Održan prvi SIA webinar
U okviru programa Social Impact Award Montenegro održan je prvi besplatni webinar za sve mlade ljude starosne dobi od 15 do 30 godina, na kojem su učesnici imali priliku da saznaju sve o programu, a ujedno i da se informišu o postupku prijavljivanja na aplikacionu platformu.
Moderatorka webinara Jelena Rajković detaljno je predstavila SIA program, pravila prijavljivanja kao i prednosti koje pruža učešće u ovom takmičenju. Objasnila je sve korake prijavljivanja na aplikacionoj platformi, kao i proces selekcije od strane stručnog žirija koji će odabrati 10 ideja koje prolaze u sledeći krug takmičenja. Najavljen je novi krug edukativnih besplatnih radionica kao i “Open day meeting” gdje će svi zainteresovani moći da posjete naše prostorije i dodatno se informišu o programu.
Posebnu zahvalnost dugujemo SIA alumnistima koji su izdvojili svoje vrijeme da se uključe i podijele sa učesnicima iskustvo koje su stekli kao pobjednici Social Impact Award programa.
Ajla Jadadić se prva obratila učesnicima webinara. Ona je 2018. godine pobijedila sa idejom “Drugačiji kutak”, a već dvije godine po završetku takmičenja otvorila sa svojim timom co-working space koji je bio na raspolaganju prvenstveno mladima a onda i ostalima kojima je trebao kvalitetan prostor. Za nju je ovo takmičenje bila idealna prilika da promijeni situaciju u svojoj lokalnoj zajednici.
Stefan Stešević, koji i danas radi kao uspješni preduzetnik, govorio nam je o radu sa mentorima, a posebno je istakao da takmičenje poput Social Impact Award-a otvara brojne mogućnosti za napredak i razvoj preduzetničkih vještina. Marko Maraš sa idejom „Seljak.me“ posavjetovao je učesnike da se odvaže i prijave za SIA program koji će im donijeti veliki broj konekcija koje su neophodne za uspjeh u preduzetničkom svijetu. Petar Šćepanović koji je sa svojim timom pobijedio sa idejom “Guidi” istakao je važnost besplatnih radionica, koje ne samo da edukuju učesnike, već i omogućavaju umrežavanje sa vršnjacima istih interesovanja.
Podsjećamo da prijave traju od 21. marta do 31. maja, kada će nakon selekcije, koju će raditi stručni kadar, biti odabrano 10 ideja koji će dobiti priliku da rade sa svojim mentorima, ali i izgradnji ličnih i profesionalnih vještina.
Realizovane edukativne radionice u Budvi, Kotoru i Baru
Svi mladi ljudi starosne dobi od 15 do 30 godina, koji žive u južnoj regiji Crne Gore imali su priliku da prisustvuju besplatnim edukativnim radionicama, u okviru kojih su dobili neophodnu edukaciju, alate i kontakte, na osnovu kojih mogu započeti proces kreiranja ideja i učestvovati u Javnom pozivu za najbolje ideje, za koji je omogućen nagradni fond od 4.500 eura. Podsjećamo da su prijave otvorene od 21. marta i trajaće sve do 31. maja, a zainteresovani učesnici se mogu prijaviti individualno ili u timu, do pet osoba.
Radionice su održane u periodu od 12-14. aprila i to:
12. aprila u Omladinskom klubu (TQ Plaza), u Budvi
Radionica pod nazivom “Generisanje ideja” imala je za cilj edukaciju mladih ljudi o društvenom preduzetništvu i pružila je praktična znanja kako se kreiraju ideje za rješavanje društvenih izazova. Predavač Ilija Kaluđerović, izvršni direktor NEST Coworking- a u Podgorici podijelio je svoja iskustva koja je i sam stekao u preduzetničkom svijetu.
13. aprila – Press sala KC “Nikola Đurković” u Kotoru
Radionica pod nazivom “Modelovanje uticaja” predstavljala je nastavak radionice Generisanje ideja, a naš predavač mr Radivoje Drobnjak, programski menadžer Naučno tehnološkog parka Crne Gore sa učesnicima je razgovarao o društvenim inovacijama i koji su mogući načini da se postigne društveni uticaj.
14. aprila – Opštinska sala u Baru
Uroš Bulatović, izvršni direktor Unije mladih preduzetnika Crne Gore, na radionici pod nazivom “Laboratorija ideja” pomogao je učesnicima da struktuiraju svoje ideje i definišu sve neophodne korake za društveni projekat.
Na radionicama je predstavljen SIA program, koraci prijavljivanja na aplikacionu platformu i najavljene su radionice koje nas očekuju u narednom periodu.
Još jednom se zahvaljujemo lokalnim samoupravama i omladinskim servisima u Budvi, Kotoru i Baru koji su partneri SIA programa na lokalnom nivou.
Sve informacije o SIA Programu, rokovima za prijave i ostale informacije možete pronaći na linku.
SIA Alumnisti: Aktivizmom i kreativnošću do ostvarivanja snova
Redakcija portala „Makanje“ vam u današnjem tekstu donosi priču o tri mlade i uspješne djevojke koje su 2018. godine učestvovale u „Nagradi za društvene promjene“ i pobjedile sa idejom „Drugačiji kutak“. Violeta Žudić, Jovana Radović i Ajla Jadadić, sada već uspješne i ostvarene u svojim profesijama i u sferi omladinskog aktivizma su podjelile sa nama njihova iskustva.
Šta Vas je motivisalo da se oprobate u ovom projektu i zakoračite u svijet preduzetništva?
„Još od srednje škole imamo jako interesovanje ka preduzetništvu. Profesorica koja nam je predavala ekonomske predmete, Vesna Vulić, navela nas je da ga zavolimo. Naučila nas je koliko je lijepo biti preduzetna osoba u društvu jer samim tim pružamo okruženju neku novu vrijednost“ ističu tadašnje pobjednice.
„Tako smo počele da posmatramo okolinu, da preduzimamo i realizujemo neke ideje koje su nastajale iz želje da nešto promijenimo. Tokom fakulteta smo nastavile tim putem. Tada je bilo jako malo projekata koji podržavaju biznis ideje, a pogtovo one iz oblasti društvenog preduzetništva. Kada smo čule za ovaj projekat, upravo nas je privukla priča o socijalnom, odnosno društvenom preduzetništvu. Za nas je to bio jedan manje poznat pojam pa smo samim tim imale sjajnu priliku da se sa njim i upoznamo. Pored toga, mentorstvo koje se nudilo za finaliste je zvučalo jako primamljivo jer cijenimo svaku šansu da se nadogradimo kroz rad sa stručnjacima. Mi smo imale ideju da se u našem gradu, Baru, otvori klub/prostor koji će biti drugačiji i kreiran samo za mlade ljude. Ta ideja je podrazumijevala prostor gdje će mladi moći da piju kafu, uče, da se druže i da se neformalno obrazuju. Tada toga nije bilo kod nas i ideja je nastala iz naše ali i potrebe drugih mladih ljudi oko nas. Sama motivacija je bila da pokrenemo projekat u našem gradu, upravo ono što je trebalo i nama ali i mladima oko nas.“
Kakvo je bilo Vaše iskustvo sa organizacijom događaja?
Što se tiče same organizacije tokom realizovanja ovog projekta imamo jako pozitivno iskustvo. Od same promocije do poslednjeg dijela, SIA samita koji je bio u Beču, sve se odvijalo upravo onako kako nam je i rečeno. S obzirom da je to bio prvi put da se ovaj projekat realizuje u Crnoj Gori, iskreno nismo znali šta nas očekuje na tom putu. Na kraju smo put završile veoma zadovoljne sa mnogim novim prijateljstvima koji traju i dan danas.
Kako ste se osjećali kada ste proglašeni za prvoplasiranu pobjednicu i kako je teklo realizovanje ideje?
Pitate nas kako smo se osjećale kao pobjednice? Odgovor je vrlo jednostavan, SAVRŠENO! Šalu na stranu, s obzirom da su u finalu bile veoma dobre ideje koje su nastale od prekvalitetnih timova, nismo imale preveliko očekivanje kada je pobjeda u pitanju. Koliko god ovo djelovalo kao kliše, ali sam ulazak u finale nas je zaista već učinio jako ponosnim. Kada smo još čule da je naša ideja zauzela prvo mjesto, a pored toga da smo imale i najviše glasova od strane okoline na online glasanju, shvatile smo da je njegovanje preduzetničkog duha i razvijanje preduzetničke misli u nama, definitivno imalo smisla. Kada je riječ o realizaciji naše ideje, ona je išla sporijim tempom. Samim tim što je naša ideja nastala iz velike potrebe nas i drugih mladih ljudi oko nas, vjerovale smo u nju i radile sve kako bi je realizovale. Međutim, manjak iskustva kao i finansijskih sredstava su bila dva ključna faktora za poteškoću pri realizaciji. Na kraju smo, nakon dvije godine po završetku takmičenja otvorile co-working space koji je bio na raspolaganju prvenstveno mladima a onda i ostalima kojima je trebao kvalitetan prostor.
Da li ste nailazili na prepreke u ostvarivanju Vaših preduzetničkih ciljeva?
Jesmo, a da je to tako, govori i sama činjenica da smo novčanu podršku u iznosu od 2000 eura koju smo dobile od SIA projekta, podigle tek nakon dvije godine, znači u realizaciju naše ideje smo krenule u 2018. godini. Tadašnji organizatori su nas par puta u tom periodu kontaktirali da pitaju zašto još nismo podigle novac, misleći da nešto nije u redu. Međutim, u tom periodu smo radile na ponovnom istraživanju tržišta jer nije isto kada je ideja samo u našoj glavi i kada dođe momenat da ta ideja postane stvarna. Jedna od većih prepreka je bio manjak novčanih sredstava. Pored novčane podrške od ovog projekta i finansijskih sredstava iz drugih izvora, otvoriti jedan prostor koji smo mi zamislile nije bilo dovoljno. Tada smo bile studentkinje i često smo nailazile na demotivaciju od strane okruženja koja je išla u tom smijeru kako nam je fakultet prioritet, da je bavljenje preduzetništvom gubljenje vremena i novca i tako dalje, do samih preporuka da uzmemo novac i iskoristimo ga za lične potrebe. Pored svih navedenih poteškoća, ostale smo vijerne našem osjećaju i uspjele da relizujemo našu prvu biznis ideju.
Šta preporučujete mladima koji se žele prijaviti na ovaj projekat? Gdje da ttaže prilike poput ovih i gdje da traže inspiraciju za ostvarivanje svojih ideja i snova?
Vođene sopstvenim iskustvom, sve mlade osobe defininitivno pozivamo da se prijave za ovaj projekat i tako iskoriste posebnu priliku za nadogradnjom, kako na ličnom tako i poslovnom polju. Uvijek trebaju pokušavati, pogotovo ako imaju neku ideju jer samo će tako znati da li ih okolina podržava. Takođe, na ovaj način će izgraditi i oblikovati ono što su zamislili da ostvare. Na samom kraju i ne moraju biti pobjednici, ali sigurno će nešto naučiti. U budućnosti će tačno znati kako da postave svoju ideju, upoznaće se sa raznim mentorima, kao i sa svim učesnicima u projektu kojih će se sigurno sjećati tokom svog života. Projekte mogu pronaći uvijek i svuda, samo ako su dovoljno otvoreni za njih. Dovoljno je da se umreže i da budu prisutni na raznim događajima, kao i da glasno govore o svojim interesovanjima. Na taj način postižu da ih drugi ljudi primijete i zapamte pa će tako uvijek podijeliti sa njima ako naiđu na nešto što bi im značilo. Svi omladinski klubovi, centri, studentske grupe, nevladine organizacije nude informacije o raznim mogućnostima tako da su sve to dobri izvori za razvoj svakog pojedinca. Inspiraciju je najbolje prinaći u putovanjima, čitanju knjiga, umrežavanju sa raznim ljudima, kao i kroz uživanje u prirodi poručile su za kraj Žudić, Radović i Jadadić.
Autor teksta: Matija Švorcan, Makanje
Mladima treba dati šansu dok su mladi
U okviru ceremonije predstavljanja Social Impact Award (SIA) projekta, koja se održala u Hotelu Hilton u Podgorici održane su dvije panel diskusije.
Panel diskusiju pod nazivom “Uticaj društvenog preduzetništva na kreiranje novih društvenih standarda” započela je izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo Anica Maja Boljević, koja je govoreći o djelatnostima svoje fondacije kazala da je fondacija, iako možda nedovoljno vidljiva, u prethodnim godinama uspjela da sa dva miliona eura podrži veliki broj projekata, ali da je od najvećeg značaja pružanje podrške mladim preduzetnicima.
“Mi uvijek prioritizujemo mlade sa biznis idejama, i vjerujem da do promjena ne može doći ukoliko ne podržavamo mlade ljude”, poručila je Boljević.
Menadžer za programske aktivnosti Naučno – tehnološkog parka Crne Gore Radivoje Drobnjak, kazao je da je bez principa društveno-odgovornog poslovanja nemoguće odgovoriti bilo kakvim inovacijama. On je kazao da u Crnoj Gori postoji veliki broj kreativnih ljudi koji nemaju dovoljno prostora. “Baviti se preduzetništvom je teško, a inovacijama još teže”, kazao je on uz poruku da je za preduzetništvo od velikog značaja edukacija.
“Mi funkcionisemo u složenom sistemu, ali jedina nada je ova ideja preduzetništva. Mi funkcionišemo na maloj teritoriji i malom tržištu, i imamo svijest koja još uvijek nije probila plafon koji je potreban, ali je iz godine u godinu primjetno da se mikro i mali preuzetnici sve više uključuju u projekte. Mi ne možemo očekivati da mikro preduzeća ulažu sredstva ali mogu da mijenjaju svijest”, poručio je on.
Menadžerka eksternih komunikacija Mileva Seratlić ispred kompanije Coca Cola HBC Srbija i Crna Gora, primijetila da se u velikoj mjeri koncept društvene odgovornosti premješta na nešto širu održivost.
“U našoj kompaniji sve se više govori o održivosti i razvoju, odnosno šta treba da uradimo da bi ona poslovala i u budućnosti”, kazala je ona i dodala da su društvena preduzeća “mnogo fleksibilnija od korporacija i od vlada u rješavanju izazova”, što je kako kaže njihova ključna prednost na tržistu rada, jer mnogo brže mogu da riješe neke izazove.
Kazala je i da oni nisu tu samo da kreiraju radna mjesta već je cilj i da riješe neke od problema sa kojima se zajednica suočava.
Savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore Filip Lazović naveo je da kompanije koje su u dobroj situaciji nerijetko znaju da stave javni interes ispred privatnog.
“Recimo kada je počela pandemija vidjeli smo kako se odazvao realni sektor. To je bilo za ponos ne samo nas nego svakog građanina, da postoji solidarnost. Vidimo da aktivnosti koje imaju oznaku društveno odgovornog poslovanja su sve aktivnije u raznim oblastima”, kazao je on. Kako je kazao, najveći broj mladih sebe vidi u državnoj upravi, a “to nije dobro, mi moramo da ih privučemo u vode preduzetništva”, poručio je on.
Kako tvrdi, “postoje privrednici koji koriste višak kapitala da se oduže zajednici i mogao bi se povećati uticaj države, koja bi poslodavce i privrednike koji su društveno odgovorni mogla više uvažiti”.
Druga panel diskusija, pod nazivom “Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori – perspektiva i izazovi”, okupila je nekoliko govornika.
Samostalna savjetnica u Upravi za sport i mlade, Snežana Ivanović kazala je da se društveno odgovorno djelovanje prepoznaje kao djelovanje sa ciljem koji je u osnovi filantropski.
Kako je navela, neohodni su sistemi podrške za stvaranje strateških partnerstava koji će dovesti do boljeg razvoja preduzetništva, uz akcenat na umrežavanju javnog i civilnog sektora, i aktivno multiresorno djelovanje.
Izvršna direktorica Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj Dragana Radević kazala je da je za preduzetništvo veoma bitan ambijent bez ograničenja u kojem će ljudi dobiti podršku. “Moje iskustvo je da mi pravimo neke cikluse, napravimo napredak pa se vratimo na početak i to je neizbježno. Najvažnije je da iz svih ciklusa izvlačimo lekcije” kazala je ona.
Dodala je i da je Crna Gora, kada je riječ o društvenom preduzetništvu u embrionalnoj fazi, i da je neophodno više inicijativa poput SIA, jer je potencijal ogroman.
“Kroz razne ad hock inicijative imamo mogućnost da te organizacije steknu vještine za rad, znanja i opremu”, kazala je ona ali je navela i da se postavlja pitanje održivosti tih servisa. Navela je i da svi projekti i inicijative vezane za društveni aktivizam doprinose razvijanju preduzetništva kod mladih ljudi.
Prema njenim riječima, mladi ljudi koji imaju ambiciju da uđu u preduzetničke vode suočavaju se sa brojnim izazovima: negativan stav prema preduzetništvu, nedovoljno znanje tokom formalnog obrazovanja koje su bitne za preduzetništvo, nedostatak iskustva znanja i kontakata, nedostatak finansijskih sredstava, regulativa sa kojom nisu upoznati…
Izvršni direktor Unije mladih poslodavaca Uroš Bulatović, pozvao je mlade ljude da se više aktiviraju, kazavši da “nemamo vremena da se inicijative dese same od sebe”.nOn je u svom obraćanju fokus stavio na pitanje održivosti preduzeća, ukazavši na nemali broj izazova koji se mogu naći na tom putu.
“Mi moramo da vodimo računa kako da motivišemo mlade ljude koji se bave preduzetništvom. Oni moraju da vide da preduzetništvo može biti održivo pa onda da formiraju nešto za doprinos zajednici”, tvrdi on, naglašavajući neophodnost sistema podrške.
“Moramo da se usudimo da vjerujemo u mlade. Treba da odlučimo a ćemo da damo šansu mladima dok su mladi”, poručio je Bulatović.
Koordinatorka SIA programa u Sloveniji, Nika Stegovac, kazala je da je put u preduzetništvo karijerna opcija, i da mladi ljudi treba da osvijeste da mogu uraditi mnogo za sebe i svoju zajednicu.
“Ovo je fantastičan program kojii mladima otvara vrata i pokazuje im kako da budu uspješni”, zaključila je ona.
Izvor: Makanje
A kako je bilo na samom događaju, možete pogledati u galeriji!
Kreće Social Impact Award
Najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih, Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award – SIA), biće, nakon godinu pauze, ponovo realizovan i u Crnoj Gori.
Program je namijenjen mladima koji imaju između 15 i 30 godina, žele da razvijaju društveno preduzetništvo u zemlji i svijetu, steknu znanja i vještine i umreže se sa biznis zajednicom, kako bi svoju ideju uspješno sproveli u djelo.
SIA program pokrenuli su 2009. godine Impact Hub i Univerzitet za biznis i ekonomiju u Beču, u partnerstvu sa Erste Fondacijom. U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica.
Mlade koji žele da pokrenu sopstveni biznis očekuje 15 edukativnih radionica, povezivanje sa vršnjacima na nacionalnom i internacionalnom nivou, mentori iz akademske i biznis zajednice.
Pored toga, pobjednike očekuje i početni kapital za realizaciju ideje u iznosu od 1.500 eura, kao i prilika da stečena znanja i vještine predstave na internacionalnom SIA Samitu, koji se ove godine održava u Beču, a okupiće najbolje timove sa tri kontinenta (Evropa, Azija i Afrika).
“Ponosni smo što ćemo kroz realizaciju ovog programa mladim ljudima u Crnoj Gori obezbijediti sve sadržaje potpuno besplatno i priključiti se društveno odgovornom projektu, koji na godišnjem nivou u 19 zemalja u kojim se realizuje okuplja više od 12 hiljada mladih inovatora. Upravo se kroz SIA program osnuje oko 230 preduzeća godišnje. Želimo da osnažimo zajednicu i da sa partnerima sistemski podstičemo edukaciju mladih, zapošljivost, kao i izgradnju ličnih i profesionalnih vještina”, poručuje Jugoslav Radović, nacionalni koordinator SIA programa za Crnu Goru.
Projekat će biti zvanično predstavljen 16. marta u hotelu „Hilton“ u Podgorici, gdje se očekuje prisustvo, partnera na projektu, državnih institucija, biznis i akademske zajednice i predstavnika omladinskog i civilnog sektora.
Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.
O Social Impact Award u Crnoj Gori:
Social Impact Award se u Crnoj Gori sprovodi od 2016. godine. U prethodnim ciklusima održano je nekoliko stotina promotivnih i inspiracijskih događaja i radionica na kojima je učestvovalo više hiljada mladih. Svoje ideje za društvene biznise prijavilo je više od 150 timova sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Nagrade za društvene promjene u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.
Društveno preduzetništvo: šta je to i zašto svi pričaju o tome?
Nekada su preduzetnici bili oni koji su imali ideju, osnovali kompaniju i zarađivali. Napisali su poslovni plan, proslijedili dokument banci za kapital i neumorno radili na povećanju svoje kompanije i ostvarivanju profita za sebe i svoje investitore. Ali, sada smo nova nacija. U stvari, mi smo startap svijet. Preduzetnici imaju različite motive za pokretanje biznisa, kao što potrošači imaju različite motivacije za kupovinu.
Društveni (socijalni) preduzetnik je osoba koja kreće u preduzetnički poduhvat sa namjerom da se bavi društvenim pitanjima i doprinese društvenom dobru. Ova preduzeća mogu imati profitni, neprofitni ili hibridni model, ali sredstva se obično koriste za podršku operativnim troškovima i razvoj programa za podršku ciljnim tržištima. Neka preduzeća su osnovana i posvećena društvenom dobru, a za neke od njih ćemo dati primjere u nastavku teksta.
1. TranSanta je jedinstven poduhvat društvenog preduzetništva koji vodi zajednica. Pokreće Instagram nalog koji prikazuje i ističe priče transrodnih mladih kojima je potrebna. Ovi pojedinci kreiraju Target liste želja stvari koje su im potrebne, a zainteresovani članovi zajednice mogu anonimno da kupe i pošalju im ono što im treba.
2. Books to Prisoners je tradicionalna neprofitna organizacija u Sijetlu, Vašington, koja ima za cilj da okonča ciklus recidiva u zatvorskom sistemu. Oni prihvataju donacije knjiga od članova zajednice i osnovanih knjižara koje se zatim ponovo pakuju i šalju zatvorenicima. Novčane donacije se koriste za podršku operativnim troškovima, kao što su iznajmljivanje kancelarijskog prostora i kupovina zaliha neophodnih za slanje knjiga.
3. Cracked It je usluga za popravku pametnih telefona u Londonu u kojoj rade „rizični“ i ranije zatvoreni mladi. Oni podučavaju životne vještine i pružaju prilike za zapošljavanje i prihod članovima zajednice na koje šire društvo generalno gleda sa prezirom i koje ih odbacuje.
4. Neobična roba je kompanija koja nudi tržište za kreativce da prodaju svoju robu sa ciljem da imaju pozitivan uticaj na ljude i planetu. Oni rade na tome da minimiziraju svoj uticaj na životnu sredinu i rade sa umjetnicima da koriste održive ili reciklirane materijale kada je to moguće.
Međutim, kako odabrati ideju društvenog preduzetništva?
1. Definišite svoje strasti i oblasti interesovanja. Da li čvrsto vjerujete da svako dijete treba da ima jastuk? Da li volontirate vikendom? Da li ste aktivista određenih lokalnih dobrotvornih organizacija? Definišite šta vas zanima i pređite na drugi korak…
2. Identifikujte postojeće tržišne praznine. Kada saznate šta vas zanima, vrijeme je da odlučite koje su praznine u postojećim proizvodima/uslugama i odredite kako možete da popunite te praznine. Ako ostava za hranu u kojoj volontirate ne može da distribuira svježe, donirane proizvode pre nego što se pokvare, razmislite o tome kako biste mogli da pružite uslugu koja će brže i lakše dopremati svježe proizvode zajednicama u vašem kraju koji su nedovoljno opskrbljeni. Identifikujte svoje ključne snage i vještine.
3. Da li ste odličan pisac ili izvanredan prodavac? Navedite svoje snage i vještine i definišite kako one mogu da služe vašoj misiji. Ovo je takođe odličan trenutak da identifikujete svoje slabosti, tako da znate kome da se obratite za pomoć.
4. Odlučite se za poslovni model. Biti društveni preduzetnik nije uvijek isto što i osnivanje neprofitne organizacije. Odredite da li ćete monetizovati svoju ideju, kako ćete unovčiti svoju ideju i odlučite se za poslovni model. Ako se i dalje osjećate zbunjeno, ne brinite. Pokretanje biznisa je dosadan, uključen proces, ali postoje različiti, uspješni društveni preduzetnici koje možete nazvati inspiracijom.
Izvor: https://blog.hubspot.com/sales/social-entrepreneurship
© 2009-2023, SIA Social Impact Award gemeinnützige GmbH ® Imprint Privacy policy
Almost there
You need to register in order to submit your bulletin & vote.
We care about your privacy.
Read Privacy Policy .