim deponijama širom Crne Gore. Predmete će zatim obrađivati tako da budu higijenski i zdravstveno bezbjedni, ali i da svojim izgledom i funkcionalnošću pruže sasvim novu vrijednost za buduće kupce. Jeftina ili besplatna sirovina, sopstveni rad i alat ključ su isplativosti ovog društvenog biznisa koji će smanjiti zagađenje životne sredine obogaćujući životne prostore svojih kupaca.

    Predstavljanje tima Igla & Konac za glasanje online zajednice:

    Igla & konac je projekat koji je Nagradu za društvene promjene osvojio odlukom stručnog žirija koji su činili predstavnici kompanija, civilnog sektora i univerzitetske zajednice. Oni će dobiti početni kapital od 1500 eura od Erste banke Crna Gora i 500 eura od kompanije Coca-Cola Hellenic Bottling Company. Kako bi planove pretvorili u stvaran posao, pomagaće im iskusni profesori Unverziteta Donja Gorica, stručnjaci Privredne komore Crne Gore i ostalih partnera. Predstavnik ovog pobjedničkog tima početkom novembra biće dio međunarodnog Samita Nagrade za društvene promjene koji se održava u Beogradu, a koji će okupiti pobjednike i partnere programa iz svih 18 zemalja u kojima se on sprovodi. U Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, program Nagrade za društvene promjene sprovodi Fondacija Dokukino sa svojim partnerima.

     

  • On 28 јула 2017 In Uncategorized

    Vrelo ljeto prilika za inkubaciju ideja koje mijenjaju Crnu Goru

    Počela je inkubacija ideja koje su u najužem krugu za osvajanje jedne od tri ovogodišnje Nagrade za društvene promjene!

    Riječ je o najzanačajnijem dijelu procesa tokom kojeg timovi prelaze put od početne ideje do spremnog plana za pokretanje društvenog biznisa. Radionice inkubacije za finaliste Nagrade za društvene promjene održane su u  podgoričkom Američkom uglu i na Univerzitetu Donja Gorica. Ove godine inkubacija se sastoji od niza poludnevnih intenzivnih radionica tokom kojih finalisti dobijaju priliku da unaprijede svoje biznis planove, ali i da steknu znanja o marketingu, odnosima s javnošću, nastupu na društvenim mrežama i pravnim procedurama.

    Finalistima su posebno bile zaimljive individualne konsultacije sa profesorkom dr Majom Drakić-Grgur sa Univerziteta Donja Gorica koja je svakom od timova dala jasne smjernice i domaće zadatke kojima će svoje biznis planove razviti tako da budu spremni za brzu realizaciju ukoliko osvoje Nagradu za društvene promjene koja, osim dalje mentorske podrške, podrzumijeva i početni kapital u iznosu od 1.500 eura. Tri pobjednička tima osvojiće i putovanje na međunarodni SIA Summit koji se ove jeseni održava u Beogradu.