Socijalno preduzetništvo u povoju: Za svoj džep, ali i društvo u cjelini
U Evropskoj uniji oko 10 odsto svih biznisa posluje po principima socijalne ekonomije. Iz Centra za omladinsku edukaciju, pored ostalog, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.
Donosi zaradu i istovremeno rješava neki društveni problem, u najkraćem to je definicija socijalnog, odnosno društvenog preduzetništva, oblika poslovanja po čijim principima u državama članicama Evropske unije posluje oko 10 odsto pravnih lica.
U Crnoj Gori, međutim, društveno preduzetništvo još je u povoju.
Natalija Bošković iz Centra za omladinsku edukaciju u razgovoru za “Vijesti” pojašnjava da je razlog tome, pored ostalog, jer ne postoji valjana pravna regulativa. Iz te nevladine organizacije, kao vid podrške u tom smislu, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.
Centar za omladinsku edukaciju ove godine preuzeo je i realizaciju programa Social Impact Award, kroz koji mladi u Crnoj Gori već šest godina imaju mogućnost da predstave društveno korisne ideje i dobiju podršku za njihovu realizaciju. Ove godine, među deset finalista koji će u naredna tri mjeseca razvijati svoje ideje su Prezla, osNovčić, „Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida, Accessible Montenegro, Komunumo, Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece, Apopol, Second mall, BioINForming i Igraj.me.
Rješenje za siromaštvo, nezaposlenost…
Socijalno/društveno preduzetništvo, kako je pojasnila Natalija Bošković, dio je socijalne ekonomije i javlja se kada se društveni problemi rješavaju upotrebom preduzetničkih principa.
Ono se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema, kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost…
”Suština društvenog preduzetništva jeste poslovanje koje donosi zaradu, ali istovremeno rješava neki od društvenih problema, bilo da je riječ o zapošljavanju ugroženih društvenih grupa ili rješavanju problema lokalnih zajednica. Utiče na stvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih poslovnih modela i modela upravljanja, razvoja lokalne zajednice, kao i na očuvanje životne sredine i postizanja višeg stepena energetske efikasnosti”, kazala je ona.
Društveno preduzetništvo, kako je rekla, zadovoljava potrebe zaposlenih kao klasično preduzeće.
”To je jedan od razloga zašto je ono održivo. To je krug koji se nikada ne zatvara, koji se širi i čini dobro u svojim lokalnim zajednicama. Nakon što se neki društveni problem identifikuje i nakon što se riješi kroz ovaj model, profit se reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili za neki javni interes. Statistike kažu da ova preduzeća bar polovinu profita treba da ulažu u svoju društvenu misiju. Društveni preduzetnici su dokaz da finansijski uspjeh ne isključuje odgovorno ponašanje prema društvenoj zajednici i životnoj sredini, kao i da društveno koristan cilj može biti uspješan poslovni pokretač”.
Kad je u pitanju Crna Gora, kako je rekla, razvoj takvog načina poslovanja “značajno bi uticao na ostvarenje strateških ciljeva”.
”Posebno društvene kohezije, borbe protiv siromaštva, te posebno važno povećanom zapošljavanju i to najosjetljivijih grupa, kroz integraciju socijalnih ili društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva te socijalnih inovacija. Na svečanom otvaranju Social Impact Award programa održana je panel diskusija ‘Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori – perspektiva i izazovi’. Jedna od poruka jeste da u našoj zemlji postoji veliki broj kreativnih ljudi koji nemaju dovoljno prostora. Zaključci su da su neohodni sistemi podrške za stvaranje strateških partnerstava koji će dovesti do boljeg razvoja preduzetništva, uz akcenat na umrežavanju javnog i civilnog sektora i aktivno multiresorno djelovanje”.
Na istom panelu, kako je rekla, učesnici su bili saglasni da se mladi koji imaju ambiciju da uđu u preduzetničke vode suočavaju s brojnim izazovima, među kojima su: negativan stav prema preduzetništvu, nedovoljno znanje tokom formalnog obrazovanja koje je bitno za preduzetništvo, nedostatak iskustva znanja i kontakata, nedostatak finansijskih sredstava, kao i regulativa s kojom nisu upoznati.
”U Crnoj Gori socijalno/društveno preduzetništvo je tek u fazi povoja, kao relativno nov koncept u socijalnim i ekonomskim djelatnostima. Zbog toga je potrebno intenzivirati aktivnosti na promociji ovog koncepta i njegovog značaja, naročito primjera dobrih praksi i edukaciji mladih”.
Regulativa
Na pitanje da li i kakve prepreke u zakonodavnom smislu postoje u Crnoj Gori za socijalno preduzetništvo, ona je kazala da “mnoga strateška dokumenta prepoznaju nedostatak brojnih regulativa”, poput Nacionalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2016-2020. godine.
”Ona ukazuje da naša zemlja nema razvijen koncept ili strategiju razvoja društvenog preduzetništva, te uočava potrebu za sprovođenjem analize postojećeg stanja u vezi s društvenim preduzetništvom u Crnoj Gori (zakonodavni okvir, institucionalni okvir, mapiranje i potencijali društvenog preduzetništva). Uočljiv je nedostatak zakonske regulative koja definiše tipove organizacija socijalne ekonomije, njihov postupak osnivanja, registracije, rad, finansiranje… Nažalost, ne postoji ni odgovarajući strateški plan razvoja društvenog preduzetništva, a neophodno je donijeti i Nacionalnu strategiju za razvoj socijalne ekonomije, koju će pratiti jasan Akcioni plan i umrežavanje svih ključnih aktera koji su uključeni u proces”.
Nadogradnja i dalji razvoj te oblasti, dodaje ona, treba da predstavlja izrada Strategije razvoja društvenog preduzetništva.
”Odnosno uspostavljanja ključnog strateškog okvira za razvoj ove oblasti. Neophodno je usvojiti poseban Zakon o društvenom preduzetništvu, kojim bi se ponudila jasna definicija i kriterijumi za identifikovanje društvenih preduzeća, te predvidjele odgovarajuće olakšice za njihov rad. Društvena preduzeća koja posluju u Crnoj Gori većinom su osnovana u formi nevladinih organizacija, dok je vrlo mali broj onih koja su osnovana u formi društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Međutim, društveno preduzeće nije NVO koja je neprofitna organizacija, a nije ni d.o.o, tako da treba raditi na donošenju Zakona o društvenom preduzetništvu, koje će umnogome olakšati stvari i načine za podršku mladim i kreativnim ljudima”.
Da bi se društveno preduzetništvo u Crnoj Gori razvilo, kako je dodala, od velikog značaja bili bi propisi koji bi regulisali proces registrovanja takvog preduzeća, kako bi omogućili da neprivredne organizacije mogu da obavljaju privrednu djelatnost kako bi ostvarili razne ciljeve.
Trebalo bi, navodi, omogućiti i da se društvena preduzeća finansiraju iz državnog i opštinskog budžeta, prihoda ostvarenog privrednom djelatnošću, donacija…
”Mnoga istraživanja za razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori ukazuju da je neophodno obezbijediti stručnu podršku društvenim preduzećima u Crnoj Gori, prostornu podršku ovim preduzećima u Crnoj Gori, podsticati povezivanje društvenih preduzeća s preduzećima koja njeguju društveno-odgovornu praksu, podsticati umrežavanje s društvenim preduzećima iz regiona i Evrope, pospješiti istraživanja iz ove oblasti koja bi poslužila kao osnov za izradu odgovarajućeg zakonodavnog i strateškog okvira za razvoj ovog koncepta”.
Podrška kroz SIA program
Kao podrška konceptu društvenog preduzetništva, u Crnoj Gori se od 2016. realizuje program Social Impact Award.
”Projekat SIA, prije svega, osmišljen je u cilju podizanja svijesti o društvenom preduzetništvu među mladima, edukacije i unapređenja njihovih znanja i vještina, podrške idejama koje imaju potencijal za realizaciju i pozitivan društveni uticaj. Takođe, ideja je i kreiranje zajednice, mikro eko-sistema među njima, koji će podsticati jedne druge da istraju u svojim zamislima i kreiraju promjene u svojim zajednicama”, pojašnjava Natalija Bošković.
Centar za omladinsku edukaciju ove godine prvi put je i preuzeo realizaciju SIA i, kako su kazali, s partnerima će u narednom periodu raditi na afirmaciji društvenog preduzetništva i podizanju svijesti o značaju socijalne ekonomije i tog vida preduzetništva.
”Ali i zagovarati da se donesu ključne zakonske regulative koje bi potpomogle da se stvori povoljnije poslovno okruženje za razvoj društvenih preduzeća u Crnoj Gori. Primjera radi, Srbija je prepoznala ovu problematiku i u februaru ove godine donijela Zakonsku regulativu kako bi pospješila razvoj društvenog preduzetništva u zemlji”.
Od prvih dana SIA, podsjetila je ona, svoje ideje za društvene biznise kroz taj program prijavilo je više od 150 timova, sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Social Impact Award u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.
Ove godine NVO Centar za omladinsku edukaciju program Social Impact Award (SIA) realizuje uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.
U ovom ciklusu, uz podršku preko 50 mentora, u više od 15 crnogorskih gradova, realizovano je više od 20 besplatnih edukativnih aktivnosti. Timovi su osmislili 54 draft ideje, 33 ideje su konačne i u skladu s traženim kriterijumima.Odabrano je i 10 finalista koji će u narednom periodu dobiti stručnu pomoć mentora i raditi na ličnom i profesionalnom razvoju, kao i na razvoju predloženih ideja.
Evropska komisija usvojila je u oktobru 2011. Inicijativu za društveno poslovanje (Social Business Initiative).
Prema podacima sa vebsajta EK, u Evropskoj uniji 2,8 miliona pravnih subjekata (oko 10 odsto svih biznisa u EU), sa oko 13,6 miliona zaposlenih (6,2% radnog stanovništva EU), posluju po principima socijalne ekonomije.
Šta s otpadom, cipele za slabovide, o istoriji kroz igru…
Prezla
Tim “Prezla” bavi se rješavanjem pitanja otpada hrane i zagađenja okoline koji taj otpad uzrokuje, razvijanjem platforme/aplikacije koja će omogućiti restoranima, hotelima i prodavnicama da višak dnevne ponude i hranu kojoj ističe rok trajanja, proda po povoljnijoj cijeni.
Članovi tima: Jovana Čađenović, Dragana Vujović i Tamara Stanić
Osnovčić
Oni se bave rješavanjem nedovoljne finansijske pismenosti kod djece. Na zabavan način kroz “gejmifikovanu” aplikaciju žele da podstaknu djecu da olakšaju buduće odluke o potrošnji, štednji, organizaciji i boljem i optimizovanijem razmišljanju o novcu.
Članovi tima: Andrija Orešković, Veselin Lazarević i Mathea Aragović
„Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida
”Shoesse” se bavi proizvodnjom pametnih cipela za osobe sa potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. U njima bi se nalazili ultrazvučni senzori koji detektuju predmete u okolini, poput stepenica, kanti ili dolaznih ljudi i upozoravaju ih putem vibracije. Zahvaljujući ovom proizvodu slijepe i slabovide osobe mogu slobodno da se kreću.
Autorka: Maša Stanić
Accessible Montenegro
Aplikacija za mobilne telefone na kojoj će biti prikazane sve lokacije koje su pristupačne za osobe s invaliditetom. Pod lokacijama se podrazumijevaju ugostiteljski objekti, hotelski i privatni smještaj, turističke atrakcije, kulturne ustanove…
Članovi tima: Jelena Jovanović i Admir Skenderi
Komunumo
U cilju rješavanja ključnih problema s kojima se suočavaju migranti u Crnoj Gori/zemlji domaćina, ideja je da se razvije platforma koja uključuje veb stranicu za učenje maternjeg jezika Crne Gore/države domaćina i mobilnu aplikaciju, kao i digitalni ispit za ocjenjivanje znanja jezika.
Članovi tima: Milica Dedić, Zoran Mastilović i Mladen Ćulafić
Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece
Ideja je zasnovana na godinama primjerenom informisanju o različitostima u mentalnom funkcionisanju djece putem slikovnica, a djeca će ovim putem razviti pozitivnu sliku o sebi i osjećaj pripadnosti uprkos svojim poteškoćama.
Članovi tima: Ana Saveljić i Luka Radulović
Apopol
Ideja je spriječiti povećan broj uginuća pčela usljed naglih vremenskih promjena, kao i pospješiti usporen pčelinji rast i razvoj. Cilj je očuvati pčele koje su od izuzetne važnosti ljudskom rodu, kao i promovisati pčelarstvo.
Članovi tima: Vasilija Leković, Elena Vemić, Emina Zlatanić, Jelena Savičić
Second mall
Second mall predstavlja “online” tržni centar na kojem će svi korisnici biti u mogućnosti da otvore svoj profil (mini prodavnicu) putem koje će prodavati korišćenu garderobu kako bi na taj način primarno čuvali životnu sredinu.
Članovi tima: Jelena Rakčević i Teodora Brajević
BioINForming
Pružanje besplatnih obrazovnih sadržaja iz bioinformatike zainteresovanim mladim studentima iz svih društvenih sredina. Mentorstvom nove generacije bioinformatičara žele da promovišu inovacije i ekonomski razvoj u Crnoj Gori.
Članovi tima: Katarina Elez, Selle Bandstra i Marco Anteghini
Igraj.me
Kroz zabavno-edukativnu igricu s tematikom Crne Gore i svih njenih opština žele da pomognu kako djeci, tako i odraslima da uče o istoriji i kulturi naše države.
Članovi tima: Sofija Milić, Valentina Alorić i Suzana Mazalica
Izvor: Vijesti
Autorkinja teksta: Damira Kalač
Biramo SIA finaliste! :)
Prethodna tri mjeseca vrijedno smo radili na promociji najvećeg evropskog programa podrške društvenom preduzetništvu mladih, Nagradi za društvene promjene (Social Impact Award -SIA). Fokus svih aktivnosti bio je na afirmaciji društvenog preduzetništva u zemlji, edukaciji mladih na polju inovacija i prilikama koje ono omogućava, kako na domaćem tako i na internacionalnom nivou.
U sklopu projekta, mladima smo omogućili preko 20 besplatnih edukativnih aktivnosti u više od 15 crnogorskih gradova. U ovoj važnoj misiji – podršku nam je pružilo preko 50 eksternih eksperata iz raznih oblasti i to u različitim ulogama – kao radioničari, mentori, ocjenjivači ideja i žiri tim. Raduje nas činjenica da su mladi prepoznali naš trud, a u okviru naše platforme prijavljeno je 126 učesnika koji su se u okviru različitih timova registrovali na našu platformu.
Ukupno – osmislili su 54 draft ideje, od čega su 33 konačne i u skladu sa traženim kriterijumima.
Težak zadatak očekuje naš stručni tim koji će na osnovu različitih parametara: inovativnosti, stepena društvenog uticaja i izvodljivosti odabrati 10 SIA finalista. Oni će imati priliku da u naredna tri mjeseca sa svojim mentorima rade na razvoju svojih društvenih ideja u NEST coworking prostoru.
Svojom profesionalnošću i vođeni dugogodišnjim iskustvom u ovom procesu pomoći će nam: Anja Grabovica, saradnica menadžera za upravljanje projektima u Tehnopolisu, Bojan Tešić, CTO i suosnivač UHURA Solutions-a, Ivana Srećković, generalna menadžerka u NEST Coworking, Batrić Krvavac, suosnivač MedPack-a, Jelena Fuštić, izvršna direktorica u NVO “Forum MNE”, Petar Sekulić, suosnivač BeBeep-a i Edina Osmanović, izvršna direktorica WithMe startup kompanije.
U daljem tekstu možete pronaći kratke biografije:
Anja Grabovica (saradnica menadžera za upravljanje projektima u Tehnopolisu)
Diplomirani je specijalista Fakulteta političkih nauka i ima višegodišnje iskustvo u vođenju međunarodnih, regionalnih i nacionalnih projekata, posebno u ekosistemu razvoja preduzetništva. Poseduje iskustvo u vođenju projekata finansiranih od strane Evropske unije, GIZ-a, UNDP-a, Svjetske banke, Ambasade SAD, projekata finansiranih kroz nacionalne grant šeme. Takođe, ima iskustvo u radu sa poslovnim sektorom i pisanju i implementaciji projekata, mapiranju nacionalnih fondova, mapiranju nacionalnih partnera, prikupljanju podataka o inovacionom ekosistemu i start-up zajednici, itd. Takođe, Anja je bila mlađi ekspert, u okviru teme Fund Mapping, od EU4Tech program.
Bojan Tešić (suosnivač i CTO startup-a UHURA Solutions)
Bojan Tešić je suosnivač i CTO startup-a UHURA Solutions, sa sjedištem u Londonu i razvojnim centrom u Podgorici, koja je do sada dobila 2.6 miliona dolara investicija od američkog fonda i akceleratora Techstars, britanske banke Barclays i fondova SuperSeed,Newable i South Central Ventures. Uhura Solutions koristi vještačku inteligenciju kako bi ubrzala i digitalizovala procese u bankama, finansijskim kompanijama. Fokusirana je na razvoj sistema zasnovanih na vještačkoj inteligenciji korišćenjem tehnologija poput natural language processing i image processing.
Ivana Srećković (generalna menadžerka NEST Coworking prostora)
Ivana je generalna menadžerka NEST Coworking prostora u Podgorici. Ona je iskusan specijalista za medije sa dokazanom istorijom u rada u medijima, odnosima sa javnošću i marketingu. Posjeduje vještine u vođenju društvenih mreža, upravljanju događajima i projektima, novinarstvu, javnom nastupum odnosima sa medijima i zaštiti ljudskih prava. Bivši je vlasnik licence i organizator TEDx Podgorica događaja.
Batrić Krvavac (suosnivač MedPack startup-a)
Batrić posjeduje ogromno iskustvo u ICT sektoru i svoju ekspertizu je iskoristio na polju razvoja startups. U poslednjih godinu dana radi na razvoju dvije ideje iz oblasti zdravstva i aktivan je član lokalne inovativne zajednice. Kreirao je aplikaciju i pametnu kutiju za ljekove, koja ima za cilj pridržavanje pravilnoj terapiji i time utiče na dugoročno povećanje kvaliteta života pacijenata.
Jelena Fuštić (izvršna direktorica u NVO Forum MNE)
Ona je socijalna radnica i licencirana omladinska aktivistkinja. Kroz praksu, a kasnije i stručno osposobljavanje u Forumu MNE zavoljela je omladinski rad i neformalan vid obrazovanja, uvidjevši mnogobrojne mogućnosti upotrebe znanja i vještina iz svoje profesije u svakodnevnom radu sa mladima.
Svoje trenerske sposobnosti je usavršavala učestvujući u različitim treninzima i radionicima, koordinušući regionalne i nacionalne projekte i kao sertifikovani trener na programu Servisnog učenja. Završila je program andragoškog osposobljavanja, alumnista je Caux Scholars programa i autorka priručnika “Servisno učenje u Crnoj Gori“. Menadžerka je regionalnog projekta za zapošljivost mladih i članica radne grupe za uvođenje programa “Garancija za mlade”. Motiviše je rad sa mladim ljudima i mogućnosti stalnog učenja sa njima ali i od njih.
Petar Sekulić (suosnivač i tehnički direktor BeBeep-a)
Petar je završio magistarske studije na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, smjer Računarske nauke. Ima preko 6 godina iskustva u oblasti Data Science-a i mašinskog učenja. Suosnivač je BeBeep startup-a, koji predstavlja „carpooling“ platformu koja omogućava korisnicima jednostavniji i udobniji prevoz, kao i uštedu novca na međugradskim putovanjima, tako što će podijeliti troškove (benzina i putarina) sa jednim ili više drugih korisnika.
Edina Osmanović (izvršna direktorica WithMe startup-a)
Edina Osmanović je ekonomistkinja, preduzetnica i građanska aktivistkinja. U toku svojih studija bila je dio velikog broja nacionalnih i internacionalnih treninga, konferencija, škola, u oblasti ekonomije, psihologije, demokratije, ljudskih prava, preduzetništva, omladinske politike i sl. Preduzetništvom se počela baviti još od srednjoškolskih dana i bila je polaznica velikog broja startap takmičenja u zemlji i inostranstvu. Edina govori 5 stranih jezika i izvršna je direktorica WithMe startup kompanije.
U prethodnom periodu predstavili smo 10 mentora koji će biti zaduženi za dalji rast i razvoj ideja i takmičara u narednom periodu, a već 28. juna, projektni tim će predstaviti 10 finalnih ideja koje prolaze u dalje takmičenje, odabranih od strane ovog stručnog tima.
Najava: Edukativne radionice u Budvi, Kotoru i Baru
Pozivamo sve mlade ljude starosne dobi od 15 do 30 godina, koji žive u južnoj regiji Crne Gore da se prijave i prisustvuju edukativnim radionicama, u okviru kojih će dobiti neophodnu edukaciju, alate i kontakte, na osnovu kojih mogu započeti proces kreiranja ideja i učestvovati u Javnom pozivu za najbolje ideje, za koji je omogućen nagradni fond od 4.500 eura.
Prva tri jednodnevna događaja će se održati od 12-14. aprila, a dobrodošli su svi mladi ljudi sa idejom ili bez nje 🙂
Raspored radionica je u daljem tekstu:
12. april – Omladinski klub (TQ Plaza), Budva (17:30-19:30)
Radionica pod nazivom „Generisanje ideja“ ima za cilj edukaciju mladih ljudi o društvenom preduzetništvu i pruža ti praktična znanja kako da kreiraš ideje za rješavanje društvenih izazova, a imaćeš priliku i da upoznaš nove kolege!
Predavač je Ilija Kaluđerović, izvršni direktor NEST Coworking u Podgorici.
13. april – Press sala KC „Nikola Đurković“, Kotor (17:30-19:30)
Radionica pod nazivom „Modelovanje uticaja“ je nastavak radionice Generisanje ideja, a bavimo se pitanjima društvenih inovacija, društvenog uticaja i koji su mogući načini da se on postigne.
Predavač je mr Radivoje Drobnjak, programski menadžer Naučno tehnološkog parka Crne Gore.
14. april – Opštinska sala, Bar (17:30-19:30)
Radionica pod nazivom „Laboratorija ideja“ ti pomaže da struktuiraš svoje ideje i definišeš sve neophodne korake za društveni projekat. Razvijaćemo grube start-up ideje u održive poslovne modele.
Predavač je Uroš Bulatović, izvršni direktor Unije mladih preduzetnika Crne Gore.
Ljubazno te molimo da popuniš prijavni formular i prijaviš se za radionice i učestvuješ u ovom sjajnom programu 🙂
Zahvaljujemo se lokalnim samoupravama i omladinskim servisima u Budvi, Kotoru i Baru koji su partneri SIA programa na lokalnom nivou.
Sve informacije o SIA Programu, rokovima za prijave i ostale informacije možeš pronaći na linku.
© 2009-2023, SIA Social Impact Award gemeinnützige GmbH ® Imprint Privacy policy
Almost there
You need to register in order to submit your bulletin & vote.
We care about your privacy.
Read Privacy Policy .