Društveno preduzetništvo u Crnoj Gori je još uvijek u razvoju, ali posljednjih godina primjećuje se porast interesovanja i podrške za ovaj vid poslovanja. Kako bismo dali svoj doprinos afirmaciji ovog vida poslovanja i zagovarali društveno preduzetništvo među mladima, kompanijama, državnim institucijama, akterima u akademskoj i naučnoj zajednici, kao i zainteresovanoj javnosti, organizovali smo dvije panel diskusije u okviru svečanog otvaranja najvećeg programa društvenog preduzetništva mladih Social Impact Award (SIA), koje su pružile svim akterima priliku da razmijene svoja viđenja na aktuelne probleme i pruže konsktuktivne preporuke za dalji rad.

Moderator prvog panela „Društveno preduzetništvo kao novi trend u funkciji zapošljavanja mladih“ bio je Radivoje Drobnjak, programski menadžer u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, a njegove gošće i gost bili su: Marijeta B. Lanzardi, vd generalne direktorice Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja, dr Bojana Femić Radosavović, izvršna direktorica Fonda za inovacije Crne Gore, Željko Lučić, menadžer Biznis inkubatora u Tehnopolisu i Jelena Miljanić, programska menadžerka UNDP Kancelarije u Crnoj Gori.

Prvu panel diskusiju započela je Marijeta Barjaktarović-Lanzadri, v.d. generalne direktorice za inovacije i tehnološki razvoj, koja je govorila o ulozi društvenih inovacija u sveukupnom ekonomskom razvoju i razvoju društva, kao i njihovim pozicioniranjem u okviru politike inovacija. Crna Gora je sistemski počela da se bavi inovacijama 2016. godine kada je uspostavila zakonodavni i strateški okvir i naša zemlja je jedna mlada ekonomija koja svoj ekonomski rast i razvoj zasniva na inovacijama.

„Socijalne inovacije su jasno prepoznate kroz zakonski okvir za inovacionu djelatnost i kroz različite programe podrške inovacijama. Aktuelni institucionalni okvir za inovacije omogućava značajan pristup svih aktera i njihov uticaj na donošenje odluka i implementaciju politika, tako da tu priliku treba iskoristiti, a imajući u vidu činjenicu da je od prošle godine uspostavljen kontinuitet inovacionih programa koji podržavaju različite faze razvoja inovacija, koje odgovaraju na potrebe inovacione zajednice“ istakla je Barjaktarović-Lanzardi.

O aktivnostima finansiranja inovativnih timova i projekata, govorila je Bojana Femić-Radosavović, izvršna direktorica Fonda za inovacije.

„Cijeli sistem je zamišljen tako da sve inovacione ideje imaju lanac podrške. Svi mladi ljudi koji kroz SIA program rade na razvoju svoje ideje jedan određeni period, po njegovom završetku mogu doći u Fond za inovacije i aplicirati za veći grant“ – kazala je Femić-Radosavović.

Dodala je da je Fond za inovacije od Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja naslijedio set programa koji se bavi inovacijama i učenjem samog tržišta šta su inovacije i koliko su značajne. „Neki program može dobiti podršku kroz razvoj inovacione kulture i finansijsku podršku da radi na razvoju novih programa, tribina, takmičenja, škola, kako bi unaprijedio i više govorio o temi koja je značajna, o inovacijama i nečemu čime se aplikant usko bavi.“ – kazala je ona uz poruku da je neophodno da svi akteri uzmu učešće u tome kako se kreiraju politike i da na taj način daju doprinos našem inovacionom ekosistemu.

Željko Lučić, menadžer Biznis inkubatora u Tehnopolisu govorio je o tome kako mladi svojom kreativnošću razvijaju socijalna i inovativna rješenja i na taj način doprinose razvoju svojih lokalnih zajednica i društva u cjelini.

O tome koliko društveno preduzetništvo i generalno inovaciona zajednica u Crnoj Gori utiču na rješavanje problema nezaposlenosti mladih i njihovog aktivnog djelovanja, govorila je Jelena Miljanić, programska menadžerka UNDP kancelarije u Crnoj Gori. Ona društveno preduzetništvo vidi kao priliku da se kreiraju konkretna rješenja koja će doprinositi zapošljavanju mladih i u kombinaciji sa naukom i tehnologijom, ovaj vid preduzetništva vidi kao sjajnu priliku da se razviju ideje koje će biti skalabilne i koje će u perspektivi u Crnoj Gori i globalno zapošljavati veliki broj mladih ljudi.

„Društveno preduzetništvo je potencijal, bilo to kroz priliku mladima da jačaju svoje vještine, da proširuju svoje mreže poznanstava, prilika, da jačaju svoje meke vještine, jer je to nešto što kroz mnoga istraživanja kao output dobijamo da mladima nedostaje. Imamo i jedan kulturološki dio, zaziranje od rizika, gdje programi poput Social Impact Award (SIA), kroz duži proces pomažu mladim ljudima da prevaziđu ove barijere.“ – kazala je Miljanić.

Učesnici panela su se usaglasili da spoj ideja sa inovacijama, naukom i tehnologojom obećava sjajne stvari i da trenutno, u Crnoj Gori imamo više potencijala i sjajnih mogućnosti, nego što imamo problema i trebamo se fokusirati na njih. Ovaj vid preduzetništva kao takav, može doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja i pospješiti razvoj nauke i inovacija među mladim ljudima u našoj zemlji.

„Neophodno je razvijati politike i mehanizme dugoročne podrške društvenim preduzetnicima kako bi pospješili afirmaciju i jačanje društvenog preduzetništva u zemlji i regionu“ – jedan je od zaključaka sa drugog panela.

Jugoslav Radović, izvršni direktor NVO „Centar za omladinsku edukaciju“ u ime domaćina ovog događaja, bio je moderator regionalnog panela „Značaj doprinosa civilnog sektora razvoju društvene zajednice“, koji je ujedno poželio i dobrodošlicu gostima iz Beča, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Svoje višegodišnje iskustvo i ekpertizu sa prisutnima podijelila je Ana Janošev, generalna direktorica Social Impact Award (SIA) kancelarije u Austriji, Neven Marinović, izvršni direktor NVO Smart Kolektiva u Srbiji & Euclid mreže u Holandiji, Ana Belac, projektna koordinatorka Impact Huba u Sloveniji i Sejdefa Bašić, direktorica za kolektivni impakt u NVO Mozaik u Bosni i Hercegovini.

Neven Marinović, izvršni direktor NVO Smart Kolektiva u Srbiji & Euclid mreže u Holandiji se osvrnuo na normativno uređenje društvenog preduzetništva u Srbiji i dosadašnje iskustvo i naučene lekcije podijelio sa publikom.

„Nas je inspirisala ideja da pored društvenog i civilnog sektora, na neki način poslovni sektor koji ima velike kapacitete i veliku moć, može biti usmjeren na nekim pozitivnim stvarima.“ – objasnio je Marinović.

On se osvrnuo na to da su se u Smart Kolektivu od početka trudili da priču o društvenom preduzetništvu ne predstavljaju kao teoretičari, nego da pokažu kako to može funkcionisati u praksi. Oni su pokrenuli ulični magazin „Lice Ulice“, a sam biznis koncept je inspirisan sličnom inicijativom u Velikoj Britaniji. Pojasnio je da „magazin prodaju beskućnici ili druga lica koja žive na margini. Biznis model je jednostavan, pola novca zadržava prodavac, a pola se reinvestira u novi tiraž. Prodavci, lica koja žive na margini, imaju psihološke radionice, uče jezike i prolaze mnoge obuke koje su im korisne“.

Sejdefa Bašić, direktorica za kolektivni impakt u NVO Mozaik ukazala je da su oni pošli od problema zašto omladina u Bosni i Hercegovini odlazi i uvidjeli su da njima treba ekonomsko osnaživanje i samozapošljavanje.

„Krenuli smo u kreiranju sistema podrške, osnaživanju mladih. Trenutno imamo 3 startup studija, a prilike za mlade su dostupne na Lonac.pro zajednici. Sa svojom idejom ili poluidejom oni mogu aplicirati i dobiti podršku iskusnih profesionalaca iz biznis sektora“ – ukazala je Bašić.

O svjetskim franšizama poput Impact Hub-a i Social Impact Award-a (SIA), govorila je Ana Belac, projektna koordinatorka Impact Huba u Sloveniji:

„Ove franšize su jako bitne za mlade koji trebaju pomoć i podršku prilikom realizacije njihovih ideja. Ima mnogo onih koji nemaju novca, dovoljno znanja i vještina i upravo su ovakvi programi kreirani za njih. Kroz jednogodišnje trajanje SIA projekta, mladi dobijaju mentorsku podršku istaknutih eksperata iz raznih oblasti, prostor da rade na svojim idejama i vještinama, a po njegovom završetku, sistem pomoći se nastavlja kroz Impact Hub“ – pojasnila je Belac.

Jugoslav Radović, moderator panela i izvršni direktor NVO „Centar za omladinsku edukaciju“ je istakao da „kada je u pitanju razvoj društvenog preduzetništva, Crna Gora se nalazi u početnoj fazi i da nam je kao društvu neophodno znanje i iskustvo i upravo kroz ovakve događaje NVO „Centar za omladinsku edukaciju“ doprinosi afirmaciji društvenog preduzetnišva i zagovaranju ove teme, koja još uvijek nije dovoljno istražena u našem ekosistemu.“

O tome koliko je zagovaranje društvenog preduzetništva bitno za razvoj jedne zemlje, govorio je Neven Marinović i dodao da je neophodno uključiti donosioce odluka u ekosisem, kako bi se desile neke dugoročne promjene i stvorila pozitivna klima.

„Udruženo zagovaranje može donijeti mnogo toga. Euclid mreža okuplja mnoge aktere koji se bave socijalnom ekonomijom i ima trenutno dobru vezu sa Evropskom unijom, gdje oni dalje imaju priliku da ispred Evropske unije i sa njom, kreiraju i zagovaraju primjere dobre prakse, koje se dalje prenose na druge zemlje. To su neki primjeri koje bi mi trebali da praktikujemo, da nađemo neki zajednički cilj i da udruženim snagama pokrenemo neke nove sisteme podrške.“ – dodao je Marinović.

O trendovima daljeg razvoja društvenog preduzetništva govorila je Ana Janošev, generalna direktorica Social Impact Award (SIA) kancelarije u Austriji.

„Što se tiče društvenih inovacija, mi vidimo da se mladi bave najviše temom edukacije, ekologije, zaštite životne sredine, zdravlja– psihičkog i mentalnog. One postaju sve  važnije Z generaciji i sa njima oni najviše apliciraju za podršku“ – kazala je Janošev.

Panelistkinje i panelisti su se kroz svoja iskustva i razmjenu mišljenja usaglasili da je neophodno raditi na afirmaciji i jačanju društvenog preduzetništva u zemlji i regionu, kao i da je potrebno razvijati politike i mehanizme dugoročne podrške društvenim preduzetnicima.