• Socijalno preduzetništvo u povoju: Za svoj džep, ali i društvo u cjelini

    U Evropskoj uniji oko 10 odsto svih biznisa posluje po principima socijalne ekonomije. Iz Centra za omladinsku edukaciju, pored ostalog, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.

    Donosi zaradu i istovremeno rješava neki društveni problem, u najkraćem to je definicija socijalnog, odnosno društvenog preduzetništva, oblika poslovanja po čijim principima u državama članicama Evropske unije posluje oko 10 odsto pravnih lica.

    U Crnoj Gori, međutim, društveno preduzetništvo još je u povoju.

    Natalija Bošković iz Centra za omladinsku edukaciju u razgovoru za “Vijesti” pojašnjava da je razlog tome, pored ostalog, jer ne postoji valjana pravna regulativa. Iz te nevladine organizacije, kao vid podrške u tom smislu, predlažu donošenje Zakona o društvenom preduzetništvu.

    Centar za omladinsku edukaciju ove godine preuzeo je i realizaciju programa Social Impact Award, kroz koji mladi u Crnoj Gori već šest godina imaju mogućnost da predstave društveno korisne ideje i dobiju podršku za njihovu realizaciju. Ove godine, među deset finalista koji će u naredna tri mjeseca razvijati svoje ideje su Prezla, osNovčić, „Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida, Accessible Montenegro, Komunumo, Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece, Apopol, Second mall, BioINForming i Igraj.me.

    Rješenje za siromaštvo, nezaposlenost…

    Socijalno/društveno preduzetništvo, kako je pojasnila Natalija Bošković, dio je socijalne ekonomije i javlja se kada se društveni problemi rješavaju upotrebom preduzetničkih principa.

    Ono se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema, kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost…

    ”Suština društvenog preduzetništva jeste poslovanje koje donosi zaradu, ali istovremeno rješava neki od društvenih problema, bilo da je riječ o zapošljavanju ugroženih društvenih grupa ili rješavanju problema lokalnih zajednica. Utiče na stvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih poslovnih modela i modela upravljanja, razvoja lokalne zajednice, kao i na očuvanje životne sredine i postizanja višeg stepena energetske efikasnosti”, kazala je ona.

    Društveno preduzetništvo, kako je rekla, zadovoljava potrebe zaposlenih kao klasično preduzeće.

    ”To je jedan od razloga zašto je ono održivo. To je krug koji se nikada ne zatvara, koji se širi i čini dobro u svojim lokalnim zajednicama. Nakon što se neki društveni problem identifikuje i nakon što se riješi kroz ovaj model, profit se reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili za neki javni interes. Statistike kažu da ova preduzeća bar polovinu profita treba da ulažu u svoju društvenu misiju. Društveni preduzetnici su dokaz da finansijski uspjeh ne isključuje odgovorno ponašanje prema društvenoj zajednici i životnoj sredini, kao i da društveno koristan cilj može biti uspješan poslovni pokretač”.

    Kad je u pitanju Crna Gora, kako je rekla, razvoj takvog načina poslovanja “značajno bi uticao na ostvarenje strateških ciljeva”.

    ”Posebno društvene kohezije, borbe protiv siromaštva, te posebno važno povećanom zapošljavanju i to najosjetljivijih grupa, kroz integraciju socijalnih ili društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva te socijalnih inovacija. Na svečanom otvaranju Social Impact Award programa održana je panel diskusija ‘Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori – perspektiva i izazovi’. Jedna od poruka jeste da u našoj zemlji postoji veliki broj kreativnih ljudi koji nemaju dovoljno prostora. Zaključci su da su neohodni sistemi podrške za stvaranje strateških partnerstava koji će dovesti do boljeg razvoja preduzetništva, uz akcenat na umrežavanju javnog i civilnog sektora i aktivno multiresorno djelovanje”.

    Na istom panelu, kako je rekla, učesnici su bili saglasni da se mladi koji imaju ambiciju da uđu u preduzetničke vode suočavaju s brojnim izazovima, među kojima su: negativan stav prema preduzetništvu, nedovoljno znanje tokom formalnog obrazovanja koje je bitno za preduzetništvo, nedostatak iskustva znanja i kontakata, nedostatak finansijskih sredstava, kao i regulativa s kojom nisu upoznati.

    ”U Crnoj Gori socijalno/društveno preduzetništvo je tek u fazi povoja, kao relativno nov koncept u socijalnim i ekonomskim djelatnostima. Zbog toga je potrebno intenzivirati aktivnosti na promociji ovog koncepta i njegovog značaja, naročito primjera dobrih praksi i edukaciji mladih”.

    Regulativa

    Na pitanje da li i kakve prepreke u zakonodavnom smislu postoje u Crnoj Gori za socijalno preduzetništvo, ona je kazala da “mnoga strateška dokumenta prepoznaju nedostatak brojnih regulativa”, poput Nacionalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2016-2020. godine.

    ”Ona ukazuje da naša zemlja nema razvijen koncept ili strategiju razvoja društvenog preduzetništva, te uočava potrebu za sprovođenjem analize postojećeg stanja u vezi s društvenim preduzetništvom u Crnoj Gori (zakonodavni okvir, institucionalni okvir, mapiranje i potencijali društvenog preduzetništva). Uočljiv je nedostatak zakonske regulative koja definiše tipove organizacija socijalne ekonomije, njihov postupak osnivanja, registracije, rad, finansiranje… Nažalost, ne postoji ni odgovarajući strateški plan razvoja društvenog preduzetništva, a neophodno je donijeti i Nacionalnu strategiju za razvoj socijalne ekonomije, koju će pratiti jasan Akcioni plan i umrežavanje svih ključnih aktera koji su uključeni u proces”.

    Nadogradnja i dalji razvoj te oblasti, dodaje ona, treba da predstavlja izrada Strategije razvoja društvenog preduzetništva.

    ”Odnosno uspostavljanja ključnog strateškog okvira za razvoj ove oblasti. Neophodno je usvojiti poseban Zakon o društvenom preduzetništvu, kojim bi se ponudila jasna definicija i kriterijumi za identifikovanje društvenih preduzeća, te predvidjele odgovarajuće olakšice za njihov rad. Društvena preduzeća koja posluju u Crnoj Gori većinom su osnovana u formi nevladinih organizacija, dok je vrlo mali broj onih koja su osnovana u formi društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Međutim, društveno preduzeće nije NVO koja je neprofitna organizacija, a nije ni d.o.o, tako da treba raditi na donošenju Zakona o društvenom preduzetništvu, koje će umnogome olakšati stvari i načine za podršku mladim i kreativnim ljudima”.

    Da bi se društveno preduzetništvo u Crnoj Gori razvilo, kako je dodala, od velikog značaja bili bi propisi koji bi regulisali proces registrovanja takvog preduzeća, kako bi omogućili da neprivredne organizacije mogu da obavljaju privrednu djelatnost kako bi ostvarili razne ciljeve.

    Trebalo bi, navodi, omogućiti i da se društvena preduzeća finansiraju iz državnog i opštinskog budžeta, prihoda ostvarenog privrednom djelatnošću, donacija…

    ”Mnoga istraživanja za razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori ukazuju da je neophodno obezbijediti stručnu podršku društvenim preduzećima u Crnoj Gori, prostornu podršku ovim preduzećima u Crnoj Gori, podsticati povezivanje društvenih preduzeća s preduzećima koja njeguju društveno-odgovornu praksu, podsticati umrežavanje s društvenim preduzećima iz regiona i Evrope, pospješiti istraživanja iz ove oblasti koja bi poslužila kao osnov za izradu odgovarajućeg zakonodavnog i strateškog okvira za razvoj ovog koncepta”.

    Podrška kroz SIA program

    Kao podrška konceptu društvenog preduzetništva, u Crnoj Gori se od 2016. realizuje program Social Impact Award.

    ”Projekat SIA, prije svega, osmišljen je u cilju podizanja svijesti o društvenom preduzetništvu među mladima, edukacije i unapređenja njihovih znanja i vještina, podrške idejama koje imaju potencijal za realizaciju i pozitivan društveni uticaj. Takođe, ideja je i kreiranje zajednice, mikro eko-sistema među njima, koji će podsticati jedne druge da istraju u svojim zamislima i kreiraju promjene u svojim zajednicama”, pojašnjava Natalija Bošković.

    Centar za omladinsku edukaciju ove godine prvi put je i preuzeo realizaciju SIA i, kako su kazali, s partnerima će u narednom periodu raditi na afirmaciji društvenog preduzetništva i podizanju svijesti o značaju socijalne ekonomije i tog vida preduzetništva.

    ”Ali i zagovarati da se donesu ključne zakonske regulative koje bi potpomogle da se stvori povoljnije poslovno okruženje za razvoj društvenih preduzeća u Crnoj Gori. Primjera radi, Srbija je prepoznala ovu problematiku i u februaru ove godine donijela Zakonsku regulativu kako bi pospješila razvoj društvenog preduzetništva u zemlji”.

    Od prvih dana SIA, podsjetila je ona, svoje ideje za društvene biznise kroz taj program prijavilo je više od 150 timova, sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Social Impact Award u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.

    Ove godine NVO Centar za omladinsku edukaciju program Social Impact Award (SIA) realizuje uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

    U ovom ciklusu, uz podršku preko 50 mentora, u više od 15 crnogorskih gradova, realizovano je više od 20 besplatnih edukativnih aktivnosti. Timovi su osmislili 54 draft ideje, 33 ideje su konačne i u skladu s traženim kriterijumima.Odabrano je i 10 finalista koji će u narednom periodu dobiti stručnu pomoć mentora i raditi na ličnom i profesionalnom razvoju, kao i na razvoju predloženih ideja.

    Evropska komisija usvojila je u oktobru 2011. Inicijativu za društveno poslovanje (Social Business Initiative).

    Prema podacima sa vebsajta EK, u Evropskoj uniji 2,8 miliona pravnih subjekata (oko 10 odsto svih biznisa u EU), sa oko 13,6 miliona zaposlenih (6,2% radnog stanovništva EU), posluju po principima socijalne ekonomije.

    Šta s otpadom, cipele za slabovide, o istoriji kroz igru…

    Prezla

    Tim “Prezla” bavi se rješavanjem pitanja otpada hrane i zagađenja okoline koji taj otpad uzrokuje, razvijanjem platforme/aplikacije koja će omogućiti restoranima, hotelima i prodavnicama da višak dnevne ponude i hranu kojoj ističe rok trajanja, proda po povoljnijoj cijeni.

    Članovi tima: Jovana Čađenović, Dragana Vujović i Tamara Stanić

    Osnovčić

    Oni se bave rješavanjem nedovoljne finansijske pismenosti kod djece. Na zabavan način kroz “gejmifikovanu” aplikaciju žele da podstaknu djecu da olakšaju buduće odluke o potrošnji, štednji, organizaciji i boljem i optimizovanijem razmišljanju o novcu.

    Članovi tima: Andrija Orešković, Veselin Lazarević i Mathea Aragović

    „Shoesse“ – cipele za osobe s potpunim i djelimičnim oštećenjem vida

    ”Shoesse” se bavi proizvodnjom pametnih cipela za osobe sa potpunim i djelimičnim oštećenjem vida. U njima bi se nalazili ultrazvučni senzori koji detektuju predmete u okolini, poput stepenica, kanti ili dolaznih ljudi i upozoravaju ih putem vibracije. Zahvaljujući ovom proizvodu slijepe i slabovide osobe mogu slobodno da se kreću.

    Autorka: Maša Stanić

    Accessible Montenegro

    Aplikacija za mobilne telefone na kojoj će biti prikazane sve lokacije koje su pristupačne za osobe s invaliditetom. Pod lokacijama se podrazumijevaju ugostiteljski objekti, hotelski i privatni smještaj, turističke atrakcije, kulturne ustanove…

    Članovi tima: Jelena Jovanović i Admir Skenderi

    Komunumo

    U cilju rješavanja ključnih problema s kojima se suočavaju migranti u Crnoj Gori/zemlji domaćina, ideja je da se razvije platforma koja uključuje veb stranicu za učenje maternjeg jezika Crne Gore/države domaćina i mobilnu aplikaciju, kao i digitalni ispit za ocjenjivanje znanja jezika.

    Članovi tima: Milica Dedić, Zoran Mastilović i Mladen Ćulafić

    Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece

    Ideja je zasnovana na godinama primjerenom informisanju o različitostima u mentalnom funkcionisanju djece putem slikovnica, a djeca će ovim putem razviti pozitivnu sliku o sebi i osjećaj pripadnosti uprkos svojim poteškoćama.

    Članovi tima: Ana Saveljić i Luka Radulović

    Apopol

    Ideja je spriječiti povećan broj uginuća pčela usljed naglih vremenskih promjena, kao i pospješiti usporen pčelinji rast i razvoj. Cilj je očuvati pčele koje su od izuzetne važnosti ljudskom rodu, kao i promovisati pčelarstvo.

    Članovi tima: Vasilija Leković, Elena Vemić, Emina Zlatanić, Jelena Savičić

    Second mall

    Second mall predstavlja “online” tržni centar na kojem će svi korisnici biti u mogućnosti da otvore svoj profil (mini prodavnicu) putem koje će prodavati korišćenu garderobu kako bi na taj način primarno čuvali životnu sredinu.

    Članovi tima: Jelena Rakčević i Teodora Brajević

    BioINForming

    Pružanje besplatnih obrazovnih sadržaja iz bioinformatike zainteresovanim mladim studentima iz svih društvenih sredina. Mentorstvom nove generacije bioinformatičara žele da promovišu inovacije i ekonomski razvoj u Crnoj Gori.

    Članovi tima: Katarina Elez, Selle Bandstra i Marco Anteghini

    Igraj.me
    Kroz zabavno-edukativnu igricu s tematikom Crne Gore i svih njenih opština žele da pomognu kako djeci, tako i odraslima da uče o istoriji i kulturi naše države.

    Članovi tima: Sofija Milić, Valentina Alorić i Suzana Mazalica

     

    Izvor: Vijesti

    Autorkinja teksta: Damira Kalač

  • Mladima treba dati šansu dok su mladi

    U okviru ceremonije otvaranja Social Impact Award Crna Gora koja se održala u Hotelu Hilton u Podgorici održane su dvije panel diskusije.

    Panel diskusiju pod nazivom “Uticaj društvenog preduzetništva na kreiranje novih društvenih standarda” započela je izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo Anica Maja Boljević, koja je govoreći o djelatnostima svoje fondacije kazala da je fondacija, iako možda nedovoljno vidljiva, u prethodnim godinama uspjela da sa dva miliona eura podrži veliki broj projekata, ali da je od najvećeg značaja pružanje podrške mladim preduzetnicima.

    “Mi uvijek prioritizujemo mlade sa biznis idejama, i vjerujem da do promjena ne može doći ukoliko ne podržavamo mlade ljude”, poručila je Boljević.

    Menadžer za programske aktivnosti Naučno – tehnološkog parka Crne Gore Radivoje Drobnjak, kazao je da je bez principa društveno-odgovornog poslovanja nemoguće odgovoriti bilo kakvim inovacijama. On je kazao da u Crnoj Gori postoji veliki broj kreativnih ljudi koji nemaju dovoljno prostora. “Baviti se preduzetništvom je teško, a inovacijama još teže”, kazao je on uz poruku da je za preduzetništvo od velikog značaja edukacija.

    “Mi funkcionisemo u složenom sistemu, ali jedina nada je ova ideja preduzetništva. Mi funkcionišemo na maloj teritoriji i malom tržištu, i imamo svijest koja još uvijek nije probila plafon koji je potreban, ali je iz godine u godinu primjetno da se mikro i mali preuzetnici sve više uključuju u projekte. Mi ne možemo očekivati da mikro preduzeća ulažu sredstva ali mogu da mijenjaju svijest”, poručio je on.

    Menadžerka eksternih komunikacija Mileva Seratlić ispred kompanije Coca Cola HBC Srbija i Crna Gora, primijetila da se u velikoj mjeri koncept društvene odgovornosti premješta na nešto širu održivost.

    “U našoj kompaniji sve se više govori o održivosti i razvoju, odnosno šta treba da uradimo da bi ona poslovala i u budućnosti”, kazala je ona i dodala da su društvena preduzeća “mnogo fleksibilnija od korporacija i od vlada u rješavanju izazova”, što je kako kaže njihova ključna prednost na tržistu rada, jer mnogo brže mogu da riješe neke izazove.

    Kazala je i da oni nisu tu samo da kreiraju radna mjesta  već je cilj i da riješe neke od problema sa kojima se zajednica suočava.

    Savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore Filip Lazović naveo je da kompanije koje su u dobroj situaciji nerijetko znaju da stave javni interes ispred privatnog.

    “Recimo kada je počela pandemija vidjeli smo kako se odazvao realni sektor. To je bilo za ponos ne samo nas nego svakog građanina, da postoji solidarnost. Vidimo da aktivnosti koje imaju oznaku društveno odgovornog poslovanja su sve aktivnije u raznim oblastima”, kazao je on. Kako je kazao, najveći broj mladih sebe vidi u državnoj upravi, a “to nije dobro, mi moramo da ih privučemo u vode preduzetništva”, poručio je on.

    Kako tvrdi, “postoje privrednici koji koriste višak kapitala da se oduže zajednici i mogao bi se povećati uticaj države, koja bi poslodavce i privrednike koji su društveno odgovorni mogla više uvažiti”.

    Druga panel diskusija, pod nazivom “Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori – perspektiva i izazovi”, okupila je nekoliko govornika.

    Samostalna savjetnica u Upravi za sport i mlade, Snežana Ivanović kazala je da se društveno odgovorno djelovanje prepoznaje kao djelovanje sa ciljem koji je u osnovi filantropski.

    Kako je navela, neohodni su sistemi podrške za stvaranje strateških partnerstava koji će dovesti do boljeg razvoja preduzetništva, uz akcenat na umrežavanju javnog i civilnog sektora, i aktivno multiresorno djelovanje.

    Izvršna direktorica Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj Dragana Radević kazala je da je za preduzetništvo veoma bitan ambijent bez ograničenja u kojem će ljudi dobiti podršku. “Moje iskustvo je da mi pravimo neke cikluse, napravimo napredak pa se vratimo na početak i to je neizbježno. Najvažnije je da iz svih ciklusa izvlačimo lekcije” kazala je ona.

    Dodala je i da je Crna Gora, kada je riječ o društvenom preduzetništvu u embrionalnoj fazi, i da je neophodno više inicijativa poput SIA, jer je potencijal ogroman.

    “Kroz razne ad hock inicijative imamo mogućnost da te organizacije steknu vještine za rad, znanja i opremu”, kazala je ona ali je navela i da se postavlja pitanje  održivosti tih servisa. Navela  je i da svi projekti i inicijative vezane za društveni aktivizam doprinose razvijanju preduzetništva kod mladih ljudi.

    Prema njenim riječima, mladi ljudi koji imaju ambiciju da uđu u preduzetničke vode suočavaju se sa brojnim izazovima: negativan stav prema preduzetništvu, nedovoljno znanje tokom formalnog obrazovanja koje su bitne za preduzetništvo, nedostatak iskustva znanja  i kontakata, nedostatak finansijskih sredstava, regulativa sa kojom nisu upoznati…

    Izvršni direktor Unije mladih poslodavaca Uroš Bulatović, pozvao je mlade ljude da se više aktiviraju, kazavši da “nemamo vremena da se inicijative dese same od sebe”.nOn je  u svom obraćanju fokus stavio na pitanje održivosti preduzeća, ukazavši na nemali broj izazova koji se mogu naći na tom putu.

    “Mi moramo da vodimo računa kako da motivišemo mlade ljude koji se bave preduzetništvom. Oni moraju da vide da preduzetništvo može biti održivo pa onda da formiraju nešto za doprinos zajednici”, tvrdi on, naglašavajući neophodnost sistema podrške.

     “Moramo da se usudimo da vjerujemo u mlade. Treba da odlučimo a ćemo da damo šansu mladima dok su mladi”, poručio je Bulatović.

    Koordinatorka SIA programa u Sloveniji, Nika Stegovac, kazala je da je put u preduzetništvo karijerna opcija, i da mladi ljudi treba da osvijeste da mogu uraditi mnogo za sebe i svoju zajednicu.

    “Ovo je fantastičan program kojii mladima otvara vrata i pokazuje im kako da budu uspješni”, zaključila je ona.

    Izvor: Makanje

    A kako je bilo na samom događaju, možete pogledati u galeriji!

  • Kreće Social Impact Award  

    Najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih, Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award – SIA), biće, nakon godinu pauze, ponovo realizovan i u Crnoj Gori.

    Program je namijenjen mladima koji imaju između 15 i 30 godina, žele da razvijaju društveno preduzetništvo u zemlji i svijetu, steknu znanja i vještine i umreže se sa biznis zajednicom, kako bi svoju ideju uspješno sproveli u djelo.

    SIA program pokrenuli su 2009. godine Impact Hub i Univerzitet za biznis i ekonomiju u Beču, u partnerstvu sa Erste Fondacijom. U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica.

    Mlade koji žele da pokrenu sopstveni biznis očekuje 15 edukativnih radionica, povezivanje sa vršnjacima na nacionalnom i internacionalnom nivou, mentori iz akademske i biznis zajednice.

    Pored toga, pobjednike očekuje i početni kapital za realizaciju ideje u iznosu od 1.500 eura, kao i prilika da stečena znanja i vještine predstave na internacionalnom SIA Samitu, koji se ove godine održava u Beču, a okupiće najbolje timove sa tri kontinenta (Evropa, Azija i Afrika).

    Ponosni smo što ćemo kroz realizaciju ovog programa mladim ljudima u Crnoj Gori obezbijediti sve sadržaje potpuno besplatno i priključiti se društveno odgovornom projektu, koji na godišnjem nivou u 19 zemalja u kojim se realizuje okuplja više od 12 hiljada mladih inovatora. Upravo se kroz SIA program osnuje oko 230 preduzeća godišnje. Želimo da osnažimo zajednicu i da sa partnerima sistemski podstičemo edukaciju mladih, zapošljivost, kao i izgradnju ličnih i profesionalnih vještina”, poručuje Jugoslav Radović, nacionalni koordinator SIA programa za Crnu Goru.

    Projekat će biti zvanično predstavljen 16. marta u hotelu „Hilton“ u Podgorici, gdje se očekuje prisustvo, partnera na projektu, državnih institucija, biznis i akademske zajednice i predstavnika omladinskog i civilnog sektora.

    Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

    O Social Impact Award u Crnoj Gori:

    Social Impact Award se u Crnoj Gori sprovodi od 2016. godine. U prethodnim ciklusima održano je nekoliko stotina promotivnih i inspiracijskih događaja i radionica na kojima je učestvovalo više hiljada mladih. Svoje ideje za društvene biznise prijavilo je više od 150 timova sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Nagrade za društvene promjene u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.