Tim Brown, direktor dizajnerske tvrtke IDEO iz Palo Alta, zaslužne za popularizaciju design thinkinga, napisao je u HBR-u 2008. kako “vjeruje da design thinking potiče inovaciju i omogućuje kompaniji da odskoči i ostvari prednost na tržištu”. Rujanski HBR donosi priče iz Pepsija i Samsunga, čiji direktori opisuju kako su primijenili design thinking i kako to utječe na inovaciju. Design thinking prakticira i Apple, prva kompanija s tržišnom vrijednošću od 700 milijardi dolara, kao i Procter&Gamble kojemu je prihod narastao 101 posto otkako su, među ostalim, počeli raditi prema principima te metodologije. IDEO je upravo završio jedan od ključnih projekata u 24 godine: dizajnirali su mrežu privatnih škola u Peruu, od kurikuluma do izgleda učionica i poslovnog modela, čime su, tvrde, stvorili uvjete za jačanje srednje klase.

Taj relativno novi koncept u biznisu u osnovi je set alata i principa koji pomažu kompanijama povećati razinu kreativnosti i inovativnosti, s čvrstim fokusom na potrošača, pronalaženje I ostvarenje njegovih još neosviještenih potreba.

Donedavno se uglavnom koristio za dizajn proizvoda, usluga i iskustava, a sad ga menadžeri primjenjuju i na izradu strategija za promjenu cijelih kompanija kako bi izgradili sistem koji će stalno izmišljati bolja, neočekivanija rješenja za zahtjevno, dinamično i nepredvidljivo tržište.

Da bi uspjeli, potrebne su nove vještine i sposobnosti. Wolf Ollins, londonske brending agencije, u studiji za koju su intervjuirali 43 direktora svjetskih kompanija, predviđa da će glavni direktor (CEO, chief executive officer) u budućnosti biti glavni dizajner (CDO, chief design officer).

To je lider koji stvara okruženje koje potiče inovaciju, a radnicima omogućuje da razmišljaju i rade kao dizajneri, promatraju trendove i ljude, uočavaju izazove i prilike, eksperimentiraju i riskiraju…

Razvoj digitalnih tehnologija mijenja navike, ponašanje i očekivanja konzumenata, omogućuje razvoj poslovnih modela kakvi su bili nezamislivi i počinje nagrizati industrije (Airbnb u hotelskoj industriji, Uber u taxi servisu ili fintech startup tvrtke u financijskoj industriji). U nestabilnom poslovnom okruženju, malo toga je danas izvjesno. Osim jednog: pravila koja su vrijedila u poslu prije 20 godina više ne funkcioniraju. I to na različitim razinama, od modela organizacije kompanije do upravljanja ljudima, od razvoja novih proizvoda do načina komunikacije s konzumentima. “Živimo u real-time svijetu u kojem se više ništa ne može sa sigurnošću predvidjeti. Organizacije ne mogu preživjeti ako se izoliraju jer su ugrožene. Ili će se promijeniti ili će umrijeti”, rekao je Brown u govoru na liderskom forumu na Yaleu u travnju 2013. Novi potrošači, generacije Y i Z, prema studijama u kojima su proučavane navike ljudi, od brendova očekuju suradnju i vezu. Odnos između kompanije i konzumenta postao je dublji od samog čina transakcije. “U ovom trenutku, najveća prilika leži u prostoru između ideje 20. stoljeća, kad su kompanije stvarale nove proizvode, a ljudi bili pasivni konzumenti, i futurističke vizije u kojoj će korisnici sami kreirati svoje, personalizirane proizvode i usluge. Taj međuprostor je suradnja između kreatora i konzumenta”, objašnjava Brown u Change by Design.

Analitičari IBM-a, na temelju istraživanja u 1004 kompanije, ističu: “Ranije bi organizacije stavile pred potrošače proizvod ili uslugu i onda im pokušale objasniti zašto je to za njih vrijedno. Danas su konzumenti izravno uključeni u proces kreiranja”.

A. G. Lafley, jedan od pionira design thinkinga u biznisu, svoju je strategiju u Procter&Gambleu nazvao “Konzument je šef”, Forrester govori o “eri konzumenata”, IBM o E2E ekonomiji (everyone-to-everyo-ne), a Tim Brown iznosi potrebu sklapanja participatornog društvenog ugovora s konzumentima. Design thinking zahtijeva empatiju i kolaboraciju, i dobro poznavanje konteksta da bi se kreirala rješenja koja su poželjna za konzumenta, tehnološki izvediva i poslovno isplativa.

Design thinking timovi sastavljeni su od ljudi različitih profesija (dizajneri, antropolozi, liječnici, data analitičari, muzičari, programeri, arhitekti, marketingaši, pravnici, financijaši) kako bi svatko unio svoju perspektivu i omogućio dizajnerski, holistički pogled na izazov i dublje razumijevanje potrošača. Daleko od birokratiziranih organizacijskih silosa u kojima svatko radi svoj dio posla u skladu s uhodanim procedurama, design thinking je neuredan proces.

U cipele potrošača ulazi se u najranijoj fazi. Design thinking timovi promatraju odnose ljudi da bi dobili neočekivani uvid ili inspiraciju. Za to koriste alate izravnih promatranja, kontekstualnih intervjua ili testiranja prototipova rješenja. Menadžer je “naučen procjenjivati”, a dizajner “promatrati i slušati”, objašnjava u Forbesu Jeanne Liedtka, bivša konzultanica u Boston Consulting Grupi i američka sveučilišna profesorica strateškog planiranja koja je svojim akademskim radom pridonijela razvoju discipline design thinkinga u biznisu. Menadžer se često oslanja na tvrde podatke, analize poslovanja iz prethodnih razdoblja ili rezultata postojećih proizvoda u kombinaciji s tradicionalnim alatima poput anketa ili fokus grupa, a dizajner pristupa holistički, promatra, sluša, obraća pažnju na emocije i detalje da dobije uvid koji će biti temelj neke buduće promjene. “U oba pristupa ključan faktor za donošenje odluka su podaci, ne intuicija.”

Na temelju baza podataka, dizajn tim izrađuje profile konzumenata i skicira njihova iskustva s proizvodom ili uslugom da bi utvrdili bolne točke i smislili neočekivana rješenja. Rana testiranja omogućuju brzo učenje i stvaraju podlogu za sljedeće faze.

Za razliku od tradicionalne metodologije u kojoj bi kompanija potrošila mjesece ili godine slijepo se držeći svake faze razvoja proizvoda, da bi tek na kraju, nakon gomile utrošenog novca, ljudi i vremena, saznala da to što su napravili zapravo malo kome treba, design thinking uz lean i agile pristup (u prijevodu tanak ili okretan, prilagodljiv) omogućuje kompaniji da brzo i jeftino sazna je li njihova ideja dobra i prilagodi se. Ako propadne, cijena je prihvatljiva, a kompanija bi neuspjeh trebala iskoristiti kao polugu za učenje, brzu prilagodbu i razvoj novih rješenja.

Sve su to poznata pravila u biznisu (lean je kao menadžment metodologija derivi- ran iz modela proizvodnje u Toyoti), a pogotovo u Silicijskoj dolini, i ona su sada integrirana u novu disciplinu. Jedan od kritičara, američki dizajner Donald Norman, kaže kako je design thinking samo naziv za ,nešto što su kreativni ljudi oduvijek radili – “rušili pravila, izazivali postojeće paradigme i izmišljali novo”. Aktivnosti koje se povezuju s design thinkingom – duboko uranjanje u problem koje rezultira empatijom, kontinuirano eksperimentiranje i kritika, naglasak na pitanja – prakticiraju oduvijek, kaže, “svi veliki mislioci”. Design thinking je, po njemu, vrijedan kao podsjetnik na nešto što bi trebalo biti normalan način rada, a ne iznimka. Bruce Nussbaum, koji je od advokata postao kritičar design thinkinga, tvrdi kako su kompanije predoslovno shvatile proces i odbacile kaos, emocije, konflikt i promašaj… sve ono što je ključ kreativnosti.

Ipak, mnoge velike organizacije vide korist u toj relativno novoj disciplini.

Samsung je školovao stotine zaposlenika da bi mogli sagledavati izazove holistički, baš kao dizajneri, a osnovali su i Korporativni Dizajn Centar koji kreira strategije za razvoj kompanije.

Prema studiji IBM-a i Economist Intelligence Unita iz srpnja 2015., 37 posto uspješnih svjetskih kompanija koristi model otvorene inovacije da bi ojačali vlastite kapacitete.

Jedna od najvećih tehnoloških konzultantskih tvrtki Accenture, odlučila je akvizirati dizajn kompaniju Fjord da bi “pomogli klijentima da se transformiraju u digitalni biznis”. Još ranije Flextronics, proizvođač elektronske opreme kojemu su kupci Apple, Microsoft ili Ford, akvizirao je Frog Design. Prije dva mjeseca lansirali su softver za kolaboraciju uz pomoć kojega se stanje stvari u lancu nabave prikazuje u realnom vremenu na interaktivnim displejima u tvornicama, kompjutorima, tabletima ili na mobitelima, u cilju da pojednostave upravljanje mrežom od 14.000 dobavljača.

Konzultantska kuća McKinsey preuzela je Lunar Design da bi povećala strateške kapacitete, a Deloitte agenciju za design thinking Doblin. Integracija design thinkinga u organizacije ne ide glatko, jer pojam dizajna više asocira na radnju davanja oblika objektima ili uljepšavanja, a manje na suočavanje s izazovima u cilju inoviranja iskustava ili sistema. Kako govori direktorica Pepsija Indra Nooyi za HBR: “Svaki put kad bih pokušala razgovarati o dizajnu u kompaniji, ljudi bi počeli govoriti o pakiranju: ‘Trebamo li ići na novu plavu boju?’. To je kao da pokušavate staviti ruž na svinju umjesto da redizajnirate svinju. Znala sam odmah da imamo problem u tome kako razmišljamo o inovaciji”.

“Ozbiljan je posao transformirati velike organizacije”, tumači u kolumni u Forbesu Jeanne Liedtka, profesorica i advokatica design thinkinga. “Tražiti svoj put gledajući u Apple je isto kao da pokušavate prijeći rijeku kao Mojsije. Ipak većini nas za to treba most. Zato prestanimo fantazirati o magiji i posvetimo se poslu gradnje mosta.”

U pozadini popularnosti design thinkinga je, kaže, potreba kompanija za zdravim organskim rastom. “Design thinking nije magija, nego proces stvaranja praktičnih ideja za povećanje vrijednosti, te njihova primjena na proizvode koji omogućuju tržišni rast.”

U nastavku teksta donosimo ti niz osobina koje trebaš posjedovati, ne samo da bi bio lider, nego da bi bio odličan lider!

1. Fokus

Poznato je da lideri donose važne ali teške i nepopularne odluke u svom poslu. Da bi bio dobar lider, ne smiješ se fokusirati na manje bitne stvari i ne smiješ biti ometen konkurencijom. Da bi uspio riješiti probleme i snaći se u kritičnim situacijama moraš posjedovati talent ignorisanja 😉 Inače, trivijalne stvari će te pokositi!

Tim Ferriss, autor

2. Povjerenje

Vođa ulijeva povjerenje pokazujući da ima čistu viziju, pokazujući empatiju i ako je dobar trener. Kao žena lider, ponekad imam osjećaj da se moram šepuriti da bi bila cijenjena i uvažena, iako pokušavam biti ljubazna i velikodušna osoba kakva i jeste moja južnjačka duša. U timu se najbolje radi kada se stekne uzajamno poštovanje.

Barri Rafferty, CEO, Ketchum North America

3. Transparentnost

Kao lider, naučio sam da je jedini način da pridobijem povjerenje svog tima, jeste da uvijek budem svoj, otvoren, ponekad naporan, ali uvijek strastven kada je u pitanju naš posao. U svakom trenutku znaju kakva je situacija u preduzeću, kakvi su planovi, baš stalno, bez iznimke. I bez iznenađenja.

Kerri Potts, senior director of fublic relations, ESPN

4. Integritet

Naši zaposlenici su direktan odraz vrijednosti koje utjelovljujem ja kao vođa. Imati potrebu biti upravu, umjesto raditi ono što je ispravno, limitira naš potencijal i uzrokuje to da izgubimo veliki broj talentovanih ljudi. Ako se usredotočite na autentičnost u svojim interakcijama, to će vam se odbiti o glavu i sve ostalo povući sa sobom.

Gunnar Lovelance, co-CEO and cofunder, Thrive Market

5. Inspiracija

Stigao sam u Ameriku bez ikakvog novca i stvari, osim svoje torbe za teretanu. Ali ponio sam sa sobom inspiraciju, bio sam pun uvjerenja i fantastičnih savjeta koje sam skupljao u sebi, vjerovao sam sam u sebe i bio pun nadanja i strasti.  Zato sam uvijek tu da motivišem prijatelje, poznanike, ali i nepoznate ljude na Reddit-u. Ukoliko mogu da inspirišem ljude i pružim im ruku kada im to zatreba, i više sam nego spreman da im pomognem!

Arnold Schwarzenegger, former governor of Calofornia

6. Strast

Moraš voljeti ono što radiš! Ako želiš da budeš uspješan u onome što radiš, moraš se tome u potpunosti posvetiti i pustiti da te to obuzme u potpunosti. Bez obzira koliko uspješan tvoj posao može da bude, stalno moraš biti motivisan nečim, imati težnju da radiš nešto bolje i veće, ne zato što osjećaš potrebu da tako treba da radiš, već zato što je to način života.

Joe Perez, cofounder, Tastemade

7. Inovativnost

U svakom sistemu sa ograničenim resursima i neograničenom ekspanzijom populacije – kao što je biznis, ili cijelo čovječanstvo – inovativnost je ključ ne samo za uspjeh nego i za preživljavanje. Inovatori su naši lideri. Te dvije stvari ne možemo razdvajati! Bilo da su inovatori u smislu razmišljanja, tehnologije, razvijanja, organizacije, ma bilo čega oni su naše rješenje za izazove.

Aubrey Marcus, founder, Onnit

8. Strpljenje

Strpljenje je najbolji test za ispitivanje posvećenosti svom cilju. Put do uspjeha je uvijek težak, ali pravi lideri znaju kada pustiti a kada nastaviti dalje. Ako je tvoja vizija sama po sebi veliki poduhvat, postojaće hiljadu razloga zašto se nešto ne može desiti, uraditi. Puno stvari mora doći na svoje od finansija, korisnika, do malo sreće – da bi postigli nešto veliko.

Dan Brian, COO, WhipClip

9. Izdržljivost.

Neizbježno je: naći ćeš se u stotinu nepredvidljivih i poprilično zeznutih situacija, bilo da su u pitanju greške u proračunima, neočekivani neuspjesi ili napadački neprijatelji. Da bi stoički podnijeli sve ono što vas očekuje morate unaprijed prihvatiti sve ono što bi vas moglo snaći. Trenirajte svoj um, uzmite u obzir najgori mogući slučaj i pokušajte riješiti problem – tako smo sigurni da teške situacije neće postati katastrofe.

Ryan Holiday, author of The Obstacle is the Way

10. Autentičnost

Učite od drugih, čitajte autobiografije, inspirišite se , ali nikad, baš nikad nemojte izgubiti svoje ja , svoje mišljenje, i na kraju, kako donosite odluke!

Jeremy Bloom cofounder and CEO, integrate

11. Otvorenost uma

Jedan od najvećih mitova jeste da su dobri lideri u biznisu pravi vizionari sa upornom odlučnošću da se drže cilja bez obzira na sve. Glupost! Istina je da lideri moraju da budu otvorenog uma u smislu da budu fleksibilni i prilagodljivi po potrebi.

Daymond John, CEO, Shark Branding and FUBU

12. Odlučnost

U srednjoj školi i na fakultetu, često sam radio kao sudac na rekreacijskim košarkaškim utakmicama. Mentor koji me učio kako da vršim dužnost sudije, jednom mi je rekao: „Donesi odluku brzo, ali odlučno, glasno, jasno! Odlučno donešena odluka, pa makar ona i neispravna bila, često će dovesti do boljih dugoročnijih rezultata i jačim timom, nego donošenje odluke za koju baš i niste sigurni!“

Scott Hoffman, owner, Folio Literary Management

13. Personalnost

Svi mi doprinosimo ovom svijetu  nečim posebnim i drugačijim i svi mi može namirisati kada je nešto lažno. Ako se više fokusiraš na pružanje pomoći drugima, nego traženje koristi u njima, bićeš voljeniji i cijenjeniji.

Lewis Howes, New York Times  bestselling author of School of Greatness

14. Osnaživanje

Kao lider, nije lako napraviti dobar tim jer morate delegirati odgovornosti i ovlaštenja. Davanje odgovornosti nije baš jednostavno, već nekad može biti i teže nego da sami odradite zadatak, ali uz pravilan odabir, podjela zadataka te osnaživanjem članova tima uspjeh vam je zagarantovan.

Shannon Pappas, senior vice president, Beachbody LIVE

15. Darežljivost

Moj glavni cilj oduvijek je bio da dam sve od sebe. Svi rastemo – kao kolektiv i kao pojedinci – kad sam ja sposoban da gradim kolektiv i kad im pomažem da napreduju kao induvidue.

Christopher Perilli, CEO, Pixel Mobb

16. Upornost

Moj mentor mi je jednom rekao: „Upornost pobjeđuje otpornost“. Radom u Facebook-u, Microsoft-u , Intel-u , te započinjanjem vlastitog biznisa, naučio sam dvije stvari: Da bi postigao nešto treba ti puno vremena, ali moraš biti uporan bez obzira na sve. To je ono što ti treba da bi bio lider: Želja da ideš iznad mjesta na kojem drugi stanu.

Noah Kagan, Chief Sumo, appsumo

17. Komunikacija

Ako ljudi nisu upoznati sa tvojim očekivanjima i na kraju ih ne dostignu, to nije njihov neuspjeh, nego tvoja greška. Ljudi sa kojima ja radim konstantno komuniciraju. Možda ti imaš specifične potrebe i zahtjeve, ali jako je bitno da se unutar tima ponašaš kao partner u poslu.

Kim Kurlanchik Russen, partner, TAO Group

18. Odgovornost

Puno je lakše kada pripišete krivnju nekome, nego kada prihvatite odgovornost. Ali ako želite znati kako je to biti odgovoran lider, možete to naučiti od financijskog eksperta Larry Robbins-ona. Robbinson je nakon loše poslovne presude napisao jako ponizno pismo njegovim investitorima. Zatim je otvorio novi fond i povratio izgubljeni novac investitora. To je karakter, odgovornost. To nije samo preuzmianje odgovornosti, nego i ispravljanje grešaka.

Preuzeto sa: Entrepreneur.com

Ostalo nam je još malo vremena do kraja 2016. godine. Ukoliko planirate naredne dane provesti u toplini svog doma i ukoliko vas je obuzela prava preduzetničko-praznična atmosfera, preporučujemo vam da se ugodno smjestite i pogledate neke sa liste top osam filmova koje smo spremili za vas. Ovo su duhovite, intrigante, inspirativne i dramatične priče za ulazak u 2017. poslovnu godinu:

1. Deepwater Horizon 

Film prati događaje iz  2010. godine, kada se odvijala najveća katastrofa za koju je zaslužan ljudski faktor. Naftna platforma Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu nije vođena po propisima te je došlo do eksplozije platforme i velikog zagađenja uslijed curenja nafte. Uzrok katastrofe bila je erupcija nafte sa morskog dna koja je nastala nakon puknuća i eksplozije naftne platforme.

2.  Snowden 

“Snowden”, politički nabijen triler otkriva nevjerojatnu  osobnu priču Edwarda Snowdena. Čovjeka koji je razotkrio šokantne informacije o nezakonitom nadgledanju od strane Nacionalne Agencije za Sigurnost i postao jedan od najtraženijih ljudi na svijetu. Mišljenja su podijeljena, za neke je junak, za neke izdajica. Bez obzira na to na kojoj ste strani ova epska priča o razlozima zašto i kako je to učinio, te koje je žrtve podnio, čine jedan od najboljih filmova godine.

3. The Boss

Michelle Darnell (McCarthy) je moćnica koja završava u zatvoru zbog trgovanja informacijama. Nakon izlaska iz zatvora, saznaje da nikoga nije briga za nju te da je jedina osoba kojoj se može obratiti za pomoć, njena bivša asistentica prema kojoj se nije uvijek najljepše odnosila. Budući da je ostala bez svega, Darnell se useljava kod nje (Kristen Bell) te pokuša svoj život dovesti u red.

4. Office Christmas Party

Radnja filma prati management kompanije koji, kako bi se izbjeglo zatvaranje ureda,  pokušava napraviti najbolju božićnu zabavu ikada i na taj način privući potencijalnog klijenta i završili posao koji će njihovu kompaniju podići na noge. Zabava naravno ubrzo krene neočekivanim tijekom…

5. Prescription Thugs

Dokumentarac o farmaceutskoj industriji.

6. Rolling Papers

Dokumentarac o listu Denver post koji je angažovao prvog „marihuana urednika“ zaduženog za praćenje procesa legalizacije trave u Koloradu.

7. Fantastic Beasts and Where to Find Them

Film urađen po knjizi J.K.Rouling o čoveku koji sanja o tome da otvori pekaru.

8. 150 Milligrams

Francuski film o pulmologu koju otkriva da stotine ljudi umire od leka koji je napravio njen kolega.

Uživajte ????

Najveći izazovi za svaki od biznisa je pronalaženje najboljeg i najefektivnijeg načina ulaska na tržište. Kad je vaš biznis vođen misijom kroz društveni biznis, NGO ili na bilo koji drugi način, imate dodatnu obavezu da edukujete, ali i da korisnicima objasnite priču koja stoji iza vaših proizvoda ili usluga.

Vjerujemo da će vam naredni koraci pomoći u razvijanju vašeg biznisa:

1. Ponudite jasnu uslugu ili proizvod
Preduzetnici, pogotovo oni društveni, uradiće sve – bez obzira na sve. Imajte na umu, da su vaši resursi limitirani – kako ljudski, tako i financijski. Na bolji i lakši način ćete objasniti svoju priču koja stoji iza vašeg proizvoda ili usluge, ukoliko se fokusirate samo na suštinu svoje misije. Kasnije, kada podignete svijest okoline o vašem brendu, možete uvesti druge usluge ili proizvode vezane za vašu misiju.

2. Kreirajte jak brend
Jako jednostavno, ali često neshvaćeno, s aspekta marketinga vaša misija, duštveni koncept i brend koji gradite mora biti jasno predstavljen. Eksperti savjetuju da pokušate napisati svrhu vašeg preduzeća u jednoj kratkoj rečenici. Neka sve što pišete i kreirate liči na vaš brend i vaš logo.

3. Ostavi pravi utisak:
Percepcija je realnost za svaki biznis, pogotovo za društvene. Često, biznisi izdvajaju jako malo novca za marketing i brending. Ne budite stisnuti i nemojte pokušavati sami da napravite svoj vizuelni identitet. Profesionalno dizajnirana web stranica stvara utisak autoriteta, a vjerujte nam – to je ono što korisnici obožavaju! Profesionalno urađene i editovane fotografije, stvarne priče i profesionalno urađeni kratki videi na društvenim mrežama će vam pomoći da postignete željeni efekat. Ako ih možete izbjeći, ne koristite fotografije sa Stock-a. Često smo svjedoci da različite kompanije, organizacije i drugi, u svrhu uštede novca, sami kreiraju svoje web stranice koje na kraju ostavljaju utisak nekredibiliteta.

4. Odaberite pametno osobe koje će se baviti marketingom
Izaberite osobe koje vam mogu pomoći da lakše pristupite korporacijama i sponzorstvima, također osobe koje imaju već određeni društveni status. Odaberite ljude koji, ne samo da su strastveni u vezi onoga šta rade, ali u isto vrijeme koriste društvene mreže i kanale pri podizanju svijesti o određenim društvenim pitanjima, te imaju mogućnost da vam dovedu potencijalne sponzore. Prije nego što ih zaposlite i dovedete u tim čekirajte njihove društvene mreže.

5. Gradite zajednicu na društvenim mrežama
Umjesto da kupce šaljete da posjete vašu web stranicu, izložite ih uticaju društvenih mreža. Na taj način dobićete veći broj osoba koje vas prate i koje se konstantno angažuju na vašim kanalima komunikacije.

6. Analizirajte troškove – shvatite troškove
Veliki broj preduzeća i organizacija ne koriste pomoć administrativnog menadžera za razumijevanje troškova. Razumijevanje brojeva usko je povezano s marketingom. Što bolje poznaješ brojeve – lakše komunicirate uticaj svakog zarađenog novčića.

Preuzeto sa: Entrepreneur