• Realizovane prve tri SIA radionice na jugu Crne Gore

    Svi mladi ljudi starosne dobi od 15 do 30 godina, koji žive u južnoj regiji Crne Gore imali su priliku da prisustvuju besplatnim edukativnim radionicama, u okviru kojih su dobili neophodnu edukaciju, alate i kontakte, na osnovu kojih mogu započeti proces kreiranja ideja i učestvovati u Javnom pozivu za najbolje ideje, za koji je omogućen nagradni fond od 4.500 eura. Podsjećamo da su prijave otvorene od 21. marta i trajaće sve do 31. maja, a zainteresovani učesnici se mogu prijaviti individualno ili u timu, do pet osoba.

    Radionice su održane u periodu od 12-14. aprila i to:

    12. aprila  u Omladinskom klubu (TQ Plaza), u Budvi 

    Radionica pod nazivom Generisanje ideja” imala je za cilj edukaciju mladih ljudi o društvenom preduzetništvu i pružila je praktična znanja kako se kreiraju ideje za rješavanje društvenih izazova. Predavač Ilija Kaluđerović, izvršni direktor NEST Coworking- a u Podgorici podijelio je svoja iskustva koja je i sam stekao u preduzetničkom svijetu.

    13. aprila – Press sala KC “Nikola Đurković” u Kotoru 

    Radionica pod nazivom “Modelovanje uticaja” predstavljala je nastavak radionice Generisanje ideja, a naš predavač mr Radivoje Drobnjak, programski menadžer Naučno tehnološkog parka Crne Gore sa učesnicima je razgovarao o društvenim inovacijama i koji su mogući načini da se postigne društveni uticaj.

    14. aprila – Opštinska sala u Baru

    Uroš Bulatović, izvršni direktor Unije mladih preduzetnika Crne Gore, na radionici pod nazivom “Laboratorija ideja”  pomogao je učesnicima da struktuiraju svoje ideje i definišu sve neophodne korake za društveni projekat.

    Na radionicama je predstavljen SIA program, koraci prijavljivanja na aplikacionu platformu i najavljene su radionice koje nas očekuju u narednom periodu.

    Još jednom se zahvaljujemo lokalnim samoupravama i omladinskim servisima u Budvi, Kotoru i Baru koji su partneri SIA programa na lokalnom nivou.

    Sve informacije o SIA Programu, rokovima za prijave i ostale informacije možete pronaći na linku.

     

  • SIA Alumnisti: Aktivizmom i kreativnošću do ostvarivanja snova

    Redakcija portala „Makanje“ vam u današnjem tekstu donosi priču o tri mlade i uspješne djevojke koje su 2018. godine učestvovale u „Nagradi za društvene promjene“ i pobjedile sa idejom „Drugačiji kutak“. Violeta Žudić, Jovana Radović i Ajla Jadadić, sada već uspješne i ostvarene u svojim profesijama i u sferi omladinskog aktivizma su podjelile sa nama njihova iskustva.

    Šta Vas je motivisalo da se oprobate u ovom projektu i zakoračite u svijet preduzetništva?

    „Još od srednje škole imamo jako interesovanje ka preduzetništvu. Profesorica koja nam je predavala ekonomske predmete, Vesna Vulić, navela nas je da ga zavolimo. Naučila nas je koliko je lijepo biti preduzetna osoba u društvu jer samim tim pružamo okruženju neku novu vrijednost“ ističu tadašnje pobjednice.

    „Tako smo počele da posmatramo okolinu, da preduzimamo i realizujemo neke ideje koje su nastajale iz želje da nešto promijenimo. Tokom fakulteta smo nastavile tim putem. Tada je bilo jako malo projekata koji podržavaju biznis ideje, a pogtovo one iz oblasti društvenog preduzetništva. Kada smo čule za ovaj projekat, upravo nas je privukla priča o socijalnom, odnosno društvenom preduzetništvu. Za nas je to bio jedan manje poznat pojam pa smo samim tim imale sjajnu priliku da se sa njim i upoznamo. Pored toga, mentorstvo koje se nudilo za finaliste je zvučalo jako primamljivo jer cijenimo svaku šansu da se nadogradimo kroz rad sa stručnjacima. Mi smo imale ideju da se u našem gradu, Baru, otvori klub/prostor koji će biti drugačiji i kreiran samo za mlade ljude. Ta ideja je podrazumijevala prostor gdje će mladi moći da piju kafu, uče, da se druže i da se neformalno obrazuju. Tada toga nije bilo kod nas i ideja je nastala iz naše ali i potrebe drugih mladih ljudi oko nas. Sama motivacija je bila da pokrenemo projekat u našem gradu, upravo ono što je trebalo i nama ali i mladima oko nas.“

    Kakvo je bilo Vaše iskustvo sa organizacijom događaja?

     Što se tiče same organizacije tokom realizovanja ovog projekta imamo jako pozitivno iskustvo. Od same promocije do poslednjeg dijela, SIA samita koji je bio u Beču, sve se odvijalo upravo onako kako nam je i rečeno. S obzirom da je to bio prvi put da se ovaj projekat realizuje u Crnoj Gori, iskreno nismo znali šta nas očekuje na tom putu. Na kraju smo put završile veoma zadovoljne sa mnogim novim prijateljstvima koji traju i dan danas.

    Kako ste se osjećali kada ste proglašeni za prvoplasiranu pobjednicu i kako je teklo realizovanje ideje?

     Pitate nas kako smo se osjećale kao pobjednice? Odgovor je vrlo jednostavan, SAVRŠENO! Šalu na stranu, s obzirom da su u finalu bile veoma dobre ideje koje su nastale od prekvalitetnih timova, nismo imale preveliko očekivanje kada je pobjeda u pitanju. Koliko god ovo djelovalo kao kliše, ali sam ulazak u finale nas je zaista već učinio jako ponosnim. Kada smo još čule da je naša ideja zauzela prvo mjesto, a pored toga da smo imale i najviše glasova od strane okoline na online glasanju, shvatile smo da je njegovanje preduzetničkog duha i razvijanje preduzetničke misli u nama, definitivno imalo smisla. Kada je riječ o realizaciji naše ideje, ona je išla sporijim tempom. Samim tim što je naša ideja nastala iz velike potrebe nas i drugih mladih ljudi oko nas, vjerovale smo u nju i radile sve kako bi je realizovale. Međutim, manjak iskustva kao i finansijskih sredstava su bila dva ključna faktora za poteškoću pri realizaciji. Na kraju smo, nakon dvije godine po završetku takmičenja otvorile co-working space koji je bio na raspolaganju prvenstveno mladima a onda i ostalima kojima je trebao kvalitetan prostor.

    Da li ste nailazili na prepreke u ostvarivanju Vaših preduzetničkih ciljeva?

      Jesmo, a da je to tako, govori i sama činjenica da smo novčanu podršku u iznosu od 2000 eura koju smo dobile od SIA projekta, podigle tek nakon dvije godine, znači u realizaciju naše ideje smo krenule u 2018. godini. Tadašnji organizatori su nas par puta u tom periodu kontaktirali da pitaju zašto još nismo podigle novac, misleći da nešto nije u redu. Međutim, u tom periodu smo radile na ponovnom istraživanju tržišta jer nije isto kada je ideja samo u našoj glavi i kada dođe momenat da ta ideja postane stvarna. Jedna od većih prepreka je bio manjak novčanih sredstava. Pored novčane podrške od ovog projekta i finansijskih sredstava iz drugih izvora, otvoriti jedan prostor koji smo mi zamislile nije bilo dovoljno. Tada smo bile studentkinje i često smo nailazile na demotivaciju od strane okruženja koja je išla u tom smijeru kako nam je fakultet prioritet, da je bavljenje preduzetništvom gubljenje vremena i novca i tako dalje, do samih preporuka da uzmemo novac i iskoristimo ga za lične potrebe. Pored svih navedenih poteškoća, ostale smo vijerne našem osjećaju i uspjele da relizujemo našu prvu biznis ideju.

    Šta preporučujete mladima koji se žele prijaviti na ovaj projekat? Gdje da ttaže prilike poput ovih i gdje da traže inspiraciju za ostvarivanje svojih ideja i snova?

     Vođene sopstvenim iskustvom, sve mlade osobe defininitivno pozivamo da se prijave za ovaj projekat i tako iskoriste posebnu priliku za nadogradnjom, kako na ličnom tako i poslovnom polju. Uvijek trebaju pokušavati, pogotovo ako imaju neku ideju jer samo će tako znati da li ih okolina podržava. Takođe, na ovaj način će izgraditi i oblikovati ono što su zamislili da ostvare. Na samom kraju i ne moraju biti pobjednici, ali sigurno će nešto naučiti. U budućnosti će tačno znati kako da postave svoju ideju, upoznaće se sa raznim mentorima, kao i sa svim učesnicima u projektu kojih će se sigurno sjećati tokom svog života. Projekte mogu pronaći uvijek i svuda, samo ako su dovoljno otvoreni za njih. Dovoljno je da se umreže i da budu prisutni na raznim događajima, kao i da glasno govore o svojim interesovanjima. Na taj način postižu da ih drugi ljudi primijete i zapamte pa će tako uvijek podijeliti sa njima ako naiđu na nešto što bi im značilo. Svi omladinski klubovi, centri, studentske grupe, nevladine organizacije nude informacije o raznim mogućnostima tako da su sve to dobri izvori za razvoj svakog pojedinca. Inspiraciju je najbolje prinaći u putovanjima, čitanju knjiga, umrežavanju sa raznim ljudima, kao i kroz uživanje u prirodi poručile su za kraj Žudić, Radović i Jadadić.

    Autor teksta: Matija Švorcan, Makanje

    https://makanje.me/clanak/9798

  • Prijavi se za SIA radionice!

    Pozivamo sve mlade ljude starosne dobi od 15 do 30 godina, koji žive u južnoj regiji Crne Gore da se prijave i prisustvuju edukativnim radionicama, u okviru kojih će dobiti neophodnu edukaciju, alate i kontakte, na osnovu kojih mogu započeti proces kreiranja ideja i učestvovati u Javnom pozivu za najbolje ideje, za koji je omogućen nagradni fond od 4.500 eura.

    Prva tri jednodnevna događaja će se održati od 12-14. aprila, a dobrodošli su svi mladi ljudi sa idejom ili bez nje 🙂

    Raspored radionica je u daljem tekstu:

    12. april – Omladinski klub (TQ Plaza), Budva (17:30-19:30)

    Radionica pod nazivom Generisanje ideja“ ima za cilj edukaciju mladih ljudi o društvenom preduzetništvu i pruža ti praktična znanja kako da kreiraš ideje za rješavanje društvenih izazova, a imaćeš priliku i da upoznaš nove kolege!

    Predavač je Ilija Kaluđerović, izvršni direktor NEST Coworking u Podgorici.

    13. april – Press sala KC „Nikola Đurković“, Kotor (17:30-19:30)

    Radionica pod nazivom „Modelovanje uticaja“ je nastavak radionice Generisanje ideja, a bavimo se pitanjima društvenih inovacija, društvenog uticaja i koji su mogući načini da se on postigne.

    Predavač je mr Radivoje Drobnjak, programski menadžer Naučno tehnološkog parka Crne Gore.

    14. april – Opštinska sala, Bar (17:30-19:30)

    Radionica pod nazivom „Laboratorija ideja“ ti pomaže da struktuiraš svoje ideje i definišeš sve neophodne korake za društveni projekat. Razvijaćemo grube start-up ideje u održive poslovne modele.

    Predavač je Uroš Bulatović, izvršni direktor Unije mladih preduzetnika Crne Gore.

    Ljubazno te molimo da popuniš prijavni formular i prijaviš se za radionice i učestvuješ u ovom sjajnom programu 🙂

    Zahvaljujemo se lokalnim samoupravama i omladinskim servisima u Budvi, Kotoru i Baru koji su partneri SIA programa na lokalnom nivou.

    Sve informacije o SIA Programu, rokovima za prijave i ostale informacije možeš pronaći na linku.

     

  • Poznati društveni preduzetnici

    Društveni preduzetnik…kada pomislimo na ove riječi, zamišljamo ljude koji nastoje da stvore rješenja za široko rasprostranjena društvena pitanja kao što su siromaštvo, nezaposlenost i nedostatak obrazovanja. Oni  ulažu u svoj posao i u ljude kojima pokušavaju da pomognu. Oni nisu samo preduzetnici, oni su poslovni ljudi koji žele da naprave razliku u svijetu.

    Nažalost, počeli smo da miješamo pojam „društveni preduzetnik“ sa „neefikasnim“ ili „nerentabilnim poslovanjem“. Da bismo vam dali predstavu o tome, evo 8 poznatih društvenih preduzetnika za koje ste možda čuli, a mi se nadamo da će vas inspirisati:

    • Billy Drayton

    Billy Drayton bi se mogao smatrati čovjekom odgovornim za uvođenje društvenog preduzetništva u mejnstrim društvo. Godine 1980. Drayton je osnovao neprofitnu organizaciju poznatu kao Ashoka. Ova organizacija identifikuje, angažuje i podržava velike društvene preduzetnike kako bi stvorila svjetski tim „preduzetnika” koji može da pomogne da se usađuje empatija u svakoga, da vodi mlade u društveno svjesnom pravcu i da razbije barijere u društvu. U stvari, studija koju je sproveo Ashoka 2013. godine otkrila je da 87% društvenih preduzetnika smatra da je organizacija pomogla da se poveća njihov uticaj, a 49% je izjavilo da je organizacija napravila kritičnu razliku u njihovom radu.

    • Blake Mycoskie

    Iako Blake Mycoskie možda nije ime koje vam je poznato, ime kompanije TOMS će sigurno zazvoniti. Rođen na putu u Argentinu gde je bio svjedok problema sa kojima se suočavaju djeca bez cipela, Mycoskie je osnovao TOMS sa namjerom da pokloni par cipela svakom djetetu, a  tokom godina, kompanija se proširila na oblasti kao što su naočare, voda, bezbjedni porođaji i programi protiv maltretiranja. Do danas, Tom’s je uspeo da donira preko 60 miliona pari cipela, vrati vid za više od 400.000 ljudi i pruži preko 335.000 nedelja vode za piće.

    • Muhammad Junnus

    Naoružan uvjerenjem da siromašni treba da imaju pristup osnovnim bankarskim uslugama i žestokom željom da ostvari svoju viziju, Junnus je 1983. godine osnovao Grameen banku u zemlji Bangladeš. Ono što je Grameen banka namjeravala da uradi je da obezbijedi male zajmove onima koji žive u siromaštvu kako bi mogli da postanu finansijski nezavisni. Umjesto da radi kao većina banaka ili zajmodavaca, Grameen banka ne zahtijeva kolateral od svojih zajmoprimaca. Iako ovo može izgledati kao fatalna poslovna mana, Grameen banka napreduje, kao i njeni zajmoprimci. Od zajmoprimaca banke, preko 97% su žene i ove žene vraćaju svoje kredite po stopi od 97%. Grameen banka je uspela da ostvari neto prihod od 10 miliona dolara i zbog svog uspjeha, Junnus je, između ostalih nagrada, dobio Nobelovu nagradu.

    • Jeffrey Holender

    Jeffrey Holender i njegova kompanija Seventh Generation su savršeni primjeri korporativne društvene odgovornosti i koliko društveno odgovorna kompanija može da raste.  Seventh Generation je kompanija specijalizovana za proizvodnju ekološki prihvatljivih proizvoda za čišćenje domaćinstva i proizvoda za ličnu higijenu, kasnih 80-ih. Pored razvoja proizvoda koji nisu sadržavali jake hemikalije, kompanija je takođe odlučila da donira 10% svog profita neprofitnim organizacijama i preduzećima koja su posvećena društvenim i ekološkim ciljevima.

    •  Jacqueline Novogratz   

    Jacqueline Novogratz je jedna od rijetkih društvenih preduzetnica koja je uspješno integrisala tradicionalne metode ulaganja sa tehnikama preduzetničkog ulaganja. Novogratz je osnovala svoju kompaniju Acumen 2001. godine uz pomoć sredstava koje su obezbijedili Rokfeler fondacija, Cisco Sistems Foundation i nekoliko drugih filantropa. Acumen, koji je ranije nazvan Acumen Fund, koristi strpljivi ili dugoročni kapital da pomogne u finansiranju preduzeća koja su fokusirana na pružanje rješenja za socijalna pitanja. Dok većina banaka i drugih zajmodavaca ulaže novac u preduzeća i očekuje trenutnu dobit od zajmoprimca, Acumen obezbeđuje sredstva i očekuje da će početi da dobija povraćaj kada posao bude imao vremena da se izgradi. U slučaju Acumena, ovaj očekivani vremenski okvir za ove povrate je oko sedam do deset godina. U 2014. godini procijenjeno je da je Acumen obezbijedio preko 110 miliona dolara finansiranja za preduzeća.

    • Tom Szaky

    Od svih pojedinaca koji su željeli da naprave razliku u svijetu, Tom Saki je izgleda najmanje vjerovatno postigao uspjeh kao društveni preduzetnik. Nakon što je napustio Univerzitet Prinston, Saki je iskoristio investicioni novac koji je obezbedio rizični kapitalista Suman Sinha da bi počeo da prodaje sopstveno domaće đubrivo iz zadnjeg dijela svog automobila. Da bi izgradio svoj posao, Saki je odneo svoje otpadno đubrivo od crva u velike kompanije kao što su Valmart i Home Depot, gde je uspio da ih ubijedi da prodaju letke. Nije ni znao da će se ovaj mali poslovni poduhvat uskoro pretvoriti u višemilionsku kompaniju poznatu kao TerraCicle. Kada je Szaki shvatio uticaj koji bi njegova kompanija mogla da ima na druge oblasti otpada, TerraCicle je počeo da se bavi stvarima kao što su reciklaža i prenamjena korišćenih objekata koje je često teško reciklirati, pružanje rješenja za otpad opštinama i pružanje rješenja za industrijski otpad. Zajedno sa fokusom na životnu sredinu, kompanija TerraCicle donira dva centa u dobrotvorne svrhe za svaki otpad koji je reciklirao.

    •  Sccot Harrison

    Sccot Harrison je postao jedan od najuspješnijih društvenih preduzetnika kroz svoju neprofitnu organizaciju poznatu kao dobrotvorna organizacija: Voda. Ona je počela nakon što je Harison odlučio da je duhovno nezadovoljan i otputovao je u Zapadnu Afriku sa organizacijom pod nazivom Merci Ships. Bio je ponižen iskustvom i vrijeme provedeno u njemu ga je naučilo da želi da svoj život posveti dobrotvornim akcijama. Prema veb stranici organizacije, dobrotvorna organizacija: Voda je već finansirala oko 25.000 projekata za vodu, obezbijediće svježu vodu za više od 7 miliona ljudi, a trenutno radi u 24 zemlje. Za razliku od mnogih drugih društveno svjesnih preduzeća, Harrison koristi sav profit za finansiranje budućih i tekućih projekata. Iako se na ovo obično gleda kao na poslovni plan koji je fatalan za većinu poduhvata, on je uspio da bude izuzetno uspješan i nastavlja da inspiriše druge društvene preduzetnike.

    • Villie Smits

    Bivši mikrobiolog koji radi u Indoneziji, nikada nije namjeravao da postane društveni preduzetnik. Tek kada je imao susret u Indoneziji sa bebom orangutanom koja je ostavljena da umre na smetlištu, odlučio je da treba da promijeni svijet. Ovaj orangutan, kojeg je nazvao Uce, pokrenuo je početke onoga što će postati Borneo Orangutan Survival Foundation, fondacija posvećena pomoći napuštenim majmunima koji su bili u opasnosti. Uz pomoć orangutana i drugih majmuna, Smitsova fondacija takođe pomaže da se lokalno stanovništvo nauči važnosti metoda održive poljoprivrede, pošumljavanja i očuvanja šumskih područja koja već postoje.

    Izvor teksta: https://changecreator.com/8-famous-social-entrepreneurs-need-know/

    Izvor slike:  https://www.entrepreneur.com/article/359705

  • Zvanično predstavljen Social Impact Award

    Prijave za najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih, Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award – SIA), biće otvorene 21. marta, a za učešće će moći da se prijave svi mladi koji imaju između 15 i 30 godina, pojedinačno ili u timu, saopšteno je na zvaničnom predstavljanju projekta.

    Mladi će imati priliku da učestvuju u više od 15 edukativnih radionica, dobiju mentorsku podršku, dok pobjednike očekuje i početni kapital za realizaciju ideje u iznosu od 1.500 eura, kao i prilika da stečena znanja i vještine predstave na internacionalnom SIA Samitu, koji se ove godine održava u Beču.

    Prezentaciji projekta Social Impact Award, koja je održana u hotelu Hilton,  prisustvovali su partneri na projektu, državne institucije, biznis i akademska zajednica, predstavnici omladinskog i civilnog sektora i mladi.

    Ispred organizatora, NVO Centar za omladinsku edukaciju, prisutne je pozdravio izvršni direktor Jugoslav Radović: „Danas imamo posebnu čast da predstavimo najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih i da na taj način postanemo dio jedne velike globalne zajednice, te povežemo Crnu Goru sa još 18 zemalja sa 3 svjetska kontinenta. Za nas kao organizaciju je veoma važno da mladima u kontinuitetu kreiramo nove prilike i sadržaje, a prepoznati međunarodni projekat – Social Impact Award vidimo kao idealnu priliku da osnažimo svijest upravo te ciljne grupe i još snažnije zagovaramo ideju o društvenom preduzetništvu, temi koja nažalost u Crnoj Gori nije istražena u punom kapacitetu.“

    Jonas Dinger, direktor SIA kancelarije u Beču:

    „Srećni smo što će omladina iz Crne Gore imati priliku da se priključi najvećoj internacionalnoj zajednici mladih koji pokreću sopstvena društvena preduzeća kroz projekat Social Impact Award Montenegro 2022. Učešćem u ovom programu mladi će uživati u raznim benefitima. Pored podrške na nacionalnom nivou, oni će imati priliku da pristupe međunarodnoj mreži za podršku konkretnim projektima, kao i da upoznaju vršnjake iz cijelog svijeta koji rade na sličnim pitanjima u svojim zemljama.“

    O značaju ovog programa za mlade, ali i tome zasto Erste fondacija podržava Social Impact Award od samog početka projekta, govorila je Dragana Crvenica, direktorica službe komunikacija u Erste banci, dok su se ispred partnera obratili i Gordana Jovanović, rukovoditeljka službe za odnose sa javnošću i marketing Investiciono-razvojnog fonda, Jevrosima Pejović, direktorica Direktorata za rad i zapošljavanje, Ivan Šoć, predstavnik kompanije Kodio, kao i mr Zekerija Fetić, sekretar Sekretarijata za podršku biznis zajednici Glavnog grada.

    Dragana Crvenica, direktorica službe komunikacija u ERSTE banci:

    „Kroz podršku Social Impact Award programu želimo da podstaknemo preduzetnički duh mladih i ohrabrimo ih da krenu u konkretne akcije. Visoka stopa nezaposlenosti mladih je evidentan problem i u Crnoj Gori, a formalno obrazovanje im pruža vrlo malo znanja koje mogu da iskoriste u pokretanju sopstvenog biznisa. Kroz podršku mentora, stručne radionice i umrežavanje sa ostalim pobjednicima, mladi će u programu SIA 2022 sticati nova znanja i stvarati kvalitetnu osnovu za budućnost. Erste banka podržava program dodjelom početnog kapitala, tj. donacije pobjednicima, dijeljenjem znanja kroz proces inkubacije i mentoringa. Najviše bismo željeli da se ta podrška nastavi i u narednim godinama, kroz uspostavljanje odnosa na relaciji klijent-banka, jer bi to značilo da je društveni biznis zaživio, postao održiv i da ima potencijal da se razvija“

    Gordana Jovanović, rukovoditeljka službe za odnose sa javnošću i marketing Investiciono-razvojnog fonda:

    „U ovom projektu prepoznali smo potencijal da dodatno osnažimo i ohrabrimo mlade, buduće liderke i lidere, preduzetnice i preduzetnike koji u biznisu ne vide isključivo ekonomski interes već preduzetništvo posmatraju i kao priliku da pokrenu promjene koje su bitne za društvo i zajednicu.“

    Jevrosima Pejović, direktorica Direktorata za rad i zapošljavanje:

    „U fokusu društvenog preduzetništva je zadovoljenje potreba društva i rješavanje društvenih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost. Stoga su upravo mladi ljudi oni koji svojim idejama, kreativnošću i inovativnošću doprinose stvaranju snažnog društva i baš oni predstavljaju važnu pokretačku snagu društvenog i ekonomskog razvoja naše zemlje.“

    Ivan Šoć, predstavnik kompanije Kodio:

    „Crna Gora bi kao zemlja u razvoju trebala da bude IT orijentisana ka razvoju i izvozu softvera, jer to predstavlja nepresušan „resurs“ za izvoz.“

    mr Zekerija Fetić, sekretar Sekretarijata za podršku biznis zajednici Glavnog grada:

    „Social Impact Award je projekat koji smo prepoznali kao dobar temelj za što kvaliteniju budućnost mladih u Crnoj Gori. Ponosni smo što smo jedan od generalnih pokrovitelja ovog programa i uvijek ćemo stojati iza ovakvih inicijativa.“

    U sklopu ovog događaja, održane su i dvije panel diskusije, na teme „Uticaj društvenog preduzetništva na kreiranje novih društvenih standarda“  i  „Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori“. Zaključci sa oba panela su da je neophodno raditi na razvoju društvenog preduzetništva, kao i na podizanju svijesti među mladima o važnosti i uticaja ovog koncepta na zajednicu. Panelisti su se saglasili da je društveno preduzetništvo pokretač razvoja na lokalnom nivou i generator kreiranja novih radnih mjesta. Razvoj društvenog preduzetništva uticaće na integraciju socijalnih, društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva, kao i društvenih inovacija.

    Sve informacije o projektu, načinu prijavljivanja i narednim fazama, mladi mogu pratiti na sajtu: https://sia.click/me, kao i na instagramu: https://www.instagram.com/sia_montenegro/.

    O programu Social Impact Award:

    SIA program pokrenuli su 2009. godine Impact Hub i Univerzitet za biznis i ekonomiju u Beču, u partnerstvu sa Erste Fondacijom. U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

     

     

  • Kreće Social Impact Award  

    Najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih, Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award – SIA), biće, nakon godinu pauze, ponovo realizovan i u Crnoj Gori.

    Program je namijenjen mladima koji imaju između 15 i 30 godina, žele da razvijaju društveno preduzetništvo u zemlji i svijetu, steknu znanja i vještine i umreže se sa biznis zajednicom, kako bi svoju ideju uspješno sproveli u djelo.

    SIA program pokrenuli su 2009. godine Impact Hub i Univerzitet za biznis i ekonomiju u Beču, u partnerstvu sa Erste Fondacijom. U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica.

    Mlade koji žele da pokrenu sopstveni biznis očekuje 15 edukativnih radionica, povezivanje sa vršnjacima na nacionalnom i internacionalnom nivou, mentori iz akademske i biznis zajednice.

    Pored toga, pobjednike očekuje i početni kapital za realizaciju ideje u iznosu od 1.500 eura, kao i prilika da stečena znanja i vještine predstave na internacionalnom SIA Samitu, koji se ove godine održava u Beču, a okupiće najbolje timove sa tri kontinenta (Evropa, Azija i Afrika).

    Ponosni smo što ćemo kroz realizaciju ovog programa mladim ljudima u Crnoj Gori obezbijediti sve sadržaje potpuno besplatno i priključiti se društveno odgovornom projektu, koji na godišnjem nivou u 19 zemalja u kojim se realizuje okuplja više od 12 hiljada mladih inovatora. Upravo se kroz SIA program osnuje oko 230 preduzeća godišnje. Želimo da osnažimo zajednicu i da sa partnerima sistemski podstičemo edukaciju mladih, zapošljivost, kao i izgradnju ličnih i profesionalnih vještina”, poručuje Jugoslav Radović, nacionalni koordinator SIA programa za Crnu Goru.

    Projekat će biti zvanično predstavljen 16. marta u hotelu „Hilton“ u Podgorici, gdje se očekuje prisustvo, partnera na projektu, državnih institucija, biznis i akademske zajednice i predstavnika omladinskog i civilnog sektora.

    Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

    O Social Impact Award u Crnoj Gori:

    Social Impact Award se u Crnoj Gori sprovodi od 2016. godine. U prethodnim ciklusima održano je nekoliko stotina promotivnih i inspiracijskih događaja i radionica na kojima je učestvovalo više hiljada mladih. Svoje ideje za društvene biznise prijavilo je više od 150 timova sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Nagrade za društvene promjene u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.

  • Društveno preduzetništvo: šta je to i zašto svi pričaju o tome?

    Nekada su preduzetnici bili oni koji su imali ideju, osnovali kompaniju i zarađivali. Napisali su poslovni plan, proslijedili dokument banci za kapital i neumorno radili na povećanju svoje kompanije i ostvarivanju profita za sebe i svoje investitore. Ali, sada smo nova nacija. U stvari, mi smo startap svijet. Preduzetnici imaju različite motive za pokretanje biznisa, kao što potrošači imaju različite motivacije za kupovinu.

    Društveni (socijalni) preduzetnik je osoba koja kreće u preduzetnički poduhvat sa namjerom da se bavi društvenim pitanjima i doprinese društvenom dobru. Ova preduzeća mogu imati profitni, neprofitni ili hibridni model, ali sredstva se obično koriste za podršku operativnim troškovima i razvoj programa za podršku ciljnim tržištima. Neka preduzeća su osnovana i posvećena društvenom dobru, a za neke od njih ćemo dati primjere u nastavku teksta.
     1. TranSanta je jedinstven poduhvat društvenog preduzetništva koji vodi zajednica. Pokreće Instagram nalog koji prikazuje i ističe priče transrodnih mladih kojima je potrebna. Ovi pojedinci kreiraju Target liste želja stvari koje su im potrebne, a zainteresovani članovi zajednice mogu anonimno da kupe i pošalju im ono što im treba.
    2.  Books to Prisoners je tradicionalna neprofitna organizacija u Sijetlu, Vašington, koja ima za cilj da okonča ciklus recidiva u zatvorskom sistemu. Oni prihvataju donacije knjiga od članova zajednice i osnovanih knjižara koje se zatim ponovo pakuju i šalju zatvorenicima. Novčane donacije se koriste za podršku operativnim troškovima, kao što su iznajmljivanje kancelarijskog prostora i kupovina zaliha neophodnih za slanje knjiga.
    3. Cracked It  je usluga za popravku pametnih telefona u Londonu u kojoj rade „rizični“ i ranije zatvoreni mladi. Oni podučavaju životne vještine i pružaju prilike za zapošljavanje i prihod članovima zajednice na koje šire društvo generalno gleda sa prezirom i koje ih odbacuje.
    4.  Neobična roba je kompanija koja nudi tržište za kreativce da prodaju svoju robu sa ciljem da imaju pozitivan uticaj na ljude i planetu. Oni rade na tome da minimiziraju svoj uticaj na životnu sredinu i rade sa umjetnicima da koriste održive ili reciklirane materijale kada je to moguće.

    Međutim, kako odabrati ideju društvenog preduzetništva?

    1. Definišite svoje strasti i oblasti interesovanja. Da li čvrsto vjerujete da svako dijete treba da ima jastuk? Da li volontirate vikendom? Da li ste aktivista određenih lokalnih dobrotvornih organizacija? Definišite šta vas zanima i pređite na drugi korak…
    2. Identifikujte postojeće tržišne praznine. Kada saznate šta vas zanima, vrijeme je da odlučite koje su praznine u postojećim proizvodima/uslugama i odredite kako možete da popunite te praznine. Ako ostava za hranu u kojoj volontirate ne može da distribuira svježe, donirane proizvode pre nego što se pokvare, razmislite o tome kako biste mogli da pružite uslugu koja će brže i lakše dopremati svježe proizvode zajednicama u vašem kraju koji su nedovoljno opskrbljeni. Identifikujte svoje ključne snage i vještine.
    3. Da li ste odličan pisac ili izvanredan prodavac? Navedite svoje snage i vještine i definišite kako one mogu da služe vašoj misiji. Ovo je takođe odličan trenutak da identifikujete svoje slabosti, tako da znate kome da se obratite za pomoć.
    4. Odlučite se za poslovni model. Biti društveni preduzetnik nije uvijek isto što i osnivanje neprofitne organizacije. Odredite da li ćete monetizovati svoju ideju, kako ćete unovčiti svoju ideju i odlučite se za poslovni model. Ako se i dalje osjećate zbunjeno, ne brinite. Pokretanje biznisa je dosadan, uključen proces, ali postoje različiti, uspješni društveni preduzetnici koje možete nazvati inspiracijom.
    Izvor: https://blog.hubspot.com/sales/social-entrepreneurship