• Poznati društveni preduzetnici

    Društveni preduzetnik…kada pomislimo na ove riječi, zamišljamo ljude koji nastoje da stvore rješenja za široko rasprostranjena društvena pitanja kao što su siromaštvo, nezaposlenost i nedostatak obrazovanja. Oni  ulažu u svoj posao i u ljude kojima pokušavaju da pomognu. Oni nisu samo preduzetnici, oni su poslovni ljudi koji žele da naprave razliku u svijetu.

    Nažalost, počeli smo da miješamo pojam „društveni preduzetnik“ sa „neefikasnim“ ili „nerentabilnim poslovanjem“. Da bismo vam dali predstavu o tome, evo 8 poznatih društvenih preduzetnika za koje ste možda čuli, a mi se nadamo da će vas inspirisati:

    • Billy Drayton

    Billy Drayton bi se mogao smatrati čovjekom odgovornim za uvođenje društvenog preduzetništva u mejnstrim društvo. Godine 1980. Drayton je osnovao neprofitnu organizaciju poznatu kao Ashoka. Ova organizacija identifikuje, angažuje i podržava velike društvene preduzetnike kako bi stvorila svjetski tim „preduzetnika” koji može da pomogne da se usađuje empatija u svakoga, da vodi mlade u društveno svjesnom pravcu i da razbije barijere u društvu. U stvari, studija koju je sproveo Ashoka 2013. godine otkrila je da 87% društvenih preduzetnika smatra da je organizacija pomogla da se poveća njihov uticaj, a 49% je izjavilo da je organizacija napravila kritičnu razliku u njihovom radu.

    • Blake Mycoskie

    Iako Blake Mycoskie možda nije ime koje vam je poznato, ime kompanije TOMS će sigurno zazvoniti. Rođen na putu u Argentinu gde je bio svjedok problema sa kojima se suočavaju djeca bez cipela, Mycoskie je osnovao TOMS sa namjerom da pokloni par cipela svakom djetetu, a  tokom godina, kompanija se proširila na oblasti kao što su naočare, voda, bezbjedni porođaji i programi protiv maltretiranja. Do danas, Tom’s je uspeo da donira preko 60 miliona pari cipela, vrati vid za više od 400.000 ljudi i pruži preko 335.000 nedelja vode za piće.

    • Muhammad Junnus

    Naoružan uvjerenjem da siromašni treba da imaju pristup osnovnim bankarskim uslugama i žestokom željom da ostvari svoju viziju, Junnus je 1983. godine osnovao Grameen banku u zemlji Bangladeš. Ono što je Grameen banka namjeravala da uradi je da obezbijedi male zajmove onima koji žive u siromaštvu kako bi mogli da postanu finansijski nezavisni. Umjesto da radi kao većina banaka ili zajmodavaca, Grameen banka ne zahtijeva kolateral od svojih zajmoprimaca. Iako ovo može izgledati kao fatalna poslovna mana, Grameen banka napreduje, kao i njeni zajmoprimci. Od zajmoprimaca banke, preko 97% su žene i ove žene vraćaju svoje kredite po stopi od 97%. Grameen banka je uspela da ostvari neto prihod od 10 miliona dolara i zbog svog uspjeha, Junnus je, između ostalih nagrada, dobio Nobelovu nagradu.

    • Jeffrey Holender

    Jeffrey Holender i njegova kompanija Seventh Generation su savršeni primjeri korporativne društvene odgovornosti i koliko društveno odgovorna kompanija može da raste.  Seventh Generation je kompanija specijalizovana za proizvodnju ekološki prihvatljivih proizvoda za čišćenje domaćinstva i proizvoda za ličnu higijenu, kasnih 80-ih. Pored razvoja proizvoda koji nisu sadržavali jake hemikalije, kompanija je takođe odlučila da donira 10% svog profita neprofitnim organizacijama i preduzećima koja su posvećena društvenim i ekološkim ciljevima.

    •  Jacqueline Novogratz   

    Jacqueline Novogratz je jedna od rijetkih društvenih preduzetnica koja je uspješno integrisala tradicionalne metode ulaganja sa tehnikama preduzetničkog ulaganja. Novogratz je osnovala svoju kompaniju Acumen 2001. godine uz pomoć sredstava koje su obezbijedili Rokfeler fondacija, Cisco Sistems Foundation i nekoliko drugih filantropa. Acumen, koji je ranije nazvan Acumen Fund, koristi strpljivi ili dugoročni kapital da pomogne u finansiranju preduzeća koja su fokusirana na pružanje rješenja za socijalna pitanja. Dok većina banaka i drugih zajmodavaca ulaže novac u preduzeća i očekuje trenutnu dobit od zajmoprimca, Acumen obezbeđuje sredstva i očekuje da će početi da dobija povraćaj kada posao bude imao vremena da se izgradi. U slučaju Acumena, ovaj očekivani vremenski okvir za ove povrate je oko sedam do deset godina. U 2014. godini procijenjeno je da je Acumen obezbijedio preko 110 miliona dolara finansiranja za preduzeća.

    • Tom Szaky

    Od svih pojedinaca koji su željeli da naprave razliku u svijetu, Tom Saki je izgleda najmanje vjerovatno postigao uspjeh kao društveni preduzetnik. Nakon što je napustio Univerzitet Prinston, Saki je iskoristio investicioni novac koji je obezbedio rizični kapitalista Suman Sinha da bi počeo da prodaje sopstveno domaće đubrivo iz zadnjeg dijela svog automobila. Da bi izgradio svoj posao, Saki je odneo svoje otpadno đubrivo od crva u velike kompanije kao što su Valmart i Home Depot, gde je uspio da ih ubijedi da prodaju letke. Nije ni znao da će se ovaj mali poslovni poduhvat uskoro pretvoriti u višemilionsku kompaniju poznatu kao TerraCicle. Kada je Szaki shvatio uticaj koji bi njegova kompanija mogla da ima na druge oblasti otpada, TerraCicle je počeo da se bavi stvarima kao što su reciklaža i prenamjena korišćenih objekata koje je često teško reciklirati, pružanje rješenja za otpad opštinama i pružanje rješenja za industrijski otpad. Zajedno sa fokusom na životnu sredinu, kompanija TerraCicle donira dva centa u dobrotvorne svrhe za svaki otpad koji je reciklirao.

    •  Sccot Harrison

    Sccot Harrison je postao jedan od najuspješnijih društvenih preduzetnika kroz svoju neprofitnu organizaciju poznatu kao dobrotvorna organizacija: Voda. Ona je počela nakon što je Harison odlučio da je duhovno nezadovoljan i otputovao je u Zapadnu Afriku sa organizacijom pod nazivom Merci Ships. Bio je ponižen iskustvom i vrijeme provedeno u njemu ga je naučilo da želi da svoj život posveti dobrotvornim akcijama. Prema veb stranici organizacije, dobrotvorna organizacija: Voda je već finansirala oko 25.000 projekata za vodu, obezbijediće svježu vodu za više od 7 miliona ljudi, a trenutno radi u 24 zemlje. Za razliku od mnogih drugih društveno svjesnih preduzeća, Harrison koristi sav profit za finansiranje budućih i tekućih projekata. Iako se na ovo obično gleda kao na poslovni plan koji je fatalan za većinu poduhvata, on je uspio da bude izuzetno uspješan i nastavlja da inspiriše druge društvene preduzetnike.

    • Villie Smits

    Bivši mikrobiolog koji radi u Indoneziji, nikada nije namjeravao da postane društveni preduzetnik. Tek kada je imao susret u Indoneziji sa bebom orangutanom koja je ostavljena da umre na smetlištu, odlučio je da treba da promijeni svijet. Ovaj orangutan, kojeg je nazvao Uce, pokrenuo je početke onoga što će postati Borneo Orangutan Survival Foundation, fondacija posvećena pomoći napuštenim majmunima koji su bili u opasnosti. Uz pomoć orangutana i drugih majmuna, Smitsova fondacija takođe pomaže da se lokalno stanovništvo nauči važnosti metoda održive poljoprivrede, pošumljavanja i očuvanja šumskih područja koja već postoje.

    Izvor teksta: https://changecreator.com/8-famous-social-entrepreneurs-need-know/

    Izvor slike:  https://www.entrepreneur.com/article/359705

  • Objavljen javni poziv: Prijavi se za SIA takmičenje

    Social Impact Award (SIA) predstavlja najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih koji je 2009. godine pokrenut od strane Impact Hub Vienna, u partnerstvu sa Erste Fondacijom i Univerzitetom za biznis i ekonomiju u Beču.

    Projekat je osmišljen u cilju podizanja svijesti o društvenom preduzetništvu među mladima, kompanijama, državnim institucijama, akterima u akademskoj i naučnoj zajednici, kao i zainteresovanoj javnosti. Realizacija aktivnosti doprinosi snažnijoj edukaciji na polju inovacija, znanja i vještina, kao i konkretne podrške idejama, koje imaju potencijal za realizaciju i pozitivan društveni uticaj u Crnoj Gori, ali i širom svijeta.

    Kako se prijaviti?

    Prijave počinju 21. marta i traju do 31. maja u 23:59 časova. Svi koji se prijave putem Platforme za prijavu i ocjenjivanje, moći će da rade na draft verzijama svojih ideja, a kada budu sigurni da je ona konačna, onda sa njom mogu i aplicirati.

    Svi potencijalni učesnici takmičenja Social Impact Award Montenegro u 2022. godini moraju ispunjavati neophodne uslove:

    – Svi članovi tima moraju biti rođeni između 1. januara 1992. i 31. decembra, 2007. godine;
    – Najmanje jedan član/ica tima mora imati prebivalište u Crnoj Gori;
    – Ideja sa kojom se aplicira nije ni dobila sredstva, ni ostvarila prihode prije 1. januara 2021. godine;
    – Ideja sa kojom se aplicira nije dobila formalizovanu novčanu podršku od strane druigih donatora, odnosno 3.000 eura (npr. novčana nagrada, grantovi, investicije) prije datuma podnošenja prijave;
    – Mogu se prijaviti pobjednici od prethodnih godina sa istom idejom, ali u različitom sastavu tima;
    – Mogu se prijaviti pobjednici od prethodnih godina, ali sa različitom idejom;

    Projektni tim Social Impact Award (SIA) projekta je u obavezi da razmatra isključivo one prijave koje su potpune i koje su podnijete online putem, odnosno putem Platforme za prijavu i ocjenjivanje u predviđenom roku.

    Šta se dešava nakon prijave?

    U daljem tekstu, možete pročitati spisak svih koraka pri evaluaciji pristiglih ideja:

    I – Tehnička provjera
    Projektni tim SIA programa provjerava da li su svi gore navedeni kriterijumi za učestvovanje ispunjeni.

    II – Izbog užeg kruga ideja
    Stručni tim, na osnovu svog iskustva i znanja bira uži krug ideja.
    U slučaju potrebe, projektni tim SIA programa može organizovati intervjue sa izabranim timovima, u cilju provjere njihove ozbiljnosti i volje za dalji rad.

    III – Izbor finalnih ideja
    Stručni žiri tim (različit od tima u II koraku), na osnovu svog iskustva i znanja bira 10 finalnih ideja koje će biti dio inkubacionog procesa u periodu od jula do septembra.

    IV – Objava finalnih ideja
    Projektni tim SIA programa objavljuje izabranih 10 finalnih ideja na svom veb sajtu i društvenim mrežama.

    Pozivamo sve zainteresovane učesnike da pažljivo pročitaju dokument sa najčešćim pitanjima i odgovorima (Q&A), a pored ovog dokumenta, naš tim je pripremio i Vodič za učesnike, gdje se mogu pronaći i dodatne informacije o SIA projektu.

    U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica.

    Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

  • Mladima treba dati šansu dok su mladi

    U okviru ceremonije predstavljanja Social Impact Award (SIA) projekta, koja se održala u Hotelu Hilton u Podgorici održane su dvije panel diskusije.

    Panel diskusiju pod nazivom “Uticaj društvenog preduzetništva na kreiranje novih društvenih standarda” započela je izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo Anica Maja Boljević, koja je govoreći o djelatnostima svoje fondacije kazala da je fondacija, iako možda nedovoljno vidljiva, u prethodnim godinama uspjela da sa dva miliona eura podrži veliki broj projekata, ali da je od najvećeg značaja pružanje podrške mladim preduzetnicima.

    “Mi uvijek prioritizujemo mlade sa biznis idejama, i vjerujem da do promjena ne može doći ukoliko ne podržavamo mlade ljude”, poručila je Boljević.

    Menadžer za programske aktivnosti Naučno – tehnološkog parka Crne Gore Radivoje Drobnjak, kazao je da je bez principa društveno-odgovornog poslovanja nemoguće odgovoriti bilo kakvim inovacijama. On je kazao da u Crnoj Gori postoji veliki broj kreativnih ljudi koji nemaju dovoljno prostora. “Baviti se preduzetništvom je teško, a inovacijama još teže”, kazao je on uz poruku da je za preduzetništvo od velikog značaja edukacija.

    “Mi funkcionisemo u složenom sistemu, ali jedina nada je ova ideja preduzetništva. Mi funkcionišemo na maloj teritoriji i malom tržištu, i imamo svijest koja još uvijek nije probila plafon koji je potreban, ali je iz godine u godinu primjetno da se mikro i mali preuzetnici sve više uključuju u projekte. Mi ne možemo očekivati da mikro preduzeća ulažu sredstva ali mogu da mijenjaju svijest”, poručio je on.

    Menadžerka eksternih komunikacija Mileva Seratlić ispred kompanije Coca Cola HBC Srbija i Crna Gora, primijetila da se u velikoj mjeri koncept društvene odgovornosti premješta na nešto širu održivost.

    “U našoj kompaniji sve se više govori o održivosti i razvoju, odnosno šta treba da uradimo da bi ona poslovala i u budućnosti”, kazala je ona i dodala da su društvena preduzeća “mnogo fleksibilnija od korporacija i od vlada u rješavanju izazova”, što je kako kaže njihova ključna prednost na tržistu rada, jer mnogo brže mogu da riješe neke izazove.

    Kazala je i da oni nisu tu samo da kreiraju radna mjesta  već je cilj i da riješe neke od problema sa kojima se zajednica suočava.

    Savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore Filip Lazović naveo je da kompanije koje su u dobroj situaciji nerijetko znaju da stave javni interes ispred privatnog.

    “Recimo kada je počela pandemija vidjeli smo kako se odazvao realni sektor. To je bilo za ponos ne samo nas nego svakog građanina, da postoji solidarnost. Vidimo da aktivnosti koje imaju oznaku društveno odgovornog poslovanja su sve aktivnije u raznim oblastima”, kazao je on. Kako je kazao, najveći broj mladih sebe vidi u državnoj upravi, a “to nije dobro, mi moramo da ih privučemo u vode preduzetništva”, poručio je on.

    Kako tvrdi, “postoje privrednici koji koriste višak kapitala da se oduže zajednici i mogao bi se povećati uticaj države, koja bi poslodavce i privrednike koji su društveno odgovorni mogla više uvažiti”.

    Druga panel diskusija, pod nazivom “Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori – perspektiva i izazovi”, okupila je nekoliko govornika.

    Samostalna savjetnica u Upravi za sport i mlade, Snežana Ivanović kazala je da se društveno odgovorno djelovanje prepoznaje kao djelovanje sa ciljem koji je u osnovi filantropski.

    Kako je navela, neohodni su sistemi podrške za stvaranje strateških partnerstava koji će dovesti do boljeg razvoja preduzetništva, uz akcenat na umrežavanju javnog i civilnog sektora, i aktivno multiresorno djelovanje.

    Izvršna direktorica Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj Dragana Radević kazala je da je za preduzetništvo veoma bitan ambijent bez ograničenja u kojem će ljudi dobiti podršku. “Moje iskustvo je da mi pravimo neke cikluse, napravimo napredak pa se vratimo na početak i to je neizbježno. Najvažnije je da iz svih ciklusa izvlačimo lekcije” kazala je ona.

    Dodala je i da je Crna Gora, kada je riječ o društvenom preduzetništvu u embrionalnoj fazi, i da je neophodno više inicijativa poput SIA, jer je potencijal ogroman.

    “Kroz razne ad hock inicijative imamo mogućnost da te organizacije steknu vještine za rad, znanja i opremu”, kazala je ona ali je navela i da se postavlja pitanje  održivosti tih servisa. Navela  je i da svi projekti i inicijative vezane za društveni aktivizam doprinose razvijanju preduzetništva kod mladih ljudi.

    Prema njenim riječima, mladi ljudi koji imaju ambiciju da uđu u preduzetničke vode suočavaju se sa brojnim izazovima: negativan stav prema preduzetništvu, nedovoljno znanje tokom formalnog obrazovanja koje su bitne za preduzetništvo, nedostatak iskustva znanja  i kontakata, nedostatak finansijskih sredstava, regulativa sa kojom nisu upoznati…

    Izvršni direktor Unije mladih poslodavaca Uroš Bulatović, pozvao je mlade ljude da se više aktiviraju, kazavši da “nemamo vremena da se inicijative dese same od sebe”.nOn je  u svom obraćanju fokus stavio na pitanje održivosti preduzeća, ukazavši na nemali broj izazova koji se mogu naći na tom putu.

    “Mi moramo da vodimo računa kako da motivišemo mlade ljude koji se bave preduzetništvom. Oni moraju da vide da preduzetništvo može biti održivo pa onda da formiraju nešto za doprinos zajednici”, tvrdi on, naglašavajući neophodnost sistema podrške.

     “Moramo da se usudimo da vjerujemo u mlade. Treba da odlučimo a ćemo da damo šansu mladima dok su mladi”, poručio je Bulatović.

    Koordinatorka SIA programa u Sloveniji, Nika Stegovac, kazala je da je put u preduzetništvo karijerna opcija, i da mladi ljudi treba da osvijeste da mogu uraditi mnogo za sebe i svoju zajednicu.

    “Ovo je fantastičan program kojii mladima otvara vrata i pokazuje im kako da budu uspješni”, zaključila je ona.

    Izvor: Makanje

    A kako je bilo na samom događaju, možete pogledati u galeriji!

  • Zvanično predstavljen Social Impact Award (SIA)

    Prijave za najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih, Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award – SIA), biće otvorene 21. marta, a za učešće će moći da se prijave svi mladi koji imaju između 15 i 30 godina, pojedinačno ili u timu, saopšteno je na zvaničnom predstavljanju projekta.

    Mladi će imati priliku da učestvuju u više od 15 edukativnih radionica, dobiju mentorsku podršku, dok pobjednike očekuje i početni kapital za realizaciju ideje u iznosu od 1.500 eura, kao i prilika da stečena znanja i vještine predstave na internacionalnom SIA Samitu, koji se ove godine održava u Beču.

    Prezentaciji projekta Social Impact Award, koja je održana u hotelu Hilton,  prisustvovali su partneri na projektu, državne institucije, biznis i akademska zajednica, predstavnici omladinskog i civilnog sektora i mladi.

    Ispred organizatora, NVO Centar za omladinsku edukaciju, prisutne je pozdravio izvršni direktor Jugoslav Radović: „Danas imamo posebnu čast da predstavimo najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih i da na taj način postanemo dio jedne velike globalne zajednice, te povežemo Crnu Goru sa još 18 zemalja sa 3 svjetska kontinenta. Za nas kao organizaciju je veoma važno da mladima u kontinuitetu kreiramo nove prilike i sadržaje, a prepoznati međunarodni projekat – Social Impact Award vidimo kao idealnu priliku da osnažimo svijest upravo te ciljne grupe i još snažnije zagovaramo ideju o društvenom preduzetništvu, temi koja nažalost u Crnoj Gori nije istražena u punom kapacitetu.“

    Jonas Dinger, direktor SIA kancelarije u Beču:

    „Srećni smo što će omladina iz Crne Gore imati priliku da se priključi najvećoj internacionalnoj zajednici mladih koji pokreću sopstvena društvena preduzeća kroz projekat Social Impact Award Montenegro 2022. Učešćem u ovom programu mladi će uživati u raznim benefitima. Pored podrške na nacionalnom nivou, oni će imati priliku da pristupe međunarodnoj mreži za podršku konkretnim projektima, kao i da upoznaju vršnjake iz cijelog svijeta koji rade na sličnim pitanjima u svojim zemljama.“

    O značaju ovog programa za mlade, ali i tome zasto Erste fondacija podržava Social Impact Award od samog početka projekta, govorila je Dragana Crvenica, direktorica službe komunikacija u Erste banci, dok su se ispred partnera obratili i Gordana Jovanović, rukovoditeljka službe za odnose sa javnošću i marketing Investiciono-razvojnog fonda, Jevrosima Pejović, direktorica Direktorata za rad i zapošljavanje, Ivan Šoć, predstavnik kompanije Kodio, kao i mr Zekerija Fetić, sekretar Sekretarijata za podršku biznis zajednici Glavnog grada.

    Dragana Crvenica, direktorica službe komunikacija u ERSTE banci:

    „Kroz podršku Social Impact Award programu želimo da podstaknemo preduzetnički duh mladih i ohrabrimo ih da krenu u konkretne akcije. Visoka stopa nezaposlenosti mladih je evidentan problem i u Crnoj Gori, a formalno obrazovanje im pruža vrlo malo znanja koje mogu da iskoriste u pokretanju sopstvenog biznisa. Kroz podršku mentora, stručne radionice i umrežavanje sa ostalim pobjednicima, mladi će u programu SIA 2022 sticati nova znanja i stvarati kvalitetnu osnovu za budućnost. Erste banka podržava program dodjelom početnog kapitala, tj. donacije pobjednicima, dijeljenjem znanja kroz proces inkubacije i mentoringa. Najviše bismo željeli da se ta podrška nastavi i u narednim godinama, kroz uspostavljanje odnosa na relaciji klijent-banka, jer bi to značilo da je društveni biznis zaživio, postao održiv i da ima potencijal da se razvija“

    Gordana Jovanović, rukovoditeljka službe za odnose sa javnošću i marketing Investiciono-razvojnog fonda:

    „U ovom projektu prepoznali smo potencijal da dodatno osnažimo i ohrabrimo mlade, buduće liderke i lidere, preduzetnice i preduzetnike koji u biznisu ne vide isključivo ekonomski interes već preduzetništvo posmatraju i kao priliku da pokrenu promjene koje su bitne za društvo i zajednicu.“

    Jevrosima Pejović, direktorica Direktorata za rad i zapošljavanje:

    „U fokusu društvenog preduzetništva je zadovoljenje potreba društva i rješavanje društvenih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost. Stoga su upravo mladi ljudi oni koji svojim idejama, kreativnošću i inovativnošću doprinose stvaranju snažnog društva i baš oni predstavljaju važnu pokretačku snagu društvenog i ekonomskog razvoja naše zemlje.“

    Ivan Šoć, predstavnik kompanije Kodio:

    „Crna Gora bi kao zemlja u razvoju trebala da bude IT orijentisana ka razvoju i izvozu softvera, jer to predstavlja nepresušan „resurs“ za izvoz.“

    mr Zekerija Fetić, sekretar Sekretarijata za podršku biznis zajednici Glavnog grada:

    „Social Impact Award je projekat koji smo prepoznali kao dobar temelj za što kvaliteniju budućnost mladih u Crnoj Gori. Ponosni smo što smo jedan od generalnih pokrovitelja ovog programa i uvijek ćemo stojati iza ovakvih inicijativa.“

    U sklopu ovog događaja, održane su i dvije panel diskusije, na teme „Uticaj društvenog preduzetništva na kreiranje novih društvenih standarda“  i  „Razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori“. Zaključci sa oba panela su da je neophodno raditi na razvoju društvenog preduzetništva, kao i na podizanju svijesti među mladima o važnosti i uticaja ovog koncepta na zajednicu. Panelisti su se saglasili da je društveno preduzetništvo pokretač razvoja na lokalnom nivou i generator kreiranja novih radnih mjesta. Razvoj društvenog preduzetništva uticaće na integraciju socijalnih, društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva, kao i društvenih inovacija.

    Sve informacije o projektu, načinu prijavljivanja i narednim fazama, mladi mogu pratiti na sajtu: https://sia.click/me, kao i na instagramu: https://www.instagram.com/sia_montenegro/.

    O programu Social Impact Award:

    SIA program pokrenuli su 2009. godine Impact Hub i Univerzitet za biznis i ekonomiju u Beču, u partnerstvu sa Erste Fondacijom. U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica. Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

     

     

  • Kreće Social Impact Award  

    Najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih, Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award – SIA), biće, nakon godinu pauze, ponovo realizovan i u Crnoj Gori.

    Program je namijenjen mladima koji imaju između 15 i 30 godina, žele da razvijaju društveno preduzetništvo u zemlji i svijetu, steknu znanja i vještine i umreže se sa biznis zajednicom, kako bi svoju ideju uspješno sproveli u djelo.

    SIA program pokrenuli su 2009. godine Impact Hub i Univerzitet za biznis i ekonomiju u Beču, u partnerstvu sa Erste Fondacijom. U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica.

    Mlade koji žele da pokrenu sopstveni biznis očekuje 15 edukativnih radionica, povezivanje sa vršnjacima na nacionalnom i internacionalnom nivou, mentori iz akademske i biznis zajednice.

    Pored toga, pobjednike očekuje i početni kapital za realizaciju ideje u iznosu od 1.500 eura, kao i prilika da stečena znanja i vještine predstave na internacionalnom SIA Samitu, koji se ove godine održava u Beču, a okupiće najbolje timove sa tri kontinenta (Evropa, Azija i Afrika).

    Ponosni smo što ćemo kroz realizaciju ovog programa mladim ljudima u Crnoj Gori obezbijediti sve sadržaje potpuno besplatno i priključiti se društveno odgovornom projektu, koji na godišnjem nivou u 19 zemalja u kojim se realizuje okuplja više od 12 hiljada mladih inovatora. Upravo se kroz SIA program osnuje oko 230 preduzeća godišnje. Želimo da osnažimo zajednicu i da sa partnerima sistemski podstičemo edukaciju mladih, zapošljivost, kao i izgradnju ličnih i profesionalnih vještina”, poručuje Jugoslav Radović, nacionalni koordinator SIA programa za Crnu Goru.

    Projekat će biti zvanično predstavljen 16. marta u hotelu „Hilton“ u Podgorici, gdje se očekuje prisustvo, partnera na projektu, državnih institucija, biznis i akademske zajednice i predstavnika omladinskog i civilnog sektora.

    Pored generalnih pokrovitelja, partneri programa su i kompanije Coca-Cola HBC Crna Gora i Crnogorski Telekom, zatim udruženja ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, a podršku programu pružaju i Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Univerzitet Mediteran, Neregelia, Hotel Hilton Podgorica i The Chedy Luštica Bay.

    O Social Impact Award u Crnoj Gori:

    Social Impact Award se u Crnoj Gori sprovodi od 2016. godine. U prethodnim ciklusima održano je nekoliko stotina promotivnih i inspiracijskih događaja i radionica na kojima je učestvovalo više hiljada mladih. Svoje ideje za društvene biznise prijavilo je više od 150 timova sastavljenih uglavnom od studenata svih crnogorskih univerziteta. Titulu pobjednika Nagrade za društvene promjene u Crnoj Gori ponijelo je 15 timova koji su dobili dalju mentorsku podršku, putovanja na Međunarodne SIA samite i ukupno 26.000 eura direktne finansijske podrške za ostvarivanje njihovih ideja za društvene biznise.